U ovom spekulativnom članku stanovanje se istražuje iz perspektive doma kao koncepta koji je nedovoljno zastupljen u sociološkim istraživanjima. Ulaskom istraživanja u stambeni prostor ne ostavljamo ...nužno stambene studije i sociologiju stanovanja po strani, jer to su područja neodvojiva od rasprave o stanovanju, no tek prelaskom kućnog praga možemo raspravljati o svakodnevici prebivanja, o različitim izborima i ostvarenju unutar stana kroz sociokulturne aspekte kao što su memorija, privatnost, emocije, nostalgija, komfor, rituali i dizajn. Fokus je rada na teorijskim konceptualizacijama prostora i mjesta doma, svakodnevnice i ordinarnosti stanovanja. Polazeći od pretpostavke da korištenje prostora doma kao i prakse stanovanja ovise o društvenim i kulturnim karakteristikama, u ovom radu predlažemo definiranje kulture stanovanja kao istraživačkog koncepta čiji fokus je na domu kao sociokulturnoj praksi stanovanja. Pod kulturom stanovanja kao sociološkom konceptu podrazumijevamo obitavanje kao svakodnevnu praksu u kojoj se kroz materijalnu formu, simbolički i kulturni kapital formira i realizira dom kao sjecište identiteta, odnosa i značenja.
Skučeni prostor može se definirati kao prostor koji je dovoljno velik da radnik u njega može u potpunosti ući i obaviti posao, nije dizajniran za stalan boravak radnika i ima ograničenja pri ulasku ...ili izlasku. Najveće opasnosti u skučenim prostorima povezane su s atmosferskim uvjetima tih prostora. Atmosfera unutar različitih skučenih prostora ovisi o vrsti prostora, radovima koji se odvijaju unutar njega i onome što je u njima ranije bilo pohranjeno. Najučestalije opasnosti u skučenim prostorima su opasnost od gušenja, opasnost od požara i/ili eksplozije i opasnost od trovanja. Rad u skučenim prostorima predstavlja visokorizičnu aktivnost stoga je provođenje mjera zaštite na radu od ključne važnosti za očuvanje zdravlja i sigurnosti svih radnika koji ulaze i rade u takvim prostorima.Svrha ovog rada je istražiti i analizirati opasnosti i štetnosti povezane s radom u skučenim prostorima. Cilj rada je teorijski prikazati i opisati mjere i postupke za rad na siguran način u skučenim prostorima.
A confined space can be defined as a space large enough for a worker to fully enter in it and do the work, as a space that is not designed for permanent residence of workers and has restrictions on entry or exit. The greatest hazards in confined spaces are related to the atmospheric conditions of those spaces. The atmosphere inside the confined spaces depends on the type of the space, the work that is taking place inside and on what has previously been stored there. The most common hazards in confined spaces are the risk of suffocation, the risk of fire and / or explosion and the risk of poisoning. Work in confined spaces is a high-risk activity, so the implementation of occupational safety measures is crucial for maintaining the health and safety of all workers who enter and work in such spaces.Key words: occupational safety measures,hazards, confined spaces.
One of the side-effects of the COVID-19 pandemic is a global change in work ergonomic patterns as millions of people replaced their usual work environment with home to limit the spread of the severe ...acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-COV-2) infection. The aim of our cross-sectional pilot study was to identify musculoskeletal pain that may have resulted from this change and included 232 telecommunications company workers of both genders 121 (52.2 %) men aged 23–62 (median 41; interquartile range 33–46 yrs.) and 111 (47.8 %) women aged 23–53 (median 40; interquartile range 33–44) who had been working from home for eight months (from 16 March to 4 December 2020) before they joined the study. The participants were asked to fill in our web-based questionnaire by self-assessing their experience of hand, lower back, and upper back/neck pain while working at home and by describing their work setting and physical activity. Compared to previous work at the office, 90 (39.1 %) participants reported stronger pain in the lower back, 105 (45.7 %) in the upper back/neck, and 63 (27.2 %) in their hands. Only one third did not report any musculoskeletal problems related to work from home. Significantly fewer men than women reported hand, lower back, and upper back/ neck pain (p=0.033, p=0.001 and p=0.013, respectively). Sixty-nine workers (29.9 %) reported to work in a separate room, 75 (32.4 %) worked in a separate section of a room with other household members, whereas 87 (37.7 %) had no separate work space, 30 of whom most often worked in the dining room. Ninety-five participants (40.9 %) had no office desk to work at, and only 75 (32.3 %) used an ergonomic chair. Of those who shared their household with others (N=164), 116 (70.7 %) complained about constant or occasional disturbances. Over a half of all participants (52 %) said that they worked longer hours from home than at work, predominantly women (p=0.05). Only 69 participants (29.9 %) were taking frequent breaks, predominantly older ones (p=0.006). Our findings clearly point to a need to inform home workers how to make more ergonomic use of non-ergonomic equipment, use breaks, and exercise and to inform employers how to better organise working hours to meet the needs of work from home.
Školski vrtovi trebali bi proizaći iz sredine u kojoj se nalaze. Predstavljaju mjesta koja služe za boravak učenika u slobodno vrijeme, ali su pogodni i za proučavanje brojnih sadržaja vezanih uz ...nastavu i izvannastavne aktivnosti. Izuzetno je važno kod učenika razvijati pozitivne psihofizičke osobine, poticati usvajanje novih znanja i vještina u zdravom okruženju. Ovakav pristup učenju i ulozi okoliša u odgoju, trebao bi pobuditi interes za prirodu i stvoriti čim ranije što intimniju vezu učenika i prirode.
Pregledom literature i arhivske građe te intervjuiranjem starijih stanovnika sakupljeni su podaci o biljnim vrstama koje su se nekad tradicionalno uzgajale u vrtovima na području općine Rugvica. Ti podaci, zajedno s podacima o prisutnosti biljnih vrsta školskog dvorišta, poslužili su kao temelj preporuka za odabir vrsta za uređenje okoliša škole. Pomoću literature određena je taksonomska pripadnost, životni oblik i porijeklo inventariziranih vrsta te je predložen niz vrtlarskih aktivnosti primjerenih djeci nižih razreda. Na području općine Rugvica u prošlosti se živjelo od poljoprivrede, a uz kuće su se nalazili povrtnjaci i voćnjaci. Na okućnicama je bilo i raznolikog ukrasnog bilja. U vrtu OŠ Rugvica determinirano je 17 biljnih porodica i 28 vrsta. Porodice s najvećim brojem vrsta su Pinaceae i Lamiaceae. U vrtu se nalaze i zanimljivi detalji (sjenica, meteorološka kućica, viseći vrt). Za dodavanje sadržaja vrtu predložene su povrtna, voćna, začinsko-ljekovita i tradicijska cvjetna gredica te je osmišljen cjelogodišnji program radionica za djecu za koje bi se materijali uglavnom mogli naći u školskom vrtu i bližem okolišu.
School gardens should come out from the environment in which they are located. There, pupils should spend their free time, but they should be suitable for studying numerous contents related to curricular and extracurricular activities as well. It is extremely important for students to develop positive psychophysical characteristics, encourage the acquisition of new knowledge and skills in a healthy environment. Such approach in learning and the environmental role in education should arouse interest in the natural and create as intimate a connection between students and nature as possible. By reviewing the literature and archives and interviewing elderly residents, data were collected on plant species that were once traditionally grown in gardens in the municipality of Rugvica. The field visit listed the plant species of the school yard, and the literature determined the taxonomic affiliation, life form and origin. Based on the results of the interview and inventory, species for arranging the school environment were proposed, and with the help of the literature, an overview of gardening activities suitable for lower grade children was given. In the area of Rugvica, in the past, people lived from agriculture, and next to the houses there were vegetable gardens and orchards. There were also a variety of ornamental plants in the backyards. In the garden of the elementary school Rugvica, 17 plant families and 28 species were determined. The families with the largest number of species are Pinaceae and Lamiaceae. In the garden there are also interesting details (gazebo, meteorological house, hanging garden). To add content to the garden, vegetable, fruit, spice-medicinal and traditional flower beds have been proposed, and a year-round program of workshops has been designed for which materials could most often be found in the school garden and the surrounding area
Alternative Economic Spaces presents a critical evaluation of alternatives to the global economic mainstream. It focuses on the emergence of alternative economic geographies within developed ...economies and analyses the emergence of alternative economic practices within industrialized countries. These include: - the creation of institutions like Local Exchange and Trading Systems, Credit Unions, and other Social Economy initiatives - the development of alternative practices from informal work to the invention of consumption sites that act as alternatives to the monoply of the `big-box′, multi-chain retail outlets Alternative Economic Spaces is a reconsideration of what is meant by the `economic′ in economic geography; its objective is to bring together some of the ways in which this is being undertaken. The volume shows how the `economic′ is being rethought in economic geography by detailing new economic geographies as they are emerging in practice.
Matoševa fantastična proza ima antologijsku važnost unutar korpusa hrvatske fantastične književnosti. Napisana je u dosluhu s promjenom paradigme na području fantastike krajem 19. stoljeća. Namjera ...ovog rada analizirati je reprezentaciju velegrada u Matoševim novelama Miš, Ubio! i Duševni čovjek i teorijskim osloncem na radove G. Simmela, M. Bahtina, J. Lotmana i G. Bachelarda utvrditi u kojoj je mjeri pojava neobičnih, neobjašnjivih i bizarnih događaja vezana uz urbane prostore u kojima se radnja odvija.
Avtorji v članku obravnavajo pogosto krhko povezavo med javnimi prostori in širšim okoljem. S pristopom urbane akupunkture na neizkoriščenih odprtih javnih prostorih se lahko mestno tkivo ...revitalizira z manjšimi prostorskimi posegi, zasnovanimi v skladu s preferencami lokalne skupnosti. Avtorji na podlagi preferenc prebivalcev in mnenj strokovnjakov proučujejo posege na neizkoriščenih mestnih zemljiščih. Na primeru praznega odprtega javnega prostora v Teheranu proučujejo preference javnosti z družbenega, oblikovalskega in estetskega vidika, pri čemer uporabljajo opisno in analitično metodo. V prvi fazi opravljene raziskave so bila proučena mnenja šestih strokovnjakov, katerih vsebina je bila razvrščena v kategorije, v drugi fazi pa bile so teme in podteme, izluščene iz prve faze, vključene v anketo o javnih preferencah. Skupno število pravilno izpolnjenih (veljavnih) vprašalnikov je bilo 165. Po analizi odgovorov, pridobljenih z anketo, je bilo opravljenih 22 osebnih intervjujev. Izsledki raziskave kažejo, kateri posegi so v lokalni skupnosti bolj zaželeni.
Članak je posvećen analizi fenomena tranzicije, s fokusom na prostor bivše Jugoslavije, i tom zadatku pristupa na nekoliko razina. U uvodu je ponuđen kratak osvrt na osnovne teze, interpretacije i ...razumijevanja spomenutog fenomena, kako iz srednjostrujaške perspektive autora liberalnih i konzervativnih tradicija u politologiji i sociologiji, tako i kritičara „tranzitologije" iz rakursa lijevo-marksistički orijentiranih pristupa. Slijedi dio članka namijenjen pitanjima kako misliti tranziciju u kontekstu naravi njezina vremena, to jest temporalnosti; koja metoda i tradicija mišljenja bi bila primjerena tako postavljenom problemskom motivu, te na tragu takvog imperativa sučeljava prakse historizacije nasuprot modelu tzv. kulture sjećanja. U zasebnim poglavljima bavimo se analizom tranzicije kao ideologije i tranzicije kao pojma / koncepta – ideologema. Središnji i najveći dio članka posvećen je ključnom problemskom motivu teksta – iskustvu tranzicije (post)jugoslavenskog prostora.
U nekoliko svojih djela Ivo Andrić tematizira upravo Dubrovnik pa se u ovom članku interpretiraju takvi Andrićevi radovi. Radi se o pripovijetkama Predvečernji čas, Dva zapisa bosanskog pisara ...Dražeslava, Susret i Dubrovačka vejavica. U obzir se uzimaju Andrićev tekst San o gradu i predgovor knjizi Zulfi hara Zuke Džumhura Nekrolog jednoj čaršiji. Navedena se djela proučavaju iz dvaju pravaca. Jedan kreće od cjelokupne poetike Ive Andrića, a drugi iz imagološke i prostorne vizure.
SAŽETAK: Skučeni prostori su ograđeni, najčešće zatvoreni (ne nužno sa svih strana) prostori, ispod tla ili iznad razine tla, u kojima se radni proces ili zadatak mora obaviti u unaprijed određenom ...razdoblju. U takvim prostorima radnik je izložen najčešće kombinaciji opasnosti (udarci, padovi, pokliznuća, i dr.) i štetnosti (toksična radna atmosfera, smanjena ili povećana koncentracija kisika, i dr.). Zbog povećanih rizika u skučene prostore smije ući samo osposobljen radnik s dozvolom poslodavca. Cilj ovog rada je opisati najčešće opasnosti i štetnosti za sigurnost i zdravlje radnika kao i mjere za njihovo uklanjanje.
SUMMARY: Confined spaces are enclosed or partially closed spaces, above or below ground. They are not designed for continuous worker occupancy. Workers performing tasks in such spaces are exposed to risks from a variety of hazards (falls, slipping, toxic atmosphere, oxygen-deficient or oxygen-enriched atmosphere). Only trained workers with permission from the responsible person may enter the confined space.
The aim of this paper is to describe the most common health and safety risks and hazards and to suggest the relevant preventive measures.
PDF
