Obična heljda (Fagopyrum esculentum Moench) posljednjih godina privukla je veliku pozornost zbog visoke prehrambene vrijednosti i ljekovitih svojstava. Ova kultura ima dugu povijest uzgoja u ...sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a posebno je interesantna u sustavu ekološkog uzgoja. Posljednjih godina raste interes za proizvodnjom i konzumiranjem heljde, no problem predstavlja nedostatak odgovarajućeg sjemenskog materijala. Naime na sortnoj listi Republike Hrvatske nema niti jedne upisane sorte heljde, te se sadašnja proizvodnja temelji uglavnom na sjemenu tradicijskih kultivara (lokalnih populacija) te na uvozu stranih (uglavnom slovenskih) sorata od strane vlasnika OPG-ova. Cilj ovog rada je informirati stručnu javnost o utjecaju načina proizvodnje i roka sjetve na morfološka i agronomska svojstva tradicijskog kultivara heljde Varaždinska. Na osnovu rezultata ovog istraživanja nije utvrđena značajna razlika tradicijskog kultivara u odnosu na strane sorte ni u jednom od mjerenih morfoloških (visina biljke, broj grana po biljci i broj cvatova po biljci) i agronomskih (masa zrna po biljci i masa 1000 zrna) svojstava. Način proizvodnje (konvencionalni, ekološki) također nije značajno utjecao na prosječne vrijednosti mjerenih morfoloških i agronomskih svojstava, iako je utvrđena veća vrijednost morfoloških svojstava u ekološkoj proizvodnji.
Duhan se na području Hercegovine počeo uzgajati u 17. stoljeću. Proizvodio se za vlastite potrebe, dok su se viškovi koristili za robnu razmjenu. Turska je na ovim prostorima prva uvela jednu vrstu ...poreza na njegovu proizvodnju, da bi pred kraj svoje vladavine uspostavila monopol na duhan. Dolaskom Austrougarske uvodi se pravičniji monopolski zakon koji je doveo do uspona proizvodnje duhana u Hercegovini. Takvo stanje zadržalo se do 1918. godine kada prilike za hercegovačke proizvođače postaju manje povoljne. Nepravedna procjena duhana za vremena Kraljevine Jugoslavije, niske otkupne cijene, porezna opterećenja i takse na proizvodnju dovele su do pojave krijumčarenja duhana. U doba nove Jugoslavije također su zabilježeni usponi i padovi u produkciji duhanske sirovine, a takav trend se zadržao do Domovinskog rata. Premda su se carstva, vlasti i monopolski zakoni mijenjali, duhan je dugi niz godina predstavljao osnovicu hercegovačkog gospodarstva
U ovom radu je analizirana proizvodnja uljane repice kroz četiri vegetacijske sezone od 2016./2017. do 2019./2020. godine na području Valpova (Osječko-baranjska županija). Prosječne temperature u ...vegetacijama uljane repice od 2016./2017. do 2019./2020. godine su iznosile nešto više od 10°C. Ukupna količina oborina u vegetaciji uljane repice (rujan – lipanj) se kretala od 443,1 mm (2019./2020. godine) do 624,2 mm (2017./2018.). Temperature za vrijeme sjetve nisu odstupale od višegodišnjeg prosjeka i bile su povoljne za uljanu repicu, što je uz dovoljnu količinu oborina nakon sjetve rezultiralo dobrim nicanjem uljane repice u svim analiziranim godinama. Specifičnost 2017./2018. vegetacijske sezone je da su visoke temperature zraka u travnju i svibnju dovele do ranijeg sazrijevanja uljane repice, što je pomaknulo rok žetve za 20-ak dana prije uobičajenih rokova krajem lipnja. Suprotno, 2018./2019. obilježena je većim količinama oborina u lipnju (112,8 mm), što je dovelo do pomicanja rokova žetve za nekoliko dana. U analiziranom razdoblju ostvaren je prosječan sjemena 3,1 t ha-1, a ovisno o vegetacijskoj sezoni prinos je varirao od 2,69 t ha-1 (2019./2020.) do 3,47 t ha-1 (2016./2017.).
Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina imaju dugu tradiciju na podneblju Hercegovine. Vremenom se u Hercegovini među mnoštvom vinskih kultivara lokalnog sortimenta svojom kakvoćom izdvojio kultivar ...Žilavka. Uz Žilavku se u hercegovačkim nasadima vinove loze uzgajaju i prateće sorte Bena, Krkošija i Dobrogostina. Zahvaljujući dobrim proizvodnim osobinama te specifičnom, ugodnom mirisu vina Žilavka predstavlja najzastupljeniju autohtonu sortu Hercegovine. U kombinaciji s pratećim sortama daje visokokvalitetno bijelo vino koje je 1970. godine zakonom zaštićeno i proglašeno čuvenim pod nazivom Žilavka Mostar.
Prema povijesnim podatcima vinova loza se na području Hercegovine uzgajala i u vrijeme starih Ilira, odnosno plemena Daorsa. Ljetopisi navode da su Rimljani, Dubrovčani, Turci i Habsburgovci bili ...pohlepni za ovom zemljom upravo zbog vinove loze i grožđa. Za turske okupacije razvoj vinarstva u Hercegovini bio je prilično usporen i ograničen. U to doba proizvodnja vina u smanjenom obujmu održala se na području Hercegovine, iz koje se vino uvozilo u Bosnu. Dolaskom Austrougarske na ove prostore vinarski sektor je revitaliziran, zbog čega je proizvodnja vina doživjela svoj maksimum 1912. godine. Nositelji razvoja vinarstva koncem 19. i početkom 20. stoljeća bili su privatni vinari i podrumari. Progresu vinarskog sektora pridonijeli su i franjevci koji su proizvodnji i preradi vina pridavali veliki značaj. Svjetski ratovi, vinske krize, poreska opterećenja na vino i rakiju, pojava filoksere i mnogi drugi činitelji utjecali su na vinogradarstvo i vinarstvo ovog područja.
Nedovoljno iskorištena biomasa i različiti tokovi organskog otpada su u današnje vrijeme u fokusu istraživanja proizvodnje obnovljive energije, zbog raširene upotrebe fosilnih goriva i emisije ...stakleničkih plinova. Osim toga, jedan od glavnih ekoloških problema je stalno povećanje broja tokova organskog otpada. U mnogim je zemljama održivo gospodarenje otpadom, uključujući prevenciju i smanjenje otpada, postalo prioritet radi smanjenja onečišćenja okoliša i emisije stakleničkih plinova. Primjena tehnologije proizvodnje bioplina jedna je od obećavajućih metoda traženja rješenja za aktualne energetske i ekološke probleme. Svrha je ovog preglednog rada bila prikazati konvencionalne i nove sustave za proizvodnju bioplina te tehnologije pročišćavanja i obogaćivanja bioplina, koje se danas primjenjuju u velikom mjerilu, s posebnim naglaskom na uklanjanje CO2 i H2S. Ovaj rad također daje pregled sirovina i parametara važnih za proizvodnju bioplina, kao i podataka o korištenju digestata i primjeni molekularne biologije za poboljšanje proizvodnje bioplina.
U zaštićenim prostorima koji se koriste za proizvodnju povrća dominira uzgoj rajčice. Proizvodnja rajčice može se obavljati tijekom proljeća, jeseni i zime, u ovisnosti od područja uzgoja i ...mogućnosti zagrijavanja zaštićenih objekata. U južnim područjima Hercegovine proizvodnja je ekonomičnija, s obzirom na blage zime i manje potrebe za utroškom energenata. Najzastupljenija je rana proljetna i proljetna proizvodnja kojom se postižu visoki prinosi i ostvaruju dobre tržišne cijene. U radu će biti opisani postupci proizvodnje presadnica, obrade i pripreme tla, mjere njege pa sve do berbe plodova rajčice.
Upotreba kaolinske gline u uzgoju voća Soldo, Tomislav; Duralija, Boris; Benčić, Đani ...
Glasnik Zaštite Bilja,
06/2022, Letnik:
45., Številka:
3.
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Proizvodi na bazi kaolinske gline sve više se koriste u proizvodnji voća, a posebice onoj ekološkoj. Posljednjih godina prisutan je trend značajnog smanjenja broja dozvoljenih konvencionalnih ...sredstava za zaštitu bilja od štetnih organizama, što za posljedicu ima i postupni prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju voća. U ovom radu prikazane su mogućnosti korištenja proizvoda na bazi kaolinske gline u voćarstvu. Predstavljene su mogućnosti korištenja kaolinske gline u zaštiti od štetnika i bolesti, smanjenju ekološkog stresa uzrokovanog visokim temperaturama, zaštiti od ožegotina, povećanju uroda, poboljšanom obojenju i kvaliteti ploda. Kaolinska glina ima velike mogućnosti za unaprjeđenje voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, napose u ekološkoj proizvodnji, gdje zbog svoje široke primjene i učinkovitosti postaje praktički nezaobilazna.
Nedostatak radne snage u brojnim industrijskim granama imao je utjecaj na rast cijena industrijskih proizvoda što se prelilo i na ugostiteljstvo. Suprotno tomu ugostiteljski sektor se zbog velike ...potražnje u tercijarnom sektoru znatno proširio i stvorio konkurentnu silu što je uzrokovalo tržišnu borbu za svakog gosta i posljedično smanjenje cijena usluga. U toj situaciji ugostitelji, a posebno hotelske kuće primorane su pronaći mogućnosti u vlastitim kapacitetima da kroz korištenje tehnologije smanje materijalne troškove pansionskih obroka, bez smanjenja vlastite marže. Cilj je kroz uvođenje vlastite pekarske proizvodnje u hotelskim kuhinjama znatno pridonijeti stabilnosti kvalitete i autentičnosti usluge, ali i smanjiti materijalne troškove hotelske kuhinje. U svrhu znanstvene vrijednosti rada provedeno je empirijsko istraživanje u hotelskim kućama na Kvarneru – Republika Hrvatska. Prikupljeni su podaci o godišnjoj potrošnji pekarskih proizvoda u pansionskim obrocima, obrađene informacije o ulaznim cijenama sirovina za pekarske proizvode te u odnos stavljeni troškovi vlastite pekarske proizvodnje i troškovi kupnje gotovih pekarskih proizvoda s naglaskom na uštede na godišnjoj razini. Podaci su predočeni tablično i grafički te analizirani uz izvedene zaključke i tumačenja. Rezultati rada sintetizirani su i koristit će hotelskom menadžmentu u donošenju strateških i operativnih odluka investicijske politike i planiranja godišnjih budžeta hotelskih kuhinja kroz prizmu menadžerskog računovodstva.
The shortage of labor in many industries had an impact on rising prices of industrial products, whichspilled over into the hospitality industry. In contrast, the hospitality sector has expanded significantlydue to high demand in the tertiary sector and created a competitive force that has caused marketcompetition for each guest and consequently reduced service prices. In this situation, caterers, andespecially hotel houses, are forced to find opportunities in their own capacities to reduce the materialcosts of board meals through the use of technology, without reducing their own margin. The goal isto significantly contribute to the stability of the quality and authenticity of the service through theintroduction of its own bakery production in hotel kitchens, but also to reduce the material costs ofthe hotel kitchen. For the purpose of scientific value of the work, an empirical research was conductedin hotel houses in Kvarner - Republic of Croatia. Data on annual consumption of bakery products inboard meals were collected, information on input prices of raw materials for bakery products wasprocessed, and the costs of own bakery production and costs of purchasing finished bakery productswere compared, with emphasis on annual savings. The data are presented in tables and graphs andanalyzed with conclusions and interpretations. The results of the work are synthesized and will beused by hotel management in making strategic and operational decisions of investment policy andplanning of annual budgets of hotel kitchens through the prism of managerial accounting.
PDF
