V članku s korpusnim pristopom obravnavamo semantično prozodijo izbranih najpogostejših besed s področja družbene odgovornosti v letnih poročilih angleških in slovenskih podjetij. Semantično ...prozodijo razumemo kot izražanje vrednotenjskega pomena, ki označuje tipično sopojavljanje besed oz. frazemov z leksikalnimi enotami, ki imajo pozitiven ali negativen pomen, poleg tega pa semantična prozodija izraža tudi odnos pisca/govorca in je tako sestavina pragmatičnega oz. funkcijskega pomena. Pri preučevanju semantične prozodije se osredinimo na koncept lokalnih prozodij, skladno s katerim lahko besede v določenih žanrih vzpostavijo lokalne semantične prozodije, ki se tipično pojavljajo zgolj v teh žanrih. Zgradili smo specializirani korpus letnih poročil angleških in slovenskih podjetij, ga ločili na angleški in slovenski podkorpus ter s korpusno analizo določili najpogostejše besede s področja družbene odgovornosti v posameznem podkorpusu. Na osnovi kolokacijskih in koligacijskih vzorcev, predvsem pa na osnovi preučevanja širšega kontekstualnega okolja smo identificirali vrednotenjski in pragmatični pomen izbranih besed. Ugotovili smo pretežno pozitiven vrednotenjski pomen tako pri angleških kot tudi slovenskih besedah ter precejšnje podobnosti pri pragmatičnemu pomenu angleških in slovenskih besed. Razloge za to smo iskali predvsem v sestavi korpusa, ki vključuje besedila, ki pripadajo žanru letnih poročil. V zaključku članka smo izpostavili pomen semantične prozodije v pedagoški praksi.
Prozodija govora Pojatna Šporčić, Mateja
Hrvatski dijalektološki zbornik,
01/2022, Letnik:
26, Številka:
26
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Govor Pojatna pokazuje velike sličnosti s govorima susjedne Donje Pušće i Kupljenova te govorima još nekoliko manjih naselja na području Općine Pušća i Grada Zaprešića. Čini se da je riječ o posebnoj ...skupini govora, a temeljne izoglose koje je dijele od njoj susjednih dijalekata i skupina govora jesu očuvanje konzervativnoga naglasnog sustava (Ivšićeva skupina I1), što je razlikuje od susjednih govora na sjeveru i istoku; refleks jata i poluglasa u samoglas-
niku e-tipa, što je dijeli od govora donjosutlanskoga dijalekta s južne i zapadne strane; te refleks stražnjega nazala i slogotvornoga u u.
U radu se detaljnije predstavljaju rezultati istraživanja pojatenskoga govora kao reprezentanta spomenute skupine govora. Točnije, predstavljen je njegov prozodijski podsustav, čija su najizrazitija obilježja čuvanje staroga naglasnog mjesta i oksitoneze tipa žen, opreke po tonu na dugoj naglašenoj ultimi te opreke po kvantiteti u slogu ispred kratkoga naglašenog sloga. Rezultati istraživanja ukazuju na to da prozodijski sustav Pojatna pokazuje veliku sličnost s prozodijskim sustavom govora Donje Pušće te zanemariv broj inovacija u odnosu na pretpostavljenu osnovnu kajkavsku akcentuaciju.
U radu se iznose rezultati istraživanja fonologije mjesnoga govora Šišljavića, mjesta u istočnome karlovačkome Pokuplju. Riječ je o govoru koji pripada Ivšićevoj turopoljsko-posavskoj skupini tzv. ...revolucionarnih govora. Prozodija se, među ostalim, odlikuje metatonijom neoakuta u dugi silazni naglasak u zad-
njem/jedinom i u većini nezadnjih slogova (tipovi letȋ, mlȃtim), retrakcijom (metataksom) ishodišnoga neocirkumfleksa (tip psekel) te retrakcijom kratkoga naglaska s ultime, pri čemu je kratka penultima naknadno produžena (tipovi vĩno, võda). Samoglasnički sustav karakterizira, u osnovi, jednačenje jata i šva te postojanje različitih odraza za ishodišno duge i naknadno produžene samoglasnike. Iz konsonantizma izdvajamo nekoliko specifičnosti: izostanak velara x, prisutnost palatalnoga spiranta ś te para afrikata č i ć. Izdvojene značajke povezuju ga s jedne strane s nizom kajkavskih govora širega pojasa južno od Zagreba, te s druge strane s obližnjim govorima plješivičko-ozaljskoga tipa sa sličnim (ili istim) konsonantskim obilježjima.
U članku se na temelju terenski prikupljene građe donosi opis fonološkoga sustava
govora Okruga Gornjeg na otoku Čiovu. Zasebno se obrađuje vokalski,
nevokalski i prozodijski sustav. Za svaki se ...sustav donosi popis inventara te
opis realizacije, distribucije i povijesnog razvoja inventarskih jedinica.
PROSODIC CHARACTERISTICS OF CONSONANTS IN LATVIANSummaryThe prosodie characteristics of a group of voiceless noise consonants and sonants (duration, intensity, frequency) have been examined in the ...phonetic context, depending on the sound position in a word (initial, medial, final) and the word position with a corresponding consonant in a phrase.Duration and intensity depend (a) on the manner of the consonant production: the longest and most intensive are affricates, constrictives and occlusive nasal sonants; (b) on the place of the consonant production: the longest and most intensive are forelingual dental noise consonants and the bilabial sonant; (c) on positional factors.The sonant duration is related to the type of syllabic accent. The parameters of the sonant frequency show a relatively little dependence on positional factors.
К вопросу о просодии полудолгих ударных слогов
Резюме
Так называемая средняя интонация полудолгих гласных (в некоторых случаях реализуемая нисходящим аллотоном) в западно-аукштайтских говорах ...литовского языка с фонологической точки зрения представляет собой «чистое» ударение слогов соответствующего типа, а не слоговую интонацию.
U ovom je radu analiziran prozodijski sustav govora Pražnica na temelju
spontanoga govora 15 izvornih govornika različitih dobnih skupina. Slušnom i akustičkom analizom željela se opisati današnja ...zvučna slika čakavskoga govora Pražnica. Rezultati su pokazali da govornici pražničkoga, uz očekivana tri čakavska naglaska i prednaglasnu dužinu, ostvaruju još kratki i dugi uzlazni naglasak te zanaglasnu dužinu, što se potvrđuje i akustičkim podatcima.
Istraživanjem nisu utvrđene veće razlike u naglasnom sustavu s obzirom na dob i spol, osim veće tonske razvedenosti ženskih govornika pražničkoga.
The monograph focuses on corpus analysis of texts, exploring the interface between lexical and discursive aspects of pragmatic meaning. As the concept of evaluation is key to understanding how ...language works, our aim is to shed light on semantic prosody – a traditionally neglected evaluation-related phenomenon in Slovenian linguistics – as shown in some specific areas of applied linguistics, especially lexicography and translation. The locus of this phenomenon, which determines the pragmatic function of a unit of meaning, is in the textual, not the lexical meaning. This poses a challenge to modern lexicography. The introduction is followed by a brief outline of the history of pragmatic research and an analysis of selected lexical units, while in the second part of the book pragmatic aspects of textual and discursive analysis, including evaluation and metaphor, are presented. The importance of semantic prosody for linguistics is confirmed by tradition, as well as by insights in many areas closely related to language and interpretation of meaning, such as digitization and (language) technology, media discourse and policy, or law.
Osvrćem se na rani razvoj kajkavske prozodije kako sam ga prikazao ranije
(1988, 1996) i s obzirom na noviju literaturu o razvoju hrvatske i slavenske akcentuacije,
posebno na kronologiju pojava. ...Neke su od njih vrlo stare: a) unakrsna
metatonija neoakuta i cirkumfleksa, b) ograničenje (stabilizacija) mjesta
naglaska, c) sigurno i unakrsni pomak (regresivni i progresivni) kratkoga naglaska.
Ograničenje mjesta naglaska treba staviti u vrijeme prije dolaska Mađara
i njihova prekidanja slavenskoga kontinuuma u Panoniji.
U Fonetsko-gramatičkom nizu Općeslavenskoga lingvstičkog atlasa do sada
nije predviđen svezak za prozodiju. U ovom se radu pokazuje jedan primjer
metode za akcentuaciju, s kartom prozodijskih sustava ...hrvatskih punktova
OLA. Prikazuje se inventar i glavna distribucija prozodema u okviru riječi.
Iznose se i novije spoznaje o sustavima nekih punktova OLA.
PDF
