Državni zbor RS je februarja 2021 sprejel novelo zakona, ki določa volilne enote in volilne okraje, uporabljene za državnozborske volitve. Novela minimalno spreminja ureditev, za katero je Ustavno ...sodišče RS leta 2018 ugotovilo, da je neustavna. V raziskavi smo preverili, v kolikšni meri nova ureditev izpolnjuje zakonska merila in odpravlja neustavno stanje. Primerjalna analiza, v katero sta poleg stare in nove ureditve vključena še dva predloga ureditve volilnih okrajev, ki ju je leta 2019 oblikovala strokovna skupina, kaže več pomanjkljivosti nove ureditve. Ta sicer odpravlja problem velikostno najbolj izstopajočih volilnih okrajev, ne rešuje pa problema njihove geografske nezaokroženosti. Posledično se lahko zgodi, da bo nova ureditev znova predmet ustavne presoje.
Leta 2018 sprejeta odločba Ustavnega sodišča o neustavnosti trenutne ureditve volilnih okrajev je znova oživila razpravo o reformi državnozborskega volilnega sistema. V središču razprave je vprašanje ...preoblikovanja oziroma odprave volilnih okrajev. Drugi pomembni prostorski element volilnega sistema – ureditev volilnih enot ‒ pa ni deležen večje pozornosti, saj ni bila predmet ustavne presoje. V članku želimo preveriti, v kolikšni meri obstoječa ureditev še izpolnjuje zakonska merila. V nadaljevanju so predstavljeni trije alternativni predlogi ureditve volilnih enot, njihove ključne značilnosti ter glavne prednosti in pomanjkljivosti.
U radu se razmatra mogu li COVID-potvrde opravdano utjecati na radnopravni status radnika. U tu svrhu detaljno se analizira ustavnost odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, konkretno ...Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2 od 28. rujna 2021. te Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova od 12. studenoga 2021., kao prethodno pitanje radi iznalaženja odgovora na pitanje jesu li mjerama sadržanima u gore navedenim odlukama opravdano ograničila neka zaštićena temeljna ljudska prava i slobode, a posebice u kontekstu radnopravnih odnosa pravo na rad te pravo na jednakost glede uvjeta rada.
In this paper, whether COVID certificates justifiably impact on the labor law status of employees is considered. To this aim, the constitutionality of decisions by the Civil Protection Headquarters of the Republic of Croatia is analyzed in detail. More precisely, this is the Decision to introduce special safety measures of mandatory testing for the SARS-CoV-2 virus from 28 September 2021 for all healthcare institution employees and in companies carrying out healthcare activities and for private healthcare employees, as well as the Decision to introduce special safety measures of mandatory testing of officials, government civil servants and employees, civil servants and employees in local and regional self-government and employees in companies and institutions from 12 November 2021 including the previous question of finding answers to the question of whether the measures contained in the above mentioned decisions justifiably limited some protected fundamental human rights and freedoms, in particular in the context of labor law relations of the right to work and the right to equality in regards to conditions of work.
A comprehensive look into how Macau's recent decades of
gambling-related growth produced one of the wealthiest territories
on the planet
Betting on Macau delves into the radical transformation
of ...what was formerly the last remaining European territory in Asia,
returned to the People's Republic of China in 1999 after nearly
half a millennium of Portuguese rule. Examining the unprecedented
scale of its development and its key role in China's economic
revolution, Tim Simpson follows Macau's emergence from historical
obscurity to become the most profitable casino gaming locale in the
world.
Identified as a UNESCO World Heritage Site and renowned for its
unique blend of Chinese and Portuguese colonial-era architecture,
contemporary Macau has metamorphosed into a surreal, hypermodern
urban landscape augmented by massive casino megaresorts, including
two of the world's largest buildings. Simpson situates Macau's
origins as a strategic trading port and its ensuing history
alongside the emergence of the global capitalist system, charting
the massive influx of foreign investment, construction, and tourism
in the past two decades that helped generate the territory's
enormous wealth.
Presented through a cross section of postcolonial studies and
social theory with extensive insight into the global gambling
industry, Betting on Macau uncovers the various roots of
the territory's lucrative casino capitalism. In turn, its trenchant
analysis provides a distinctive view into China's broader project
of urbanization, its post-Mao economic reforms, and the continued
rise of its consumer culture.
Načela radnog prava, a time i prava sigurnosti na radu i zaštite zdravija radnika na radu, temelj su pravnim vrelima koja ureduju pitanja i odnose u tom području. Uz univerzalne pravne norme, posebnu ...ulogu imaju pravni propisi koji čine europsko pravo zaštite na radu (primarnog i sekundarnog karaktera) kao dio pravne stečevine EU-a (acquis communautaire3). Kao zakonodavac u EU tu su Europski parlament i Vijeće EU-a (dok pravo zakonodavne inicijative „pripada" Europskoj komisiji) što je osobito istaknuto u sekundarnim vrelima prava (direktivama, uredbama, odlukama i sporazumima). Obveze države članice EU-a su da „preuzme" odredene direktive u svoj pravni sustav i da „ostvari cilj zadan direktivama". Pri tome su načela ispred pravne norme, u pravnoj normi i u primjeni (i zaštiti) pravne norme. Uvijek, u stvaranju, primjeni i zaštiti pravne norme (u hipotezi, dispoziciji i sankciji) „stoji" načelo. To se u svemu odnosi i na zakonodavstvo EU-a i na nacionalno zakonodavstvo o zaštiti na radu. Temeljna načela „postavila,, je Direktiva İ989/39İ/EEC, koja su prenesena u brojne („pojedinačne") direktive („kćeri") i druge kojima se ureduje zaštita na radu (specifične mjere, sredstva, djelatnosti, aktivnosti i drugo). U sadržaju ovog rada posebni dio odnosi se na uskladenost zakonodavstva Republike Hrvatske s direktivama EU-a u području zaštite na radu.
The paper analyses the bacis characteristics of the fundamental and the most applicable form of direct democracy – referendum, and the basic characteristics of the existing constitutional framework ...of referendum in the Republic of Croatia. According to the Constitution of the Republic of Croatia there is one case of a mandatory referendum (entering into alliances with other states or of dissolution thereof), and in other cases referendum is facultative. Having in mind the previous practice of referendum in Croatia, the special emphasis in the paper is on the special form of referendum which is introduced in Croatian legal framework with the Revision of the Constitution in 2000. The introduction of the citizen-initiated referendum in a solution that is according to conditions of its application unknown to developed democracies has shown that one institute that can and should have a positive impact on the development od democray and of democratic political culture can simultaneously jeopardize the foundations of modern democracy. In this context, the aim of this paper is to point to the shortcomings of the constitutional framework of referendum in Croatia, and to propose some solutions that will minimize possibility of abusing of direct democractic decision-making.
U radu se analiziraju osnovna obilježja temeljnog i najviše primjenjivanog oblika neposredne (izravne) demokracije – referenduma, te osnovna obilježja postojećeg ustavnopravnog okvira referenduma u Republici Hrvatskoj. Odlučivanje birača na referendumu Ustavom Republike Hrvatske u nekim je bitnim pitanjima regulirano kao obvezatno (udruživanje i razdruživanje), dok je u drugima regulirano kao fakultativno. S obzirom na dosadašnju praksu referenduma u Hrvatskoj, poseban naglasak u radu stavljamo na poseban oblik referenduma koji je u hrvatski pravni poredak uveden Promjenom Ustava iz 2000. godine. Upravo je uvođenje referenduma narodne inicijative u obliku rješenja koje je po širini područja i po uvjetima primjene nepoznato razvijenim demokracijama pokazalo kako jedan institut koji može i treba imati pozitivan utjecaj na razvoj demokracije i demokratske političke kulture istovremeno može ugroziti temelje suvremene demokracije. Upravo zato, cilj je ovoga rada ukazati na nedorečenosti i manjkavosti ustavnopravnog okvira referenduma u Hrvatskoj, te predložiti neka rješenja koja će eventualne mogućnosti manipuliranja u bilo kojem smislu svesti na najmanju moguću mjeru.
Radom se nastoji potvrditi hipoteza da je ekonomska blokada Federativne Narodne Republike Jugoslavije od Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika i zemalja narodne demokracije, koja je nastupila ...1948., presudno utjecala na dinamiku i smjer izgradnje i razvoja jugoslavenske teške industrije u prvoj petoljetki. Blokada je bila jedan od glavnih uzroka nemogućnosti realizacije planiranih ciljeva, što je dovelo do promjene prioriteta i redukcije kapitalnih investicija u tešku industriju, revizije planskih zadataka te preusmjeravanja poduzeća prema ubrzanom usvajanju tehnologija izrade novih industrijskih proizvoda. U radu se istražuju promjene u teškoj industriji u odnosu na projekcije iz Zakona o petogodišnjem planu razvitka narodne privrede Federativne Narodne Republike Jugoslavije u godinama 1947. – 1951. te racionalizacije investicija i izmjene proizvodnih programa tvornica uzrokovane blokadom. Detaljno su analizirane promjene u dinamici izgradnje i poslovanju triju državnih poduzeća saveznoga značaja u Narodnoj Republici Hrvatskoj.
Before adopting the Law on the Five-Year Plan for the Development of the National Economy (1947–1951), the Yugoslav political leadership was somewhat aware of the challenges associated with implementing the Soviet methodology in Yugoslav economic practice. From the beginning of the application of the Law in 1947, these problems became concrete, numerous, and diverse. A hypothetical question is: could the Yugoslav Five-Year Plan have been realised in the initially conceived way and with the foreseen dynamics? The impact of the economic blockade after the Cominform resolution of 1948 on implementing the Yugoslav Five-Year Plan and developing heavy industry are relevant questions from a historiographical perspective. This paper tries to confirm the hypothesis that the economic blockade of Yugoslavia by the Soviet Union and the countries of people’s democracy made it impossible to implement the original ideas regarding the planned industrialisation. The blockade was a catalyst for changes in Yugoslav society, so the economy was decentralised. However, the blockade also had a decisive effect on the shift in priorities, dynamics, and the direction of construction and development of Yugoslav heavy industry. In 1949, the Federal Ministry of Heavy Industry reduced investments at the level of companies that worked in its department. Appointed commissions also conducted thorough audits of capital construction projects. Due to the blockade, the construction of some factory plant and buildings was stopped, delayed, or significantly extended (for example, the company Željezara Sisak). Suspensions and obstructions of the contracted deliveries of technologies, equipment, semi-finished products, and raw materials from the countries of people’s democracy as well as goods that were supposed to have come through reparations from Hungary conditioned the replacement of imports with domestic production. Decisions on import substitution meant a shift in production programmes for some heavy industry companies. In order to achieve the new goals, it was necessary to build facilities and infrastructure that were not planned at the beginning of the implementation of the Five-Year Plan (1947). Some heavy industry companies implemented radical changes in their operations and profiled themselves towards the production of previously exclusively imported equipment (for example, the company Rade Končar) or the provision of services for industry (for example, the company Đuro Đaković).
Autorica analizira fenomen nacionalnih sudova kao "europskih" prvostupanjskih sudova i njime kreiran sustav dvostruke lojalnosti prema europskom i prema nacionalnom ustavnom poretku. U odnosu na ...problem zaštite viših nacionalnih standarda temeljnih ljudskih prava i sloboda te nacionalnog ustavnog identiteta razmatra proceduralne načine pomirenja Simmenthal doktrine Suda pravde Europske unije i čl. 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Osim snažne sudačke lojalnosti Ustavu identificira mehanizam dvostruke preliminarnosti kao kompromisno rješenje unutar nacionalne proceduralne autonomije koje bi paralelno koristilo mogućnost interlokutorne kontrole Ustavnog suda i provoðenja prethodnog postupka pred Europskim sudom. In ultima linea naglašava supremaciju nacionalnog ustava i njegova ustavnog identiteta, koji u svim slučajevima nepomirljivosti europskih i nacionalnih stajališta, unatoč duhu lojalne suradnje i otvorenosti europskom pravu, mora prevladati. S obzirom na to, Ustavni sud Republike Hrvatske mora ojačati doktrinu ustavnog identiteta i izrijekom preuzeti odgovornost nadzora nad ustavnosti europskog prava u odnosu na njega.
Uvažavajući činjenicu da su ljudska prava i slobode u najvećoj opasnosti upravo za trajanja kriznih (izvanrednih) situacija, uočavamo da su se mjere izrečene za vrijeme pandemije ponajviše odnosile i ...utjecale na slobodu kretanja. U radu se ukratko propitkuje, kroz ustavnopravne uvjete postavljene u ustavnim člancima, o utjecaju pandemije na ograničavanje slobode kretanja. Nadalje, s upravnopravnog aspekta preispituju se određena postupanja i odluke imenovanog stručnog tijela Stožera, samo u pogledu zabrana i ograničenja koja se odnose na prelaske graničnih prijelaza, a u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19. Primjenom normativne analize, pozornost se posvećuje važećem zakonskom okviru postavljenom u Zakonu o sustavu civilne zaštite i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji se odnosi na ovlasti Stožera i izricanje prije svega sigurnosnih mjera u pogledu zabrana i ograničenja prelazaka graničnih prijelaza. Kratko se daje osvrt na odabranu ustavnosudsku praksu, tzv. „COVID-predmete“, te ističu određeni ustavnopravni argumenti. Završno se navode kritička promišljanja i iznose zaključci o odabranoj problematici.
PDF
