„L-U-T-H-E-R. Luther. Martin Luther. Tko je Luther?“ Tim pitanjem počinje veliki mjuzikl o Reformatoru iz Wittenberga. Ovisno o kutu gledanja, neki ga smatraju obnoviteljem izvornog kršćanstva, a ...drugi rušiteljem crkvenog jedinstva.
Svatko tko je u Lutherovoj godini (2017.) posjetio Wittenberg i ostale gradove i mjesta reformacije, nije se mogao oteti dojmu da se radi o štovanju svetaca koje inače odbacuju protestantske crkve.
Vabilo na Trubarjev recital v izvedbi Ljubiteljskega gledališča Teharje in vokalne skupine Fantje z Jožefovega hriba pod vodstvom Primoža Krta v Knjižnici Laško.
Potaknut nedavnim popisom stanovništva, autor ovog eseja promišlja o pitanju identiteta evanđeoskih vjernika. U prvome dijelu daje se kratki povijesni pregled nastanka reformacije, a u drugome dijelu ...govori se o sličnostima i razlikama između protestantske i radikalne reformacije. Budući da postoje teološke razlike između protestantske i radikalne reformacije, a radikalna reformacija krenula je iz iste polazne točke kao i protestantska, u trećem dijelu razmatra se kako bi bilo najbolje nazvati i identificirati vjernike spomenutih crkava. Na kraju, autor se u hrvatskom kontekstu opredjeljuje za naziv „crkve reformacijske baštine“ iako u tom slučaju preostaje problem koji pojam koristiti za vjernike tih i takvih crkava.
U radu se tematiziraju osnovne postavke koje su ključne za genezu i razumijevanje reformacijskog načela sola scriptura. Pozornost se najprije posvećuje crkveno-povijesnoj situaciji, situaciji u ...kasnosrednjovjekovnoj pobožnosti, odnosno egzistencijalnoj vjerničkoj situaciji u kasnom srednjem vijeku. Kritički se osvrće na glavna obilježja pučke pobožnosti u kasnom srednjem vijeku. Reformaciju se pritom prikazuje kao pokret koji je u svome velikom dijelu i sam proizašao iz težnje kasnosrednjovjekovnog čovjeka da zadobije Božju milost, ali u isto vrijeme i kao pokret koji je tu težnju postupno artikulirao na drugačiji, sebi svojstven način. U kontekstu ove „drugačije artikulacije“, pri čemu je reformacija dijelom nasljedovala i kasnosrednjovjekovni pokret devotio moderna, promatra se i nastanak principa sola scriptura. U radu se nadalje razmatraju i otvorena pitanja koja postavlja, odnosno ostavlja reformacijsko geslo sola scriptura. Pokazuje se kako se primjereno razumijevanje reformacijskog principa sola scriptura nalazi u permanentnom izazovu balansiranja te svojevrsnom „škripcu“ između triju opcija u odnosu prema Bibliji: prema biblicizmu i/ili biblijskom fundamentalizmu koji se na poseban način razvio unutar protestantizma, prema rimokatoličkom pristupu koji, nadovezujući se na dio srednjovjekovne teološke tradicije, zastupa stav o tome da je mjerodavno tumačenje Biblije pridržano Crkvi, odnosno crkvenim autoritetima i u prošlosti (Tradicija) i u sadašnjosti (papa, odnosno crkveno učiteljstvo) te prema zanesenjačkom, odnosno tzv. švermerskom pristupu koji, također se nadovezujući na određene srednjovjekovne tradicije, karakterizira pozivanje na direktno svjedočanstvo Duha Svetoga u ljudskoj unutrašnjosti kao sredstva prenošenja Božje objave te njezina mjerodavnog tumačenja.
Članak analizira nedavno objavljenu knjigu kanadskoga filozofa Charlesa Taylora „Sekularno doba“. Prikazuju se temeljne misli toga opsežnog djela. Članak je podijeljen u pet poglavlja koja uglavnom ...slijede poglavlja Taylorove knjige. Najprije se predstavlja Taylorovo poimanje modernoga doba spram predmodernoga. Progovara se o razlikama, posebnostima, opasnostima, jednoga i drugoga doba. Potom se posebna pozornost posvećuje Taylorovim promišljanjima o ulozi kršćanske vjere u predmodernom i modernom razdoblju. Nadalje, analiziraju se važni pojmovi Taylorove knjige kao što su „isključivi humanizam“, „providnosni deizam“, „protu-prosvjetiteljstvo“, „unakrsni pritisak“ i drugi pojmovi. U svim tim i drugim pojmovima dolazi do izražaja slojevitost i složenost novovjekovnoga doba, koje predstavlja za kršćansku vjeru izazov i opasnost, ali također i šansu za njezine nove izričaje i drukčija ostvarenja. Na koncu, u završnom osvrtu, vrjednuje se djelo Charlesa Taylora kao važno i nezaobilazno djelo za teologiju jer omogućuje potpunije razumijevanje današnjega vremena. Bez razumijevanja današnjega vremena kršćanska vjera ne može pružiti kritiku, izazov i istinsko nadahnuće za čovjeka „sekularnoga doba“.
Članak analizira nedavno objavljenu knjigu kanadskoga filozofa Charlesa Taylora „Sekularno doba“. Prikazuju se temeljne misli toga opsežnog djela. Članak je podijeljen u pet poglavlja koja uglavnom ...slijede poglavlja Taylorove knjige. Najprije se predstavlja Taylorovo poimanje modernoga doba spram predmodernoga. Progovara se o razlikama, posebnostima, opasnostima, jednoga i drugoga doba. Potom se posebna pozornost posvećuje Taylorovim promišljanjima o ulozi kršćanske vjere u predmodernom i modernom razdoblju. Nadalje, analiziraju se važni pojmovi Taylorove knjige kao što su „isključivi humanizam“, „providnosni deizam“, „protu-prosvjetiteljstvo“, „unakrsni pritisak“ i drugi pojmovi. U svim tim i drugim pojmovima dolazi do izražaja slojevitost i složenost novovjekovnoga doba, koje predstavlja za kršćansku vjeru izazov i opasnost, ali također i šansu za njezine nove izričaje i drukčija ostvarenja. Na koncu, u završnom osvrtu, vrjednuje se djelo Charlesa Taylora kao važno i nezaobilazno djelo za teologiju jer omogućuje potpunije razumijevanje današnjega vremena. Bez razumijevanja današnjega vremena kršćanska vjera ne može pružiti kritiku, izazov i istinsko nadahnuće za čovjeka „sekularnoga doba“.
Izlaganje se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu izdvajaju se četiri termina koja se povezuju s interpretacijom poznatog reformacijskoga načela sola scriptura. Različitost tih termina svjedoči o ...tome kako jedno naizgled jednostavno načelo otvara mnoga pitanja koja se tiču njegova razumijevanja i primjene. U drugom dijelu na temelju dokumenta „Od sukoba do zajedništva“ prigodom 500. obljetnice Reformacije predstavljaju se plodovi luteransko-katoličkoga dijaloga koji se tiču Pisma i Predaje. Obje strane u tom dijalogu uviđaju da se načelo sola scriptura ne može uzeti izolirano od ostalih segmenata kršćanske vjere i života.
Vabilo na slovesnost ob 500-letnici reformacije leta 2017 v celjskem Narodnem domu v izvedbi Ljubiteljskega gledališča Teharje Celje, Dekliškega pevskega zbora Gimnazije – Center Celje ...in Fantovske vokalne zasedbe Gimnazije – Center Celje.