Konkurentnost gradova u Hrvatskoj Braičić, Zdenko; Jukopila, Danijel; Šlezak, Hrvoje
Geoadria,
09/2022, Letnik:
27, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova, makroregionalnih i regionalnih centara, kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposobnosti. Analize su ...provedene za tri relevantna razdoblja: razdoblje rasta prije globalne recesije (2001. – 2008.), razdoblje globalne recesije (2009. – 2014.) i razdoblje oporavka hrvatskoga gospodarstva (2015. – 2019.). Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa su u analizama upotrijebljeni podaci o dinamici zaposlenosti. U radu se upućuje na razlike u rastu zaposlenosti pojedinih hrvatskih gradova u odnosu na nacionalni prosjek te se nastoji utvrditi je li taj rast rezultat djelovanja strukturnih (egzogenih) čimbenika ili lokalnih (endogenih) čimbenika. Shift-share analizom dobiveni su izračuni regionalnog, strukturnog i lokalnog čimbenika. Utvrđeno je da su u godinama prije recesije veći gradovi u prosjeku imali znatno snažniji rast zaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Lokalni čimbenik u predrecesijskom razdoblju imao je izrazito važnu ulogu u formiranju rasta zaposlenosti, u većini gradova značajniju od strukturnog čimbenika. Već su gradovi u recesiji zabilježili pad zaposlenosti približno jednakog intenziteta kao na državnoj razini, dok se u postrecesijskom razdoblju opaža njihov nešto sporiji oporavak od hrvatskog prosjeka. U recesijskom se razdoblju dogodio snažan pad lokalne konkurentnosti gradova čiji je značajniji oporavak u postrecesijskom razdoblju zasad izostao. Sve je manje gradova koji su po dinamici zaposlenosti iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječan razvoj ostvarili su tijekom svih triju relevantnih razdoblja jedino Split, Zadar, Dubrovnik i Varaždin. U svim trima razdobljima lokalne konkurentske prednosti posjedovali su Split, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin.
Iako Nigerija ima najveće gospodarstvo u Africi, u posljednje vrijeme bila je opterećena raznim problemima, što je dovelo do ekonomske recesije. Prevelika ovisnost o stranim proizvodima, aktivnosti ...militanata i naftovodnih vandala u delti Nigera, loše ekonomsko planiranje i odgođeno potpisivanje proračuna neka su od pitanja koja se pripisuju padu u recesiju. Međutim, neki su ekonomisti sugerirali da nigerijsko gospodarstvo ima potencijal porasta nakon recesije i identificirali su priljev stranih izravnih ulaganja kao jedan od ključnih faktora koji će pridonijeti rastu. S druge strane, čini se da su medijski izvještaji o recesiji u Nigeriji izazvali pomiješane reakcije javnosti koja brine o svom svakodnevnom kruhu. Potencijalni investitori, domaći i strani, također nisu izostavljeni u izražavanju nesigurnosti. Budući da se oslanja-ju na medije da će pružiti informacije o stanju nigerijskog gospodarstva, moć medija u stvaranju ili ometanju vladinog poticanja izravnih stranih ulaganja ne može se podcijeniti. Moć medija, za koje se čini da mogu odrediti ili konstruirati položaj i percepciju pojedinaca/organizacije nakon toga, može se povezati s teorijom društvenog konstrukcionizma. Društveni konstrukcionizam sugerira da mediji imaju sposobnost selektivne reprodukcije i konstruiranja stvarnosti svake situacije - u ovom slučaju, recesije u Nigeriji. Međutim, također se priznaje da se o značenjima koja nude mediji mogu pregovarati ili odbaciti oni kojima su upućena. Ova studija istražuje sposobnost medijske konstrukcije gospodarske recesije Nigerije da utječe na priljev izravnih stranih ulaganja.
This paper investigates the impacts of the current economic developments, the Euro adoption, and input prices on the consumer food prices. The focus of the analysis is on the consumer food price ...developments during the Slovenian adjustments towards the European Union membership, the Euro adoption by the followed increased in consumer prices, and the current economic and financial conditions. The empirical analysis on the determinants of the consumer food prices is based on the monthly statistical data, which were obtained from the Statistical Office of Republic of Slovenia. We use three statistical methods of the analyses on the time-series data: principal component analysis, regression analysis, and linear trend analysis. We found that the Euro adoption had only short-term impact on the consumer food prices. The rise in the consumer food prices has been determined by the intermediary costs and the agricultural producers` prices. Prispevek analizira vpliv ekonomsko-finančnih gibanj, uvedbe evra in cene inputov na cene hrane in brezalkoholnih pijač (agroživilske cene). Članek se osredotoča na agroživilske cene v času slovenskega pristopa k Evropski uniji, sprejetjem evra, povečanih cen življenjskih potrebščin in trenutne gospodarske in finančne krize. Empirična analiza dejavnikov agroživilskih cen temelji na mesečnih statističnih podatkih, ki so bili pridobljeni iz Statističnega urada Republike Slovenije. Uporabljene so tri statistične metode analize časovnih serij podatkov: metoda glavnih komponent, regresijska analiza in analiza linearnega trenda. Ugotovili smo, da se agroživilske cene na srednji rok niso povečale z uvedbo evra. Agroživilske cene pa imajo statistično značilno povezanost s stroški in s cenami pridelkov pri pridelovalcih.
Prispevek obravnava problematiko vključenosti slovenske aktivne populacije v programe formalnega in neformalnega izobraževanja. Proučuje tudi dejavnike, ki na to vključenost vplivajo pozitivno ali ...negativno, in nakaže statistične modele izobraževalne vključenosti. Pristop izhaja iz zdajšnjega stanja gospodarstva in družbe v evropskih državah, ko sta gospodarska kriza in recesija v državah EU povzročili upad BDP, manjšo gospodarsko rast, rast brezposelnosti, še posebej pri populaciji mladih, upad življenjskega standarda in kakovosti življenja ter dela.
Industrija željeza i čelika važan je sector realnog gospodarstva Rumunjske s obzirom na činjenicu da je metalurgija općenito značajan pokazatelj unutarnje potrošnje. Najznačajnije tvrtke u ovoj grani ...dio su međunarodnih grupacija (Arcelor Mittal, Mechel, TMK i Tenaris) koje pružaju prihvatljiv standard sigurnosti glede sirovina, akvizicija, prodajnog tržišta i financija. Međutim, globalna kriza (2008-2010) razotkrila je ranjivost rumunjske metalurgije. Proizvodnja čelika se smanjila za skoro polovicu, globalni plasman rumunjskog sektora željeza i čelika pao je za više od 40%, a radna snaga smanjena je za petinu.
Gospodarska recesija je pomembno zaznamovala življenje prebivalcev Evropske unije. Od leta 2008, ko se pojavijo prvi znaki recesije, sta se povečali brezposlenost in revščina v večini članic Evropske ...unije. Številni evropski in nacionalni strateški dokumenti so kot enega ključnih neekonomskih instrumentov izhoda iz recesije omenjali vlaganje v izobraževanje. Prepričanje politikov o pomembni vlogi izobraževanja pri reševanju gospodarske recesije pa odpira vprašanje o dejanskih spremembah na tem področju. V prispevku je na eni strani prikazano razumevanje vloge izobraževanja odraslih pri gospodarskem razvoju v evropskih strateških dokumentih in na drugi strani vključenost odraslih v izobraževanje in ovire pri tem ob začetku gospodarske recesije.
Hrvatska unutarnja plovidba proživljava iznimno veliku krizu, koja se samo dijelom može objasniti globalnom recesijom. Dosadašnji pravni model upravljanja lukama, temeljen prvo na strogom sustavu ...koncesija, a potom na tek nešto liberalnijim odobrenjima ne može sam riješiti brojne nastale probleme. U članku se navode temeljni problemi hrvatskih luka unutarnjih voda, te pokazuje kako je pravni okvir samo jedan od nekoliko instrumenata lučke i prometne politike, te da je vjerovanje kako će organizacijska struktura luka sama riješiti brojne postojeće probleme bilo pogrešno. Razlozi zbog kojih su se hrvatski riječni promet i riječne luke našli u razvojnoj stagnaciji su punu dublji od same administrativno-legislativne razine. Navodi se kako je potrebno da hrvatska lučka politika u odnosu prema riječnim lukama bude u prostoru djelovanja zajedničke europske prometne politike. Zaustavljanje stagnacije i početak novog razvojnog ciklusa hrvatskih luka unutarnjih voda i hrvatske unutarnje plovidbe općenito se ne mogu pokrenuti samo izmjenom upravljačkog modela luka ili promjenom odnosa između lučke uprave i lučkih operatera. U članku se zaključuje kako je potrebno multidisciplinarno razviti novu strategiju razvoja ove prometne grane, a potom, temeljem takve strategije, razvijati i nove pravne modele.
U radu se analizira utjecaj svjetske financijske krize na pojedinačne funkcionalne operacije i iz njih
proizlazeće međuzavisnosti industrije osiguranja sa regulatorima, rejting agencijama, ...osiguranicima,
reosiguravateljima i investitorima na tržištu kapitala u cilju determiniranja sadašnje pozicije
industrije osiguranja te na bazi toga donošenja zaključka o neophodnim mjerama koje osiguravajuće
kompanije trebaju poduzeti. Rezultati istraživanja ukazuju da svjetska financijska kriza ima
negativnog utjecaja na sve aspekte poslovanja osiguravajućih kompanija i sugeriraju potrebu
fokusiranja na izvorne poslovne aktivnosti i neophodnost daljeg unapređenja holističkog upravljanja
rizikom i kapitalom globalnih i regionalnih osiguravatelja u cilju svladavanja financijskom krizom
nametnutih problema.
PDF
