Previous research suggested that women and men experience their leisure time differently (i.e. time not committed to the labour force, domestic caregiving, or personal care). In relation to ...quantitative differences, studies worldwide have confirmed that a gender gap in leisure time use exists even though both women's and men's lives may be enriched through opportunity for leisure. In this article, we examine the organisation of time in the domains of leisure and its gender dimensions in Croatia. To determine whether demographic characteristics (e.g. education, age, employment) and household organisation (e.g. presence of children, time spent doing housework, number of household activities) account for considerable variation in leisure time, we focus on married and cohabiting individuals. Apart from gender differences, we will also investigate whether there are regional differences in leisure time use. An explanation of forces that result in gendered and regional differences of leisure time use in Croatia is discussed.
Temeljni cilj rada bio je ispitati koliko su roditelji djece s teškoćama u razvoju spremni potražiti socijalno-stručnu pomoć. Prvi specifični cilj bio je tvrditi na koji su način uvjerenja ...(nepovjerenje, spremnost i nelagoda u traženju socijalno-stručne pomoći) roditelja djece s teškoćama u razvoju o budućem traženju socijalno-stručne pomoći povezana s procijenjenom prethodnom učestalosti dobivene socijalno-stručne podrške i zadovoljstvom prethodno dobivene socijalno-stručne podrške. Drugi specifični cilj je analizirati navedene varijable u odnosu na neka sociodemografska obilježja roditelja i djece (mjesto stanovanja i dob djeteta). Ispitivana su uvjerenja o traženju stručne pomoći te procjena učestalosti i zadovoljstva dobivenom stručnom podrškom kod 102 roditelja djece s teškoćama u razvoju dobi do 15 godina korisnika osam udruga i/ili institucija u kojima su uključeni u odgojno-obrazovni i socijalizacijsko-rehabilitacijski tretman. U trenutku ispitivanja živjeli su u seoskim i urbanim sredinama na području gradova i okolice gradova Rijeke i Vinkovaca. Ukupno su sudjelovale 73 (71.6 %) majke (Mdob = 40.14) i 29 (28.4 %) očeva (Mdob = 41.52).
Procijenjena učestalost dobivene socijalno-stručne pomoći i procijenjeno zadovoljstvo dobivenom socijalno-stručnom pomoći su negativno povezani s većim nepovjerenjem prema traženju socijalno-stručne pomoći. Što su djeca starija, to se kod roditelja uočava manje spremnosti za traženje socijalno-stručne pomoći i više nepovjerenja u traženju stručne pomoći. Usporedbom roditelja u Vinkovcima i Rijeci, kao i usporedbom roditelja koji žive u gradu i roditelja koji žive na selu, utvrđeno je da roditelji koji žive u Vinkovcima, kao i roditelji koji žive na selu, iskazuju značajno veću nelagodu u traženju socijalno-stručne pomoći. Autorice se nadaju da rezultati mogu pomoći u budućim istraživanjima teme, kao i u unapređivanju sustavnog pružanja stručne pomoći i podrške obiteljima djece s teškoćama u razvoju. Smatraju da je rad važan u unaprjeđivanju kvalitete socijalno-stručne podrške i pomoći obiteljima djece s teškoćama u razvoju jer ukazuje na teorijski interpretirano nisku roditeljsku procjenu učestalosti i kvalitete dobivene stručne pomoći.
The main goal of this study was to examine to what extent are parents of children with developmental difficulties ready to seek social and professional support. The first specific aim of research was to determine the ways in which the beliefs (distrustfulness, readiness and discomfort in seeking of social and professional help) of parents of children with developmental difficulties in future seeking social and professional help are related to the parents’ estimated frequency of previously obtained social and professional support and parents’ estimated frequency of satisfaction with previously social and professional support, along with some socio-demographic characteristics (a place of the residence and child’s age). The beliefs of parents of children with developmental difficulties in seeking professional support, parents’ estimated frequency of obtained professional support, and parents’ estimated frequency of satisfaction with professional support are provided by 102 parents of children with developmental difficulties living in rural and urban areas of Rijeka and Vinkovci towns.
A total of 73 (71.6 %) mothers (Mage = 40.14) and 29 (28.4 %) fathers (Mage = 41.52) of children up to 15 years of age participated in the study. The estimated frequency of social and professional support obtained and the estimated frequency of satisfaction with previously social and professional support are negatively associated with greater distrustfulness in seeking social and professional support. As children were older, parents were less ready to seek professional support and more distrustful while seeking professional assistance. By comparing the parents in Vinkovci and Rijeka, as well as by comparing the parents living in the city, and the parents who live in the village, it was found that parents living in Vinkovci as well as parents living in the village show a major discomfort in seeking social and professional support. The authors hope that the results can help in future researches and in improving the systematic provision of professional help and support to families of children with developmental difficulties. They believe that this work is important in improving the quality of social and professional support and helping families of children with developmental difficulties because it points to a theoretically interpreted low parental assessment of the frequency and quality of the received professional support.
Ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i produktivnost, važni su čimbenici ukupnog gospodarskog rasta. Njihovo kretanje na regionalnoj razini može utjecati na povećanje ili smanjenje budućih ...regionalnih razlika. U ovom se radu analizira njihovo kretanje na županijskoj razini u Hrvatskoj tijekom razdoblja koje uključuje posljednju gospodarsku krizu. Primjenom podataka Financijske agencije o nefinancijskim poduzetnicima, analizirani su podaci o udjelima poduzetnika koji imaju ulaganja u istraživanje i razvoje u ukupnom broju poduzetnika na razini županije. Također, ekonometrijski je procijenjena ukupna faktorska produktivnost na razini poduzetnika, temeljem čega su dobiveni podaci o kretanju ukupne faktorske produktivnosti na razini županija. Oba pokazatelja su zatim promatrana na razini županija i to posebno za četiri kategorije poduzetnika: mikro, mali, srednji i veliki. Rezultati su ukazali da je moguće identificirati učinke krize u oba pokazatelja, odnosno da su oba pokazatelja bila povezana s ukupnim negativnim gospodarskim kretanjima. Međutim, posebno negativni učinci se primjećuju kod velikih poduzetnika i srednje velikih poduzetnika. Identificirana kretanja upućuju na nedostatak konvergencijskih mehanizama na županijskoj razini kod analiziranih čimbenika gospodarskog rasta. Iako i drugi čimbenici rasta mogu biti presudni, ovakvi nalazi upućuju na mogućnost daljnjeg rasta regionalnih razlika u Hrvatskoj.
Cilj ovog članka jest ustanoviti postoji li povezanost između kulturne potrošnje, društvene nejednakosti i regionalnih razlika u Hrvatskoj na osnovi podataka prikupljenih istraživanjem Eurobarometra ...iz 2013. godine. U uvodnom dijelu rada izloženi su različiti teorijski pristupi kulturnoj potrošnji s ciljem preciznijeg objašnjavanja odrednica kulturne potrošnje uzimajući u obzir složenost tranzicijskih i posttranzicijskih specifičnosti hrvatskoga društva. Metodološko-empirijski dio rada podijeljen je u tri koraka. Prvo se faktorskom analizom kulturna potrošnja ispitanika (N = 787) grupirala u dva temeljna skupa, javnu i privatnu kulturnu potrošnju, a na temelju čega su se kreirali njihovi agregatni indeksi. Drugi je korak uključivao hijerarhijsku regresijsku analizu kako bi se ustanovila prediktivnost socioekonomskih korelata u objašnjavanju razlika u tipovima kulturne potrošnje. Treći je korak uključivao usporedbu indeksa kulturne potrošnje među regijama u Hrvatskoj, uzimajući pritom u obzir indekse njihove razvijenosti. Rezultati provedenih analiza upućuju na statistički značajnu povezanost između indeksa kulturne potrošnje s više indikatora socioekonomskog statusa te s obrazovnim postignućem, spolom i rezidencijalnim statusom. Značajne razlike utvrđene su i između hrvatskih regija, pri čemu su Zagreb i okolica te Rijeka i Gorski kotar jedine regije s iznadprosječnim vrijednostima na indeksima kulturne potrošnje, te se može zaključiti da je kulturna potrošnja snažno vezana uz ukupnu razvijenost nekog prostora.
Rad prikazuje istrazivanje koje je imalo za cilj utvrditi dostupnost socijalnih prava i usluga za obitelji u opcinama u ruralnim podrucjima Hrvatske. Specificno su postavljena tri problema ...istrazivanja: 1) utvrditi dostupnost odredenih socijalna prava i usluga za obitelji, 2) utvrditi postoje li razlike u dostupnosti s obzirom na regionalnu pripadnost i razvojna obiljezja opcine te 3) utvrditi postoje li razlike u standardima kvalitete socijalnih prava i usluga s obzirom na regionalnu pripadnost opcine i razvojna obiljezja opcine. Podaci su prikupljeni web anketom s predstavnicima 215 opcina. Obiteljima su u vecoj mjeri dostupna socijalna prava u odnosu na socijalne usluge. U najvecoj mjeri razvijena su prava i usluge koje promovira sredisnja drzavna vlast. Opcine u panonskoj regiji kao najslabije razvijenoj imaju najvise dostupna socijalna prava, a najmanje dostupne socijalne usluge. Prava i usluge su dostupnije u opcinama koje su blize sredistima zupanija. Sto se tice standarda kvalitete socijalnih prava i usluga, stanovnistvo je zadovoljavajuce informirano i ukljuceno u planiranje, dok je slabije razvijeno koristenje EU fondova i ukljucenost civilnog drustva. Kljucne rijeci: socijalna prava, socijalne usluge, opcine u ruralnim podrucjima, potrebe obitelji, indeks razvijenosti, regionalne razlike.
Breast cancer is increasingly diagnosed in the early stages without regional nodal involvement. The aim of the present study was to determine the 5-year overall (OS) and breast cancer specific ...survival (BCSS) for patients with node-negative breast cancer treated at the University Medical Centre Maribor, and compare it with survival at the national level.
Medical records were searched for information on patients with lymph node-negative invasive breast cancer who received primary treatment at the University Medical Centre Maribor in the period 2000-2009. Information on all Slovenian node-negative breast cancer patients diagnosed in the same period was obtained from the Cancer Registry of Republic of Slovenia. Time trends in survival were assessed by comparing the periods 2000-2004 and 2005-2009.
The 5-year OS and BCSS of patients treated in Maribor in the period 2000-2009 were 92.3% (95% CI, 90.5%- 94.1%) and 96.4% (95% CI, 95.2%-97.6%), respectively, and did not differ from the corresponding OS and BCSS for Slovenian patients. Although the improvement in OS for patients from Maribor diagnosed in the period 2005-2009 compared to 2000-2004 did not reach statistical significance (HR 0.73; 95% CI, 0.51-1.05; p=0.086), BCSS significantly improved over the same time periods (HR 0.53; 95% CI, 0.30-0.94; p=0.028).
Survival of node-negative breast cancer patients treated at the University Medical Centre Maribor is comparable to survival of corresponding patients at the national level. The rising number of long-term breast cancer survivors places additional importance on survivorship care.
Eno izmed temeljnih vprašanj, ki ostaja nedorečeno, kljub dolgoletnim teoretičnim, metodološkim in vsebinskim ter praktičnim izkušnjam v planerski stroki in tudi izven nje, je brez dvoma vprašanje o ...značaju in pomenu regionalnih razlik. V prispevku želimo opozoriti na nekatera protislovja, ki izhajajo iz razumevanja regij, regionalnega razvoja, regionalnega planiranja in poudarjanja regionalnih razlik kot enega izmed tistih dejavnikov, ki naj bi brezpogojno utemeljeval ukrepe na področju regionalnega planiranja.
Romi su nacionalna manjina prema kojoj se izražava ponajviša socijalna distanca. S ciljem dubljega razumijevanja socijalne strukture prostora Hrvatske nastanjenog Romima uz pomoć klasične Bogardusove ...skale na uzorku 203 pripadnika romske zajednice s područja Međimurske županije, Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije istražena je razina socijalne distance Roma prema izabranim skupinama. Rezultati istraživanja upućuju na značajne razlike u iskazivanju socijalne distance između različitih subetničkih romskih skupina u Hrvatskoj. Zabilježene su velike regionalne razlike u iskazivanju socijalne distance između Roma nastanjenih u različitim dijelovima Hrvatske. Uočena je i znatna razina međusobne socijalne distance između dviju velikih subetničkih skupina Roma u Hrvatskoj, Roma Bajaša i ostalih Roma govornika romskoga jezika. Velike razlike zabilježene su i u socijalnoj distanci prema Hrvatima kao nositeljima većinskoga društva.
Svrha ovog istraživanja jest primijeniti Hofstedeov upitnik
nacionalne kulture u Hrvatskoj i istražiti regionalne razlike u
stavovima hrvatskih građana o dimenzijama nacionalne
kulture: distanca ...moći, individualizam, maskulinitet,
izbjegavanje nesigurnosti i dugoročna orijentacija. Na
temelju ankete velikog uzorka građana u Hrvatskoj (N =
1500) analiziraju se vrijednosti za pet dimenzija na
nacionalnoj razini i na razini regija. Ovo istraživanje
pridonosi Hofstedeovoj teoriji kulture istraživanjem na cijeloj
populaciji i time što se analiziraju regionalne razlike.
Rezultati pokazuju da hrvatsku nacionalnu kulturu obilježava
niža razina distance moći, umjereno viša razina
individualizma, niska razina maskuliniteta i niža razina
dugoročne orijentacije, što su sve karakteristike razvijenih
zemalja. Čini se da je ubrzani proces globalizacije pridonio
konvergenciji stavova građana i njihovu približavanju
stavovima građana u razvijenim zemljama. Međutim, indeks
izbjegavanja nesigurnosti visok je, što je karakteristika
posttranzicijskih zemalja. Analiza na regionalnoj razini
pokazuje da je Hrvatska homogena što se tiče stavova
građana o dimenzijama kulture. Koristeći se dimenzijama
nacionalne kulture u Hrvatskoj, provedena je klasterska
analiza koja je pokazala razlike između klastera prema dobi
i spolu te da nema značajnih razlika s obzirom na
obrazovanje ispitanika. U radu se obrazlažu implikacije ovog
istraživanja za menadžere i nositelje javne politike.
Problem regionalnih razlika u Europskoj uniji je pitanje od prvorazredne gospodarske, političke i društvene važnosti. Sve zemlje članice su suočene s razlikama u stupnju razvijenosti.Različitost ...regija s prirodnog i društvenog aspekta predstavlja prednost za neku zemlju ukoliko se te razlike uspješno iskoriste. Te razlike, s ekonomske točke gledišta bi mogle ograničiti budući rast, a u političkoj dimenziji bi mogle povećati nestabilnost. Stoga se poticanje ujednačenog regionalnog razvoja može poistovjetiti s poticanjem gospodarskog razvoja u cjelini. Ulažući znatna sredstva Europska unija nastoji smanjiti ekonomske razlike na svom prostoru, a pitanje konvergencije zemalja članica ima važne političke i gospodarske implikacije. Cilj ovog rada je ukazati na problematiku ekonomskih razlika između europskih regija u svrhu mogućnosti jačanja njihovih ekonomskih potencijala. Radom se usporedbom relevantnih ekonomskih pokazatelja i izračunom koeficijenta varijacije ustanovila konvergencija između NUTS 2 europskih regija.
PDF
