Stres na radnom mjestu kod zdravstevnih djelatnika verificiran je kao čimbenik koji ima negativan utjecaj na učinkovitost u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka, motivciju, te zdravstveno stanje ...djelatnika. Stresorom se procjenjuje svaki događaj koji osoba doživljava kao ugrožavajući ili opasni čimbenik, te koji mobilizira tijelo na reakciju, a u direktnoj je svezi s promjenama fizioloških, misaonih i emocionalnih reakcija. U svrhu istraživanja utjecaja stresora i percepciju istih kod zdravstvenih djelatnika, provedeno je istraživanje među medicinskim sestrama i tehničarima Klinike za onkologiju u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Cilj je provedenog istraživanja istražiti povezanost procjene izloženosti u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka, anksioznosti i depresivnosti, pojavnosti sindroma izgaranja na poslu sa zdravstvenim tegobama i stupnjem kvalitete života, te istražiti vjerovanja o štetnosti simptoma stresa kod medicinskih sestara i tehničara Klinike za onkologiju u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Rezultati su prikupljeni uporabom anketnog upitnika, koji je kreiran u svrhu procjene stupnja doživljenog stupnja stresa na radnom mjestu pri izvršavanju svakodnevnih radnih aktivnosti te procjenama utjecaja doživljenog stresa na kvalitetu zdravlja. Prikupljeni su kvalitativni podaci o stresorima na radnom mjestu i svakodnevnom životu te metodama relaksacije. Nadalje, prikupljeni su podaci o simptomima anksioznosti (GAD-7) i depresivnosti (PHQ-9), uporabljen je upitnik SF-36 (engl. Short-form Health Survey) za procjenu zdravstvene kvalitete života i upitnik procjene sindroma izgaranja na poslu -Christine Maslach MBI. Rezultati ukazuju na značajnu povezanost procjene doživljenog stupnja stresa pri izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka sa stupnjem zdravstvenih tegoba, kao i značajan utjecaja stresa na opće stanje zdravlje. Istaknutima su se pokazala vjerovanja o stresu i štetnosti doživljenog stupnja stresa na opći stupanj zdravlja. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost prepoznavanja stresora u radnom okruženju medicinskih sestara i tehničara Klinike za onkologiju u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te potreba prepoznavanja istih, uporabu metoda prevencije i intervencije radi poboljšanja stupnja zdravlja i stupnja kvalitete života zdravstvenih djelatnika.
Psihoonkologija predstavlja multidisciplinarno područje medicine koje se osim na onkološke aspekte, osobito fokusira na psihološku i socijalnu dimenziju zloćudnih bolesti. Riječ je o relativno novom ...dijelu medicinske znanosti čiji je osnovni cilj poboljšanje kvalitete života i pružanje podrške oboljelima od raka i njihovim obiteljima. Rak je složena bolest koja utječe ne samo na fizičko zdravlje već i na emocionalno i psihičko blagostanje. Psihoonkologija prepoznaje potrebe onkoloških bolesnika koji mogu iskusiti niz psiholoških, emocionalnih i socijalnih izazova, kao što su tjeskoba, depresija, strah i neizvjesnost. Navedena stanja značajno utječu na kvalitetu života i sposobnost onkoloških bolesnika da se suoče sa zloćudnom bolešću. Psihoonkolozi pomažu oboljelima od raka i njihovim bližnjima u prevladavanju navedenih izazova te pružaju potporu onkološkim bolesnicima tijekom procesa specifičnoga onkološkog liječenja koje uključuje razne nuspojave i komplikacije kirurških zahvata, kemoterapije, imunoterapije, ciljane terapije i radioterapije. Koristeći različite terapijske pristupe, temeljna je zadaća psihoonkologa stvaranje holističkog pristupa u liječenju raka koji u prvi plan stavlja cjelovitost osobe kao takve, a ne samo njezino fizičko zdravlje čime pomaže bolesnicima i njihovim bližnjima u razvoju strategija suočavanja sa zloćudnom bolešću.
Art terapija dobiva sve veće značenje u psihoonkologiji. Cilj ovog rada je opisati iskustvo pacijentice na kojoj se provodila art terapija te napraviti pregled literature o učinkovitosti art terapije ...u pacijentica s karcinomom
dojke. Metode: Pacijentica koja se liječila od raka dojke liječena je i kod psihijatra u Klinici za psihološku medicine Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Analizirani su prikupljeni podatci o pacijentici prije, tijekom
i nakon terapije. Napravljen je pregled literature u području psihoonkologije s posebnim naglaskom na primjenu art terapije kod onkoloških bolesnika. Rezultati: Istraživanja su pokazala kako rak dojke značajno utječe na emocionalno, kognitivno i socijalno funkcioniranje žena. Također rezultati pokazuju kako je važno poticati mehanizme obrane kod pacijentica koje boluju od karcinoma kako bi uspjele pokazati osjećaje koji su potisnuti. Glavni ciljevi ove suportivno-ekspresivne terapije su proraditi žalovanje za gubitcima koje donosi
teška bolest kao i prilagodba na promijenjenu sliku tijela. Ekspresija u umjetnosti daje simptomima formu I boju te se oni više ne moraju konvertirati u fizičke ili psihološke tegobe. Zaključak: Literaturni podatci i analiza slučaja pokazali su kako art terapija ima dugodjelujući učinak na veliki spektar simptoma vezanima uz rak dojke i njegove posljedice. Također, uočen je pozitivan utjecaj na samospoznaju i samoaktualizaciju
pacijenata. Zbog toga se art terapiju može koristiti kao visoko učinkovit pristup u pružanju psihološke pomoći pacijenticama oboljelima od raka dojke, koji omogućava ekspresiju emocija i bolju kvalitetu života.
Postoji potreba za proučavanjem utjecaja zdravstvene njege na psihosocijalni tretman u zemljama u razvoju. Cilj je naglasiti važnost psihoonkološke edukacije onkoloških medicinskih sestara kako bi se ...identificirao i stvorio okvir za provedbu. Proveden je pregledni rad. Literatura je pretražena primjenom baze podataka Medline. Kriteriji za uključivanje bili su članci na engleskom jeziku objavljeni u posljednjih pet godina unutar kategorije Web of Science: Sestrinstvo. Nakon filtriranja članaka prema kriterijima uključivanja, pronađeno je 107 rezultata, a ovaj pregledni rad uključuje 14 članaka. Psihosocijalne intervencije pozitivno utječu na progresiju bolesti, psihosocijalno stanje, simptome, liječenje i nuspojave. Međutim, medicinske sestre imaju malo prilika naučiti o psihološkoj skrbi. Stoga je u području psihoonkološke zdravstvene njege potrebno unaprijediti sustave obrazovanja i osposobljavanja za psihološku procjenu i upravljanje stresom.
