The present study reviews the role of imageability in the lexical–semantic processing of the hypernym/ hyponym relation. Two research questions are discussed. The first question examines if an ...average level of hyponym imageability is higher than an average level of hypernym imageability. The second question explores if word pairs connected by a semantic relation between hyponym and hypernym differ in mental processing speed depending on the level of word imageability of words that make a pair. These two research questions lead to an additional question: Is the speed of lexical–semantic processing of word pairs in which both words are highly imageable higher than in word pairs of mixed or low word imageability level? The obtained results are interpreted in line with the dual coding theory and the theory of lexical access, along with the parallel activation model in the componential analysis of meaning.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Pojedina obilježja riječi, kao što su vrsta, duljina, fonološka i morfološka složenost, konkretnost,
učestalost, dob usvajanja, predočivost itd., potrebno je kontrolirati u istraživanjima kao i u
...kliničkoj primjeni. Naime, prethodna istraživanja govore kako navedena obilježja riječi imaju
značajan utjecaj na brzinu i točnost jezične obrade kod osoba s različitom jezičnom pozadinom
– kod jednojezičnih i dvojezičnih govornika, govornika urednoga jezičnog razvoja, govornika s
jezičnim poremećajima. Svrha je ovoga rada predstaviti Hrvatsku leksičku bazu – HLB (engl.
Croatian Lexical Database) – dostupnu na internetskoj poveznici http://polin–hlb.erf.hr/, a koja
sadržava (psiho)lingvistička obilježja riječi. Također, cilj je i dati prve podatke 1) o odnosu
učestalosti i predočivosti na 500 procijenjenih riječi te 2) o utjecaju nelingvističkih čimbenika
kao što su dob, spol i razina obrazovanja ispitanika na njihovu procjenu. Rezultati upućuju na
značajnu pozitivnu korelaciju između učestalosti i predočivosti imenica, ali ne i na značajan
utjecaj triju ispitanih nelingvističkih čimbenika ispitanika na procjenu tih obilježja
Psiholingvistička istraživanja obično primjenjuju znanstvenu strategiju koja pretpostavlja
relativno stabilan skup predodžbi i procesa. U skladu s tom strategijom, istraživači mjere
prosječne ...vrijednosti tako da izvode više pokusnih ispitivanja kako bi dobili statistički stabilnu
procjenu uspješnosti izvedbe određenoga pokusnog uvjeta. U ovom radu izložit će se četiri skupa
podataka izvađenih iz različitih psiholingvističkih zadataka i pokazati kako se psiholingvistički
sustav naizgled prilagođava tijekom pokusnog ispitivanja. Pokazat će se kako postoje slučajevi
u kojima određeni čimbenik nema glavni efekt, ali je u interakciji tijekom ispitivanja; u drugim
slučajevima postoji glavni efekt čimbenika, ali je i taj čimbenik u interakciji s ispitivanjem.
Konačno, pokazujemo slučajeve u kojima je način na koji čimbenik utječe na ispitivanje ovisan
o drugim, uz njega nevezanim uvjetima pokusa. Naša se diskusija usredotočuje na teorijske i
metodološke implikacije prilagodljivosti psiholingvističkog sustava.
U radu se ukratko opisuju i prikazuju dvije teme zanimljive psiholingvističkomu i etnolingvističkomu pristupu gramatičkomu rodu. Najprije se prikazuju rezultati ankete u kojoj su izvornim govornicima ...hrvatskoga jezika bile ponuđene izmišljene imenice uz koje su morali uvrstiti rodno promjenjive modifikatore. Potom se predstavlja još jedno rubno područje rodne kolebljivosti vezane za samu semantičku jezgru hrvatskoga jezika: defeminizacija udanih i neudanih žena. Primjeri se za to mogu pronaći u nekim dijalektima u južnoj Poljskoj i u nekim kajkavskim govorima u Hrvatskome zagorju. Obje se teme mogu smatrati primjerima (jezičnih) kulturema.
Za razliku od filozofije, u kojoj se neodređenost shvaća kao problem vezan za Eubulidove
paradokse (npr. paradoks gomile) i pitanje istinitosti sudova koji sadrže predikate kao
što su »visok« ili ...»težak«, u lingvistici se neodređenost shvaća kao bitna i sveprisutna
osobina komunikacije. Cilj je ovoga istraživanja bio identificirati psiholingvistički efekt
neodređenosti i pokazati na koji bi način kognitivni model ljudske komunikacije mogao
uključiti neodređenost kao svoju bitnu osobinu. Teorijska podloga provedenoga eksperimenta
Gärdenforsova je teorija pojmovnih prostora u kojoj se neodređenost veće za kategorizaciju
pojmova u umnom rječniku. Stoga je upotrijebljena paradigma slaganja riječi i
slike (picture–matching paradigm) u kojoj ispitanici moraju kategorizirati riječ s obzirom
na ponuđenu sliku. Mjerenje evociranih potencijala pokazuje dva različita vala kao specifični
odgovor na zadatak, komponentu N400 vezanu za semantičku obradu (prizivanje riječi iz
umnog rječnika) i P600 vezanu za integraciju slike i riječi. Dok je N400 veći kad god riječ ne
odgovara slici, P600 je veće amplitude specifično na pojmove koji su neodređeni u odnosu na
sliku. Rezultati upućuju na prizivanje riječi iz umnog rječnika kao (najmanje) dvostupanjski
proces u kojem se u prvoj fazi riječ prepoznaje, a u drugoj veže u kontekst.
U ovome se radu prikazuje dio međujezika u učenju i usvajanju hrvatskoga kao stranoga
jezika - njegova glagolska morfologija. U radu se pokušava odgovoriti na pitanje kako različ
iti jezični ...čimbenici utječu na usvajanje prezenta, perfekta i futura I. u hrvatskome kao
stranome i drugome jeziku. Ispitivanjem je obuhvaćeno ukupno 40 ispitanika iz Sveučilišne
škole hrvatskoga jezika i kulture. Prema načelu prototipnosti raščlanjeni su kontrolirani zadatci
i slobodni sastavci ispitanika u kojima se ispitivala tvorba tih glagolskih oblika. Sve su
skupine ispitanika pokazale iste ili vrlo slične težnje u tvorbi proučavanih glagolskih oblika.
Odstupanja su pokazala da je svim ispitanicima tvorba futura I. i perfekta znatno lakša od
tvorbe prezentskih oblika, da su jedninski oblici načelno bolje usvojeni od množinskih, da
ćešće odstupaju u kontroliranim zadatcima nego u slobodnim sastavcima, da su gotovo sva
odstupanja unutar sustava hrvatskoga jezika te da je najčešća strategija odstupanja poop-
ćavanje pravila ili analogija sa sličnim oblicima, a posebno se važnim pokazao utjecaj prototipnosti
glagolske vrste, njezine čestote u hrvatskome jeziku i čestote pojedinoga glagola na
točnost oblika.
PDF
