Čuvane sorte u Republici Hrvatskoj Delić, Ivica; Cegur, Željka; Šunjić, Krešimir ...
Agronomski glasnik,
02/2021, Letnik:
82, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Područje stavljana čuvanih sorata na sortnu listu Republike Hrvatske, proizvodnja sjemena i stavljanje na tržište odrađena je implementacijom članka 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim ...resursima za hranu i poljoprivredu, koji se odnosi na prava poljoprivrednika koja je u nacionalnom zakonodavstvu provedena donošenjem propisa o upisu čuvanih sorti na Sortnu listu Republike Hrvatske i njihovom stavljanju na tržište (Pravilnik o upisu sorti u Sortnu listu, Narodne novine, br. 45/08, 84/08, 77/13, 136/15, 57/17, 70/18, 75/19 i 62/20. i Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti, Narodne novine, br. 43/13 i 40/14). Također propisi Europske unije uređuju proizvodnju, priznavanje i stavljanje na tržište čuvanih sorti.
Registration of conservation varieties on the variety list of the Republic of Croatia, seed production and placing on the market was done by implementing Article 9 of the International Treaty on Plant Genetic Resources for Food and Agriculture, which refers to the rights of farmers. In the national legistartion this is regulated by Ordinance on the entry of varieties on the Variety List, Official Regulations No. 45/08, 84/08, 77/13, 136/15, 57/17, 70/18, 75/19 and 62/20 and Ordinance on placing on the market the seed of conservation varieties. Official Regulation No. 43/13 and 40/14. Eu accuis also regulates production, registration and placing on the market of conservatione varieties.
Poštapalice u medijskome govoru Golub, Gracija; Vidović Zorić, Ana
FLUMINENSIA,
2022, Letnik:
34, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Iako se na poštapalice u jezičnim priručnicima gleda kao na rubnu vrstu, one su važan izvor informacija za brojne aspekte proučavanja jezične djelatnosti. Svrha je ovoga rada bila detaljnije ...promotriti neke od tih aspekata, preciznije uporabu poštapalica ovisno o govornome stilu u medijima, o spolu, kao i dobiti bolji uvid u planiranje govora tijekom govorne proizvodnje. U radu se analizira učestalost uporabe poštapalica u spontanome govoru na hrvatskome jeziku u ozbiljnim i zabavnim emisijama. Osim toga, analiza uključuje i položaj poštapalica u izričaju, njihova jezična obilježja te njihovu učestalost u muških i ženskih govornika. Govorni korpus čine jednominutne snimke 40 govornika u emisijama uživo javne televizije koji su ujednačeni prema spolu i tipu emisije. Rezultati pokazuju da neku vrstu poštapalica upotrebljavaju svi ispitanici, iako se njihova učestalost između pojedinih ispitanika bitno razlikuje. Nadalje, poštapalice se znatno češće koriste u zabavnim nego ozbiljnim emisijama, što se može objasniti različitim komunikacijskim strategijama govornika u ovim dvama tipovima. Također, poštapalice su znatno češće na početku izričaja u odnosu na sredinu i kraj, što ide u prilog tezi da je početak izričaja mjesto najvećeg kognitivnog opterećenja u proizvodnji govora. Nema razlike u ukupnom broju poštapalica između spolova, no muškarci češće nego žene koriste poštapalice na kraju izričaja. Prema vrsti riječi poštapalice su najčešće glagoli, a zatim prilozi i zamjenice. Najčešće poštapalice u analiziranom korpusu su: ono, pa, ovaj, zapravo i dakle, a osim navedenih kolektivnih poštapalica, govornici koriste i individualne poštapalice, tipične za pojedinca ili manju društvenuskupinu.
In most of the grammar books filler words have a marginal position. Nevertheless, they are an important source of information for many aspects of linguistic performance. The purpose of this paper was to investigate some of these aspects in more detail, i.e., the use of filler words depending on the speech style in the media, on gender, as well as to get a better insight into speech planning during speech production. The investigation includes the analysis of the frequency of filler words in spontaneous speech in Croatian in formal and entertaining TV shows. In addition, the analysis includes the position of filler words in the utterance, their lexical category, and their distribution according to sex. The analysed speech corpus consists of oneminute recordings of 40 speakers in live broadcasts of public television, which are equalized according to gender and type of show. The results show that some fillerwords are used by all speakers, although their frequency varies significantly between speakers. Furthermore, filler words are much more often used in entertaining shows than in formal shows, which can be explained by the different communication strategies of the speakers in these two types of shows. In addition, filler words are significantly more frequent at the beginning of the utterance as compared to the middle and the end of the utterance, which supports the thesis that the beginning of the utterance is the place with the highest cognitive load in speech production. There is no difference in the total number of filler words between the sexes, but men use filler words at the end of the utterance more often than women. As far as parts of speech are concerned, filler words are most frequently verbs, followed by adverbs and pronouns. The most frequent filler words in the analysed corpus are Croatian expressions: ono (that), pa (well), ovaj (this), zapravo (actually) and dakle (so), and besides these collective filler words, speakers also use individual fillers, typical for individuals or smaller social groups.
Aditivnom proizvodnjom moguće je izraditi proizvode složene geometrije koje konvencionalnim tehnikama poput tokarenja i glodanja nije moguće izraditi. Primjenom proizvodnje rastaljenim filamentom – ...FFF (engl. Fused Filament Fabrication) i stereolitografije – SLA (engl. Stereolithography) moguće je izraditi složene unutarnje strukture, tankostijene dijelove (milikanale) kao i dijelove unutar dijelova (pregrade).
Cilj ovoga rada bio je ispitati mogućnosti 3D ispisa na uređajima Zortrax M200 (FFF) i Formlabs Form 2 (SLA) u svrhu izrade funkcionalnih milireaktora s unutarnjim pregradama.
Kako bi se istražio utjecaj dimenzija milikanala na reakciju, ali i demonstrirala funkcionalnost cijelog sustava, u milireaktorima s pregradama je provedena sinteza FAME-a (engl. Fatty Acid Methyl Esters) transesterifikacijom suncokretovog ulja pomoću metanola uz dodatak baznog katalizatora KOH.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Hrvatsko sjemenarstvo ima dugu tradiciju u stvaranju, održavanju i proizvodnji sjemena poželjnih agronomskih svojstava. Sjemenarstvo je dugi niz godina imalo značajnu ulogu u hrvatskoj poljoprivredi, ...a vrlo rano je uočeno da je osnova sigurne merkantilne proizvodnje upravo sorta koja u pravilu najbolje rezultate daje na onom području gdje je stvarana. Organizirano ispitivanje sorti kod nas počelo je krajem 19. stoljeća te je sjemenarstvo prošlo put od manufakturnog oblika do moderne industrije sjemena. Zbog povoljnih ekoloških uvjeta, znanja, sjemena visoke rodnosti, dobro uspostavljene infrastrukture te dostupnosti istočnih i zapadnih tržišta domaće sjeme vrlo brzo je našlo krajnje korisnike. Hrvatski oplemenjivači i sjemenari u ovoj godini obilježavaju 130 godina nacionalnog sjemenskog programa, a ukupno je stvoreno 7.274 domaćih sorti i hibrida. U radu će se dati prikaz stanja u proizvodnji i certificiranim količinama sjemena, uvozu i izvozu sjemena te stanju proizvodnje sjemena u odnosu na druge države članice Europske unije
Croatian seed sector has a long tradition in the creation, maintenance and seed production of high agronomic properties. Seed production has always played a significant role in Croatian agriculture, and it was noticed very early that thebasis of safe mercantile production is the variety that was created in the area where it gives the best results. Organized testing of varieties began at the end of the 19th century, and seed production transition manufactured form to the modern seed industry. Due to favorable ecological conditions, knowledge, highyielding seeds, well-established infrastructure, as well as the availability of eastern and western markets, domestic seeds quickly found users on the market.Croatian breeders and seed sector are celebrating 130 year of the national seed program this years, and a total of 7.274 domestic varieties have been created. The paper will present the presentation of the state of production and certified quantities of seeds, the import and export of seeds, and the state of seed production in relation to other EU member states.
U članku se definira pojam šumskih voćkarica ili šumskoga voća koji je godinama prisutan u hrvatskom šumarstvu i navedeni pojam se uspoređuje s ostalim pojmovima koji nisu istoznačnice, a odnose se ...na šumsko drveće, grmlje i prizemno rašće jestivih i ljekovitih plodova, samonikle voćke i domesticirane voćke. Za svaki pojam navode se tipični predstavnici vrsta. Prikazana je proizvodnja po vrstama drveća u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. u 2019./2020. godini prema upravama šuma podružnicama (UŠP), organizacijskim jedinicama i rasadnicima. Što se tiče proizvodnje šumskih voćkarica, drveća jestivih i ljekovitih plodova, samoniklog voća i domesticiranih voćki ista je prisutna u samo tri rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. (Zelendvor, Oštarije i Lukavec). U navedena tri rasadnika ukupno se proizvodi (2019./2020.) svega četiri vrste iz navedene četiri kategorije: oskoruša, divlja trešnja, pitomi kesten i crni orah. Sve četiri vrste se proizvode u rasadniku Zelendvor, dok se u rasadniku Oštarije proizvode šumske sadnice oskoruše i divlje trešnje, a u rasadniku Lukavec samo šumske sadnice divlje trešnje. Prikazana je proizvodnja i isporuka sadnog materijala navedenih vrsta iz rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2017. godine. Na zalihama ili u proizvodnji, u svim rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. za razdoblje od 2012. do 2018. godine najviše je bilo sadnica crnog oraha u iznosu od 183 670 komada, slijede sadnice divlje trešnje s 132 069 komada, pitomog kestena s 53 010 komada i divlje kruške s 4 882 komada. Najviše isporučenih sadnica, sukladno proizvodnji, bilo je kod crnog oraha i to u iznosu od 191 435 komada, slijede sadnice divlje trešnje s 71 954 komada, pitomog kestena s 28 515 komada i divlje kruške s 2 860 komada. U promatranom istraživanom razdoblju (2012.-2018.) u svim rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. proizvodilo se samo 4 vrste iz navedenih kategorija, s ukupnom zalihom ili proizvodnjom od 373 631 komada šumskih sadnica i isporukom od 294 764 komada. Ukupno gledano za sve četiri vrste vidi se da je 78 867 komada sadnica više uzgojeno nego što je isporučeno. Zbog mogućnosti ekološkog uzgoja, dobre prilagodljivosti vrsta na globalne klimatske promjene, davanja državnih poticaja i ne previše zahtjevne njege, u bliskoj budućnosti bit će sve naglašeniji uzgoj vrsta za pridobivanje sekundarnih ili ne drvnih šumskih proizvoda u plantažama. Zbog promjene klimatskih uvjeta i sinergizma brojnih nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika, mnoge autohtone vrste su danas ugrožene i postepeno se ili naglo suše i propadaju. Nekim će vrstama šumskih voćkarica, šumskog drveća, grmlja i prizemnog rašća jestivih i ljekovitih plodova, samoniklih voćki i domesticiranih voćki pogodovati promjena klime, što će dovesti do širenja njihovog prirodnog areala, uz povećanje potencijalnih površina pogodnih za umjetni uzgoj.
The article defines the term forest fruit trees or forest fruits that have been present in Croatian forestry for years and compares the term with other terms that are not synonymous and refer to forest trees, shrubs and ground growth of edible and medicinal fruits, wild fruits and domesticated fruits. Typical species representatives are listed for each term. The production by types of trees in the nurseries of Hrvatske šume d.o.o. is shown. in 2019/2020 years according to Forest Administration (FD), organizational units and nurseries. Regarding the production of forest fruit trees, edible and medicinal fruit trees, wild fruits and domesticated fruits, it is present in only three nurseries of Hrvatske šume d.o.o. (Zelendvor, Oštarije and Lukavec). In these three nurseries, a total of only four species from the above four categories are produced (2019/2020): service tree, wild cherry, sweet chestnut and black walnut. All four species are produced in the Zelendvor nursery, while in the Oštarije nursery, wild cherry seedlings are also produced, and in the Lukavec nursery only wild cherry seedlings are produced. The production and delivery of planting material of these species from the nursery of Hrvatske šume d.o.o. is shown. for the period 2012 to 2017. In stock or in production, in all nurseries of Hrvatske šume d.o.o. for the period from 2012 to 2018, there were mostly black walnut seedlings in the amount of 183,670 pieces, followed by seedlings of wild cherry with 132,069 pieces, sweet chestnut with 53,010 pieces and wild pear with 4,882 pieces. The most delivered seedlings, according to production, were black walnuts in the amount of 191,435 pieces, followed by wild cherry seedlings with 71,954 pieces, sweet chestnuts with 28,515 pieces and wild pears with 2,860 pieces. In the observed research period (2012-2018) in all nurseries of Hrvatske šume d.o.o. only 4 species from the above categories were produced with a total stock or production of 373,631 pieces of forest seedlings and a delivery of 294,764 pieces. In total, for all four species, it can be seen that 78,867 pieces of seedlings were grown more than delivered. Due to the possibility of organic farming, good adaptability of species to global climate change, providing incentives and not too demanding care, in the near future there will be increasing emphasis on species breeding to obtain secondary or non-timber forest products in plantations. Due to changing climatic conditions and the synergy of a number of unfavorable biotic and abiotic factors, many indigenous species are endangered today and are gradually or abruptly drying up and decaying. Some species of forest fruit trees, forest trees, shrubs and ground growth of edible and medicinal fruits, wild fruits and domesticated fruits will benefit from climate change, which will lead to the expansion of their natural range with increasing potential areas suitable for artificial cultivation.
Gospodarenje vodama u funkciji poljoprivredne proizvodnje predstavlja jednu od najvažnijih grana vodnog gospodarstva. Navodnjavanje je melioracijska mjera kojom se putem hidrotehničkog sustava dovodi ...voda na zemljište zbog postizanja vlažnosti neophodne za rast i razvoj biljke. Činjenica je da se navodnjavanjem postiže stabilnija poljoprivredna proizvodnja koja podrazumijeva više i kvalitetnije prinose. U ovom radu dana je šira slika navodnjavanja u kontinentalnom dijelu Hrvatske tj. razvoj sustava navodnjavanja koji predstavlja preduvjet za stabilizaciju poljoprivredne proizvodnje. Razvoj i unapređenje zaštite od štetnog djelovanja voda predstavlja osnovni uvjet održivosti poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednim površinama unutar inundacija većeg dijela hrvatskih vodotoka. U radu su prikazani rezultati istraživanja korištenja voda u sustavu navodnjavanja temeljem Planova navodnjavanja tj. pregled prostornih pogodnosti zemljišta za navodnjavanje na prostoru Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske i Varaždinske županije, a sve u funkciji unapređenja održive poljoprivredne proizvodnje. Nastavno je prikazan zakonodavni okvir, strateška i planska osnova koji definiraju gospodarenje vodama u Hrvatskoj, a uz poseban osvrt na dio koji definira način i uvjete gospodarenja vodama u domeni navodnjavanja poljoprivrednih proizvodna.
Republika Hrvatske u svim strateškim dokumentima poljoprivrednog razvitka polazi i od uvažavanja značajnih regionalnih razlika. Klimatske i pedološke razlike povijesno su determinirale vrste i ...intenzitet proizvodnji te su dobra osnova budućeg poljoprivrednog razvitka koji bi se temeljio na regionalnoj sinergiji. U tome, a zahvaljujući rastu potražnje za proizvodima iz ekološkog uzgoja, sve je veći broj ekoloških proizvođača koji su još uvijek nedovoljno tržno zastupljeni. U 2018. godine je u Hrvatskoj bilo registrirano 4.373 eko proizvođača te se predviđa da bi ih do 2025. godine bilo oko 6.100. U razdoblju od 2013. do 2018. godine bilježi se veliko povećanje površina ekološkog poljoprivrednog zemljišta i to s 40.660 na 103.166 ha. Najveće povećanje imaju trajni travnjaci (2,8 puta), zatim trajni nasadi (2,5 puta) te oranice (2,4 puta) koje čine ispod polovice ukupnih ekoloških površina (48,7%). Najviše površina u ekološkom uzgoju nalazi se u Panonskoj (39,0%), manje u Jadranskoj (36,9%) te najmanje u Središnjoj Hrvatskoj (24,1%). Panonska Hrvatska posjeduje 66,7% ukupnih oranica i vrtova u ekološkom uzgoju, Središnja Hrvatska 39,3% površina trajnih nasada (39,3%) te Jadranska Hrvatska čak 74,0% površina ukupnih trajnih travnjaka Hrvatske koji su u ekološkom uzgoju. U ukupnoj ekološkoj proizvodnji značajnije su zastupljena žita (14,87%) i voće (11,52%), a od pojedinačnih kultura su pšenica ozima, kukuruz, ječam ozimi, pravi pir, tritikale ozime, zob jara, orah, lijeska i šljiva.
Od početka svjetske gospodarske recesije 2008. godine pa i uoči nje, praćene su promjene gospodarskih pokazatelja u veterinarskim stanicama i ambulantama. Neki autori su u nekoliko navrata pisali o ...potencijalnim uzrocima i posljedicama krize na poslovanje veterinarskih organizacija. U žarištu interesa bilo je više pokazatelja od kojih su tri praćena u ovom istraživanju. To su: prosječna neto plaća, broj zaposlenih i ukupni prihod. Oni su prikazani za razdoblje od 2003. do 2017. godine. Radi stjecanja jasnijeg uvida u okolnosti u kojima su poslovale, našu smo pažnju proširili i na općenitije pokazatelje gospodarske aktivnosti na razini ukupnog gospodarstva (bruto domaći proizvod, jav- ni dug, zaposlenost, broj i dobna struktura stanovništva, uvoz i izvoz) i poljoprivrede kao bitne odrednice aktivnosti veterinarskih organizacija. Naime, rezultati istraživanja pojedinih autora pokazuju da je recesija više naštetila veterinarstvu negoli ukupnom gospodarstvu pa smo željeli u široj ekonomskoj slici uočiti naznake buduće gospodarske stvarnosti i upozoriti na njih. S obzirom na to da su gospodarski trendovi potaknuti i vođeni potrebama ljudi, demografski podatci mogu pomoći pri otkrivanju makro i mikro trendova. Zato smo u promatranje uključili i demografske pokazatelje. Ukupni prihod i broj zaposlenih u veterinarskim stanicama smanjivali su se, dok su plaće lagano rasle do 2008. a zatim stagnirale. U veteri- narskim ambulantama, za razliku od stanica, svi pokazatelji su rasli, no u godinama nakon početka recesije plaće su uglavnom stagnirale ili lagano padale. U 2017. godini zabilježen je lagani porast neto plaća i u veterinarskim stanicama i u veterinarskim ambulantama. Zabilježene promjene u kretanju poljoprivrednih i općih demografskih i gospodarskih trendova poput: bitnog smanjenja broja reproduktivnih životinja i proizvodnje mlijeka i jaja, starenja ljudske populacije i smanjenja nataliteta, stalno rastućeg uvoza hrane i pića i uvoza općenito te uočena jaka korelacija između duga i broja stanovnika, i rastući pritisak na novo zaduživanje upućuju na izvjesnu daljnju stagnaciju ili smanjivanje gospodarskih aktivnosti veterinarskih organizacija. Porast proizvodnje bio je najizraženiji u broju košnica i proizvonji meda, u uzgoju ovaca i konja te tovu pilića. Evidentno je da su se najviše smanjivale one stočarske proivodnje koje zahtijevaju više vještine, potrošenog vremena i intenzivnijeg rada, dok su porasle one koje traže manje rada i jednostavnije postupke. Struktura proizvodnje prilagođavala se potrebama i mogućnostima koje proizlaze iz strurkture radne snage.
Proizvodnja ranog krumpira na području općine Ljubuški ima višegodišnju tradiciju. S ciljem sigurnijeg plasmana proizvedenog krumpira proizvođači su se udružili kroz osnovanu poljoprivrednu zadrugu ...koja organizira proizvodnju na 298 ha. Rani krumpir iz Ljubuškog postao je brend koji je na tržištu prepoznatljiv pod nazivom „Ljubuški rani“. Dominantni kultivari u uzgoju su Anays i Carrera, a ukupna proizvodnja iznosi 6.000 tona. Zbog ranijih rokova sadnje, uzgoj krumpira u pravilu ne ograničava pojava štetnih organizama. Pojedinih godina ekonomski značajne štete može pričiniti krumpirova zlatica.
PDF
