Pitanje sekularnosti u posljednjih je nekoliko desetljeća u fokusu teoretičara iz različitih znanstvenih područja. Iako se Europa dugo smatrala sekularnim i sekulariziranim prostorom, ovakve se ...tvrdnje sve češće propituju u svjetlu događaja koji nastoje (re)definirati javnu ulogu religije i njen utjecaj na društvo. Počevši od pokušaja da se definira pojam sekularnosti i konceptualizira njegovo značenje kroz pregled postojeće literature, ovaj rad tematizira sekularnost kako je definirana pravnim okvirom Europske unije i Republike Hrvatske. Istovremeno je u kratkim crtama naznačen društveni kontekst unutar kojega se pitanje sekularnosti propituje. Sekularnost je u ovom radu definirana u širem smislu kao ustavno-pravno načelo odvojenosti religijskih organizacija od države čime se jamči neutralnost javnih institucija u odnosu na (ne)religiozna uvjerenja i vjersku pripadnost svih građana. U užem smislu sekularnost se odnosi na, za neko društvo specifičan, ideološki legitimiziran odnos između religijske domene i drugih društvenih (sekularnih) domena, odnosno na »kulturu sekularnosti« koja artikulira hijerarhiju društvenih odnosa.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Dokumento Nr. 108. Šiuo liudijimu patvirtinama, jog po užsakų Kietaviškių Romos katalikų bažnyčioje, kliūčių santuokai tarp Audriaus ...Šeškevičiaus (?) ir Marijonos Markevičiūtės neatsirado. Tekstas parašytas ranka, juodu rašalu, lietuvių kalba. Liudijimas patvirtintas apskritu bažnyčios antspaudu ir bažnyčios klebono parašu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Maldaknygės fragmentas. Išlikę puslapiai Nr. 713-728 iš skyriaus pavadinimu „Pridėtos naujos giesmės“. Tekstas atspausdintas ...lietuvių kalba, gotišku šriftu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Savremeni religijski trendovi obično govore o individualizaciji i privatizaciji religijskih osjećanja, što je najčešće izraženo kroz maksimu vjerovanja bez pripadanja (Davie, 1990), dok je u Bosni i ...Hercegovini obrnuta situacija. U posljednjoj deceniji prošlog i početkom 21. vijeka svjedočimo oživljavanju i revitalizaciji religije, kao i usponu kolektivističke religije i religioznosti. Visoka stopa religijske i konfesionalne identifikacije, kojoj smo svjedočili na popisima stanovništva 1991. i 2013. godine, nije bila motivisana jedino vjerskim već prije društvenim, istorijskim, političkim i kulturološkim razlozima, koji su pratili tok društvenih kretanja i promjena. Religijska pripadnost, koja je ranije, tokom socijalističkog društvenopolitičkog uređenja, bila duboko u privatnoj sferi življenja, sad postaje društveno poželjna, a religijska identifikacija bitna identitetska odrednica. Religijsko se tako potvrđuje kroz nacionalno i obrnuto – nacionalnost biva neraskidivo vezana za religijsku pripadnost i time postaje smetnja integraciji i demokratizaciji. Teorijskom analizom i sintezom dosadašnjih istraživanja, novijih trendova u sociološkom proučavanju religije, nastoji se sagledati religijska situacija u bh. društvu, koja se iskazuje od obnove i povratka religije u javni prostor do njezinih ideoloških manifestacija. Navedeni pristup religijskom značajan je iz bar dva razloga: teorijski ‒ jer korespondiraju sa zaokretom u savremenoj sociologiji religije, koji je usmjeren prema odgovoru na pitanje kako, nasuprot ranijem – zašto se vjeruje; dok sa druge strane, možda i važnije, ako pravilno sagledamo odnose u Bosni i Hercegovini, imamo društvenopolitičke razloge, gdje nam ponuđeni odgovori bitno mogu pomoći u rješavanju odnosa crkve i države, odnosno jasnog određivanja mjesta religije u javnom životu i njene uloge u savremenim društvenopolitičkim kretanjima i promjenama.
Pitanje sekularnosti u posljednjih je nekoliko desetljeća u fokusu teoretičara iz različitih znanstvenih područja. Iako se Europa dugo smatrala sekularnim i sekulariziranim prostorom, ovakve se ...tvrdnje sve češće propituju u svjetlu događaja koji nastoje (re)definirati javnu ulogu religije i njen utjecaj na društvo. Počevši od pokušaja da se definira pojam sekularnosti i konceptualizira njegovo značenje kroz pregled postojeće literature, ovaj rad tematizira sekularnost kako je definirana pravnim okvirom Europske unije i Republike Hrvatske. Istovremeno je u kratkim crtama naznačen društveni kontekst unutar kojega se pitanje sekularnosti propituje. Sekularnost je u ovom radu definirana u širem smislu kao ustavno-pravno načelo odvojenosti religijskih organizacija od države čime se jamči neutralnost javnih institucija u odnosu na (ne)religiozna uvjerenja i vjersku pripadnost svih građana. U užem smislu sekularnost se odnosi na, za neko društvo specifičan, ideološki legitimiziran odnos između religijske domene i drugih društvenih (sekularnih) domena, odnosno na »kulturu sekularnosti« koja artikulira hijerarhiju društvenih odnosa.
The issue of secularity has been the focus of theorists from various scientific fields during the recent decades. Although Europe has long been considered as secular and secularized space, such claims are increasingly being questioned in the light of the events that seek to (re)define the public role of religion and its impact on European society as a whole and in its member states respectively. Starting from the attempt to define the concept of secularity and conceptualize its eaning through a review of the existing literature on this topic, this paper deals with secularity through the legal frameworks of the European Union and the Republic of Croatia. It also gives a short overview of the social context within which the issue of secularity is questioned. Secularity is in this paper defined in a broader sense as a constitutional and legal principle of separation between religious organizations and the state, which guarantees the neutrality of public institutions in relation to religious and non-religious beliefs and religious affiliations of the citizens. In a narrow sense, secularity refers to a society-specific, ideologically legitimized relationship between the religious domain and other social (secular) domains, or to a »culture of secularity« that articulates a hierarchy of social relations.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Dokumentas Nr. 1575. Jurgio Algimanto Puodžiukyno, gimusio 1931 m. sausio mėn. 1 d., gimimo metrikos Nr. 123 išrašas iš Kauno ...dekanato Šv. Kryžiaus bažnyčios 1931 m. gimusiųjų-pakrikštytųjų metrikų knygos. Išrašo blankas atspausdintas lietuvių kalba. Asmens duomenys įrašyti ranka, juodu rašalu, lietuvių kalba. Dokumentas patvirtintas Šv. Kryžiaus bažnyčios klebono parašu ir apskritu Kauno Šv. Kryžiaus bažnyčios antspaudu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Pirmosios Komunijos knygelė, išduota Jurgiui Puodžiukynui, priėmusiam Komuniją 1941 m. gegužės 18 d. Knygelė patvirtinta ...zakristijono P. Petronio parašu. Knygelė atspausdinta lietuvių kalba, iliustruota, 32 psl. Romos katalikų bažnyčios leidimą spausdinti Nihil obstat suteikė cenzorius Z. Ignatavičius, leidimą imprimatur Nr. 1050 1938 m. gegužės 9 d. suteikė K. Šaulys.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Odnos religije i zdravlja posljednjih je godina predmet zanimanja različitih znanstvenih disciplina. Primjećujući da u kontekstu suvremenih sociokulturnih procesa fenomen religije sve češće izlazi iz ...strogih institucionalnih okvira te, kao takav, prodire u različite svjetovne probleme i izazove, u ovom smo radu na primjeru Zajednice Cenacolo, zajednice za pomoć mladima koja svoj program temelji na vjeri, prikazali problem liječenja ovisnosti u religijskom kontekstu te produbili spoznaje o oblicima pomoći ovisnicima koji izlaze iz strogih okvira biomedicine. Koristeći se metodom etnografskog istraživanja te tehnikom polustrukturiranog problemski orijentiranog intervjua i sudioničkog promatranja, utvrdili smo sličnosti rehabilitacijskog programa Zajednice Cenacolo s programima konvencionalnih terapijskih zajednica za liječenje ovisnosti, artikulirali religijski aspekt liječenja ovisnosti te utvrdili važnost njegova međuodnosa s radom i grupnim razgovorima – praksama na kojima Zajednica temelji svoj rehabilitacijski program.
Mladi, religija, Crkva Mandarić, Blaženka s. Valentina
Diacovensia,
2022, Letnik:
29, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Zbog dubokih i stalnih društvenih promjena mijenja se percepcija mladih, njihova odnosa prema religiji i Crkvi. U prvom poglavlju tematizira se novo poimanje mladih i njihova integracija u svijet ...odraslih. Današnji mladi razlikuju se od svojih prethodnika s obzirom na očekivanja i vrijednosna usmjerenja. U drugom poglavlju analizira se društveni konteksti, utjecaj društvenih promjena na status mladih u društvu. U trećem poglavlju, na temelju socioreligijskih istraživanja, analizira se odnos mladih i religije. Naznačene su temeljne tendencije, tipologija i obilježja drukčijega religioznoga identiteta koji se oblikuje među mladima. U četvrtom poglavlju tematizira se problem porasta broja mladih koji se udaljavaju od Crkve, uzroci distanciranja i slaboga angažiranja u župnoj zajednici. U zadnjem, četvrtom poglavlju naznačena su obilježja pastorala mladih kao odgovor na aktualne probleme s kojima se mladi u Crkvi suočavaju.
Due to profound and constant social changes, the perception of young people, their attitudes towards religion and the Church is changing. The first chapter deals with the new understanding of young people and their integration into the world of adults. Young people today differ from their predecessors in terms of expectations and values. The second chapter analyzes social contexts, the impact of social change on the status of young people in society. The third chapter analyzes the relationship between young people and religion based on socio-religious research. There are indications of basic tendencies, typology and characteristics of a different religious identity being formed among young people. The fourth chapter deals with the problem of the growing number of young people moving away from the Church, the causes of distancing, and poor engagement in the parish community. The final chapter outlines the characteristics of youth pastoral care as a response to the current problems facing young people in the Church.
U svojoj filozofiji religije Welte je osobitu pozornost posvetio razmatranju onoga što on naziva »izvršenje religije«. Budući da je to izvršenje, među ostalim, potaknuto i čovjekovim traganjem za ...smislom, prilog započinje Welteovim izlaganjem o nerazdruživoj vezi smisla i religije. Time se pak nužno dolazi do pojma Boga jer je On nositelj smisla. Na tragu njemačke mistike te posebno M. Eckharta, Welte se usteže Boga podvrgnuti svakoj kategorijalnosti te Ga označava pojmovima neizrecivi, beskonačni, skriveni. Kao onomu koji je neizreciv i skriven, Bogu se pristupa molitvom i njezinim oblicima, čime se pokazuje da su upravo to autentični načini čovjekova odnosa prema Bogu: time smo došli do središnje komponente članka, koja je sadržana u predstavlja-nju temeljnih aspekta welteovskoga viđenja molitve – molitva kao šutnja, kao govor i kao kult. Svaki od tih pristupa sadrži svoju osobitost: molitva šutnje nikako nije negacija istinskoga govora; molitvu govora pak u bitnome karakterizira dvopolnost, dok u kultu na poseban način do izražaja dolazi pojam zajednice i s njom okupljačka dimenzija govora. Prilog završava razmatranjem opasnosti u koje izvršavanje religije s obzirom na molitvu i kult može skliznuti. To, kako ga njemački filozof naziva, izopačenje religije predstavlja stari, a uvijek novi problem svake religije: »Ovaj me narod časti samo usnama, a srce mu je daleko od mene.« (Mk 7, 6)
PDF