Akcijsko istraživanje predstavlja specifičan proces unaprjeđivanja odgojno-obrazovne prakse djelovanjem aktera te prakse. Da bi akcijsko istraživanje bilo učinkovito, potrebno ga je smjestiti u ...kontekstualni okvir prakse nastavnika. Iako se danas sve više nastoji primijeniti akcijsko istraživanje u školama, čini se da njegova važnost još uvijek nije u potpunosti shvaćena. U radu su prikazani aspekti provedbe i evaluacije aktivnosti usmjerenih na povećanje motivacije nastavnika – refleksivnih praktičara za profesionalni razvoj, provedenih akcijskim istraživanjem s nastavnicima razredne nastave. Istraživanje je provedeno u tri faze. Prva faza uključivala je formuliranje temeljnih polazišta istraživanja, upoznavanje potencijalnih sudionika s okvirnim planom aktivnosti kao i zajedničku konkretizaciju aktivnosti nakon opredjeljenosti nastavnika za sudjelovanje u istraživanju. U drugoj fazi istraživanja realizirane su ukupno tri aktivnosti teorijskog, praktičnog i kreativnog karaktera praćene raspravama usmjerenim na maksimiziranje učinaka procesa, a paralelno s tim tekao je i proces promatranja učinaka i došlo je do formativne evaluacije procesa. Treću fazu istraživanja obilježila je sumativna evaluacija učinaka programa koja je uključivala percepcije nastavnika o učincima provedenih aktivnosti i njihove buduće planove za uključivanje u proces stručnog usavršavanja u području akcijskog istraživanja i refleksivne prakse. Rezultati istraživanja upućuju na mogućnost povećanja motivacije nastavnika – refleksivnih praktičara za profesionalni razvoj u području akcijskog istraživanja i refleksivne prakse.
Action research is a specific process aimed at improving educational practices through active involvement by those within the educational system. For action research to be effective, it needs to be placed within the contextual framework of teacher practice. Although there is an increasing effort to apply action research in schools today, its importance still seems not to be fully understood. The paper presents aspects of implementing and evaluating activities aimed at increasing the motivation of teachers - reflective practitioners for professional development, conducted through action research with classroom teachers. The research was conducted in three phases. The first phase included formulating the basic starting points of the research, familiarising potential participants with the framework plan of activities, and the joint concretisation of the activities after the teachers' commitment to participate in the research. In the second phase of the research, three activities of theoretical, practical and creative character were realised, followed by discussions aimed at maximising the effects of the process. In parallel with this, the process of observing the effects was also carried out, and a formative evaluation of the process took place. The third phase of the research was marked by a summative evaluation of the programme's effects, including the teachers' perceptions of the impacts of the implemented activities and their future plans for inclusion in the professional development process in action research and reflective practice. The research results point to the possibility of increasing the motivation of teachers - reflective practitioners for professional development in action research and reflective practice.
Održivi razvoj kao koncept promjena koji je usmjeren stvaranju okruženja u kojemu pojedinac živi u suglasju s prirodom je imperativ kojemu moramo težiti. U posljednjih dvadesetak godina, unatoč ...zakonskoj regulativi, implementacija tema održivog razvoja u nastavne programe bila je sporadična, prihvaćena od strane ekološki senzibiliziranijih nastavnika, a realizirana najčešće kroz projektne aktivnosti. Iako se kurikularnom reformom održivom razvoju priznala važnost kroz uvođenje međupredmetne teme »Održivi razvoj«, realizacija odgojno-obrazovnih očekivanja je upitna. Upravo konceptualna složenost novoga kurikuluma koja se temelji na interdisciplinarnosti podrazumijeva mnogo širi spektar znanja i vještina od onoga što je jedan nastavnik stekao formalnim obrazovanjem. Cilj je ovoga rada iznijeti pregled najznačajnijih događaja u povijesti obrazovanja za održivi razvoj u Republici Hrvatskoj te na temelju istraživanja hrvatskih i stranih autora izdvojiti didaktičke smjernice koje će nastavnicima olakšati implementaciju novoga kurikuluma u njihovom predmetu, a koje se odnose na izbor sadržaja, korištenje strategija učenja i poučavanja te vrednovanje.
Sustainable development – as a concept of changes directed at creating an environment in which a person lives in harmony with nature – is nowadays an imperative. Laws and regulations concerning sustainable development exist, but the implementation of related topics in curricula is sporadic, led by few teachers sensible to eco-topics, and realized mainly through specific project activities. Even though the curricular reform in Croatia recognized the importance of sustainable development and introduced the cross-curricular topic devoted to it, the realization of related educational goals is questionable. The conceptual complexity of the new curriculum that is based on interdisciplinarity presupposes knowledge and skills that go beyond those provided to future teachers during their formal education. The aim of this paper is to present the most important moments in the history of education for sustainable development in Croatia. Further, based on the research by different authors, we shall present didactic guidelines (including content, strategies of learning and teaching, and evaluation) that can help teachers with implementation of the new curriculum.
Brz napredak znanosti i tehnologije nepovratno je izmijenio čovjekovu svakodnevnicu. Te su sveprožimajuće promjene s jedne strane podigle kvalitetu čovjekova života i olakšale svakodnevicu. S druge ...strane, međutim, opsežne tehnološke promjene tema su etičkih rasprava i debata o budućnosti čovječanstva s obzirom na rizike koji proizlaze iz novih tehnologija. Rad istražuje koncepte transhumanizma i kibernetike, analizirajući njihov potencijalni utjecaj na čovjekovu budućnost i etičke izazove koje predstavljaju. Analizirajući obećanja i opasnosti ovih futurističkih ideja, cilj rada je naglasiti važnost odgovornog tehnološkog razvoja i nužnosti sveobuhvatnog reguliranja u oblikovanju tehnološke budućnosti. U tom kontekstu bioetika ima ključnu ulogu u postavljanju granica tehnološkog napretka te usmjeravanju razvoja tehnologije kako bi se sačuvali ljudski moralni principi. Njezina uloga ne leži samo u postavljanju ograničenja, već i u proaktivnom poticanju refleksije o moralnim aspektima tehnološkog napretka. Kroz sinergiju bioetike i društvenih znanosti, a uz pomoć globalne politike, možemo oblikovati budućnost u kojoj tehnologija služi dobrobiti čovjeka, poštujući vrijednosti dostojanstva, pravde i slobode svih pojedinaca.
The rapid advancement of science and technology has irreversibly transformed everyday human life. On the one hand, these pervasive changes, have elevated the quality of human life and eased everyday tasks but on the other, extensive technological changes are the subject of ethical discussions and debates about the future of humanity, regarding the risks that arise from new technologies. This paper explores the concepts of transhumanism and cybernetics, analysing their potential impact on the future of humanity and the ethical challenges they pose. By examining the promises and perils of these futuristic ideas, the paper emphasises the importance of responsible technological development and the necessity of comprehensive regulation in shaping our technological future. In this context, bioethics is crucial in limiting technological progress and guiding technological development to preserve human moral principles. Its role extends beyond merely setting limitations. It also involves proactively stimulating and reflecting on the moral aspects of technological advancement. Through the synergy of bioethics and social sciences, aided by global policies, we can shape a future where technology serves the well-being of humanity, respecting the values of dignity, justice, and the freedom of all individuals.
Uspostavljanje zaštićenih područja jedan je od najučinkovitijih alata za očuvanje vrsta i prirodnih staništa. Zaštićena područja su ključna za očuvanje ekološki i ekonomski vrijednih ekosustava te ...doprinose kvalitetnijem životu i dobrobiti lokalnih zajednica. Planiranje i pravilno upravljanje zaštićenim područjima može pomoći u zaštiti resursa potrebnih za ishranu i vodno snabdijevanje stanovništva, te može minimizirati utjecaj klimatskih promjena. Očuvanje biološke raznolikosti doprinos je, ali i dugoročni temelj održivom društvenom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica zaštićenih područja. Vodeći se primjerima iz svijeta Bosna i Hercegovina želi zaštiti svoja prirodno i povijesno vrijedna područja te u tome nastoji 'pomiriti' ekonomski razvoj društva sa biološkim vrijednostima područja. Iz te potrebe proizlazi inicijativa i za zaštitu Livanjskog polja, kako od lokalnog stanovništva tako i od nacionalnih i međunarodnih stručnjaka u oblasti zaštite prirode. U radu se predlažu smjernice održivog upravljanja budućim zaštićenim područjem Livanjsko polje sukladno postulatima održivog razvoja s konkretnim stanjem i primjerima dostupnim kroz objavljenu literaturu. Doprinos rada je i šira primjena znanja o principima suvremenog upravljanja zaštićenim područjem sukladno imperativu održivog razvoja i procjeni korištenja resursa.
The establishment of protected areas is one of the most effective tools for the preservation of species and natural habitats. Protected areas are crucial for the preservation of ecologically and economically valuable ecosystems and contribute to a better quality of life and well-being of local communities. Planning and proper management of protected areas can help protect the resources needed for the food and water supply of the population and can minimize the impact of climate change. Preservation of biological diversity is a contribution, but also a long-term basis for the sustainable social and economic development of local communities in protected areas. Guided by examples from around the world, Bosnia and Herzegovina wants to protect its naturally and historically valuable areas and in doing so tries to 'reconcile' the economic development of society with the biological values of the area. From this need comes the initiative for the protection of Livanjsko polje, both from the local population and from national and international experts in the field of nature protection. The paper proposes guidelines for the sustainable management of the future protected area Livanjsko polje in accordance with the postulates of sustainable development with the concrete situation and examples available through the published literature. The contribution of the paper is also the wider application of knowledge about the principles of modern protected area management in accordance with the imperative of sustainable development and the assessment of resource use.
Suvremeno obrazovanje teži cjelovitom razvoju učenika odnosno zadovoljavanju njegovih kognitivnih, emocionalnih i motoričkih potreba. U suvremenim se školama podjednaki naglasak stavlja na učenje ...glavom, srcem i rukama što ujedno omogućava aktivniji položaj učenika u odgojno-obrazovnom procesu. Za budući život sadašnjih učenika od iznimne je važnosti da stječu razne praktične i životno korisne vještine koje u Hrvatskoj trenutni odgojno-obrazovni sustav za to ne priprema dovoljno. Naime, hrvatski učenici u vidu obvezne nastave nemaju prilike razvijati niti stjecati razne praktične vještine kao ni za život korisna znanja ili sposobnosti. Nekada se navedeno učilo i stjecalo u okviru nastavnog predmeta Domaćinstvo i to na praktičnim tečajevima odijevanja, stanovanja i prehrane. Na takav način učenici su usvajali praktična znanja, vještine i osposobljavali se aktivno primjenjivati naučeno u svakodnevnom životu. Provedeno je međužupanijsko istraživanje čiji je cilj bio anketiranjem ispitati roditelje (N = 232) učenika sedmih i osmih razreda o životno-praktičnim vještinama koje imaju njihova djeca. Dobiveni rezultati ukazuju na nužnost uvođenja nastavnog predmeta u kojem bi učenici imali prilike usvajati praktična znanja koja su životno korisna. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako su životno-praktične vještine učenika sedmih i osmih razreda nedovoljno razvijene te da postoji statistički značajna razlika u posjedovanju istih kao i u sudjelovanju u kućanskim poslovima s obzirom na spol. Istraživanjem su, također, roditelji iskazali pozitivne stavove o implementaciji nastavnog predmeta Domaćinstvo u osnovnoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj u kojem bi učenici stjecali takve životno-praktične vještine.
Contemporary education aims to provide holistic development for students, that is, to meet their cognitive and emotional needs and develop their motor skills. Modern schools place equal emphasis on head, heart, and hand learning, thus enabling students to take a more active role in the learning process. It is extremely important for the future life of current students that they acquire practical life skills. However, the current education system in Croatia does not adequately prepare them for that. Compulsory education does not provide students in Croatia with opportunities to develop or acquire various practical or necessary life skills and competencies. In the past, students were taught these skills within a school subject Domestic Science, where they learned about clothing, housing, and nutrition. In that way, they gained practical knowledge and skills and were able to apply them in everyday life situations. Inter-county research was conducted to obtain the parents' opinions (N = 232) of 7th and 8th-grade students regarding their children's practical life skills. The obtained results point to the necessity of introducing a school subject in which students would have the opportunity to acquire practical life skills. Research results revealed that practical life skills of 7th and 8th-grade students are insufficiently developed and that there are statistically significant differences in possessing these skills, as well as in participation in household chores regarding gender. The research results also indicate that parents have positive attitudes about the introduction of Domestic Science as a school subject in primary education in Croatia, where students would acquire practical life skills.
Obalno područje je prostorno najvrjednije područje u Republici Hrvatskoj (RH). Vrijednost i atraktivnosti tog prostora za život uzrokovali su izrazito naglašenu devastaciju, posebice u razdobljima ...pomanjkanja brige i svijesti o važnosti očuvanja okoliša i implementacije smjernica održivog razvoja. Stoga, možemo zaključiti da su troškovi održivog razvoja obalnog područja značajno veći, u usporedbi s onima koji se reproduciraju izvan tog područja. Navedeno se odnosi na troškove koje RH, u kratkom vremenu, ne može samostalno podmiriti vlastitim financijskim instrumentima, već se mora dijelom osloniti na europske i svjetske fondove kao i na privatna ulaganja. Ukupni troškovi se mogu promatrati u okvirima sanacije zatečenog stanja, upravljanja i ulaganja. Troškovi razvoja obalnog područja po vrstama nisu specifični za područje, već je režim troškova stroži i skuplji. Zato je implementacija održivog razvoja u obalnom području RH spora i teška. Troškove načelno podnose privatni investitori, država i građani. Država nastoji ekonomskim instrumentima, internalizacijom eksternih troškova i fiskalnom politikom, stabilizirati okvir održivosti, a istovremeno ga učiniti atraktivnim za ulaganje. Modeli upravljanja u priobalnim hrvatskim županijama su različiti, nisu prilagođeni strateškom opredjeljenju prema održivom razvoju, a godišnji izvještaji upravljanja troškovima obalnog područja nisu komparabilni. Teret održivog razvoja najviše podnose građani jer posredno sudjeluju u državnim troškovima kroz proračun, a onda i neposredno kroz rast cijena i gubitke radnih mjesta. To su kratkoročne posljedice strategije održivog razvoja kad su troškovi okoliša još uvijek veći od koristi. Internalizacija vrijednosno nemjerljivih troškova metodološki još nije dostigla visok stupanj objektivnosti pa je takva šteta uglavnom podcijenjena. Potpuna objektivizacija troškova mogla bi obeshrabriti potencijalne investitore, osobito na početku implementacije nove strategije. Restrukturiranje u održivi razvoj priobalnog turizma te ulaganje u akvakulturu i plavu biotehnologiju prilika je za obalno područje RH u dugoročnom periodu. Pri tome koristi ne moraju biti isključivo vrijednosno mjerljivi.
The coast is spatially the most valuable region in the Republic of Croatia. The value and attractiveness of the space for life led to the region's devastation during the period when the protection of the environment and sustainable development were not very important topics. These are reasons why the costs of sustainable coastal development are higher than outside of the coastal region. The Republic of Croatia cannot pay them in the short term, but it has to resort to European and world funds and private investments. Total costs can be observed in the framework of recovery of the existing state, management, and investment. Management models in Croatian coastal counties are different, they are not adapted to the strategic commitment to sustainable development, and the annual cost management reports of the coastal area are not comparable. The coastal sustainable development cost types are not specific for the region, but the regime of costs is more rigid and expensive. The coastal sustainable development implementation is slow and difficult. Principally, the costs bear private investors, citizens, and the state. By using economic instruments, such as external costs internalization and fiscal policy, the state endeavors to stabilize the frame of sustainability and make it attractive for investments. The citizens bear a double burden, primarily when they pay the costs of the state within the budget, and secondary through growing prices and by losing jobs. These are the consequences of the sustainable development strategy in the short-term period when the costs to the environment are still higher than the benefits. The valuation of immeasurable cost is not as objective as it would be able to be, and such damage is mainly underestimated. Full objectiveness can discourage potential investors, especially at the beginning of a new strategy implementation. Restructuring the sustainable development of coastal tourism and investment in aquaculture and blue biotechnology is an opportunity for the coastal area of the Republic of Croatia in the long run. The benefit at the same time should not be exclusively measurable value.
Zbog hiperdinamične okoline koju karakteriziraju nove tehnologije, promjene u preferencijama potrošača i intenzivna konkurencija, organizacijsko znanje postalo je iznimno važan resurs, a inovativnost ...i sustavno upravljanje znanjem prerasli su u preduvjete za opstanak i razvoj poduzeća. Upravljanje znanjem shvaća se kao sustavnu uporabu intelektualnog kapitala poduzeća radi postizanja sinergijskih učinaka. Uz to, organizacijska izvedba i perspektiva poduzeća značajno ovise o stilu i osobnosti lidera, odnosno o kompatibilnosti načina ponašanja vođe s potrebama zaposlenika i poduzeća. Odluka vodstva da se u poduzeću stvaraju, primjenjuju i razmjenjuju stečene kompetencije temeljni je preduvjet za izgradnju učeće organizacije. Taj koncept podrazumijeva neprekidno učenje, usavršavanje, prilagodbu i uvođenje promjena. Cilj rada je utvrditi postoji li korelacija upravljanja znanjem i stila liderstva s razvojem malih, srednjih i velikih hrvatskih poduzeća. U 120 poduzeća obuhvaćenih empirijskim istraživanjem prevladavaju transformacijski i transakcijski stilovi liderstva koji su posebice poticajni za učenje i razvoj. Rezultati dokazuju pozitivnu povezanost stila liderstva i upravljanja znanjem s razvojem poduzeća pod čime se podrazumijeva proces usmjeren na rast obujma poslovanja i poboljšanje uspješnosti poduzeća. Ovaj rad pridonosi boljem shvaćanju veze između liderskog stila i razvoja, odnosno važnosti uloge lidera u istraživačkom i dvosmjernom učenju.
Due to the hyperdynamic environment characterized by new technologies, changes in consumerpreferences and intense competition, organizational knowledge has become an extremely importantresource. Innovation and systematic knowledge management are prerequisites for the survivaland development of enterprises. Knowledge management is understood as the systematic use of acompany’s intellectual capital in order to achieve synergistic effects. In addition, the organizationalperformance and perspective of the enterprise significantly depend on the style and personality ofthe leader, that is, on the compatibility of the leader’s behavior with the needs of employees and theenterprise. The management’s decision to create, apply and exchange acquired competencies in theenterprise is a fundamental prerequisite for building a learning organization. This concept impliescontinuous learning, improvement, adaptation and introduction of changes. The aim of the paperis to determine whether there is a correlation between knowledge management and leadershipstyle with the development of small, medium and large Croatian enterprises. In the 120 legal entitiesincluded in the empirical research, transformational and transactional leadership styles prevail, whichare particularly stimulating for learning and development. The results prove a positive connectionbetween leadership style and knowledge management with company development, which meansa process aimed at growing business volume and improving company performance. This papercontributes to a better understanding of the relationship between leadership style and development,that is, the importance of the leader’s role in exploratory and two-way learning.
Učenje na delu Nives Ličen; Danijela Makovec; Borut Mikulec
AS. Andragoška spoznanja,
10/2020, Letnik:
26, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Učenje in izobraževanje odraslih v povezavi z delom je predmet obsežnega teoretskega in empiričnega raziskovanja. Raziskovalci proučujejo znanje, spretnosti, kompetence, stališča, vrednote, ...emocionalne in socialne veščine, praktične modrosti na delu in tudi duhovnost na delu ter etičnost, zanimajo jih strategije učenja in različne ciljne skupine, karierni prehodi in koncepti, kot so delovalnost (ang. agency), odprta inovativnost, trajnostnost, dolgotrajna zaposljivost (Alessandrini, 2018). V tokratni tematski številki Andragoških spoznanj, ki zajema pet člankov, avtorice in avtorji razmišljajo o izzivih učenja in dela z različnih teoretskih zornih kotov in z uporabo različnih raziskovalnih pristopov.
PDF
