U ovom radu se želi prikazati povijest odnosa retorike i homiletike kao samostalne teološke discipline, koja se bavi sadržajem i oblicima kršćanskog govorništva, odnosno usmenog navještaja u obliku ...bogoslužne propovijedi. Pitanje povezanosti retorike i homiletike prati teološku tradiciju gotovo od samih početaka. Naime, već se Augustin nakon svojega obraćenja našao pred problemom približavanja retorike i kršćanskog propovijedanja. Kao učitelju retorike i poznavatelju antičke tradicije bilo mu je poznato da je retorika vrlo usko povezana s antičkim pogledom na svijet i tadašnjim načinom promišljanja. Problem s kojim se Augustin suočavao bilo je pitanje mogućnosti integracije jedne »poganske« znanosti u teološku teoriju usmenog navještaja, odnosno u homiletiku. Upravo to pitanje, s kojim se Augustin prvi pokušao sustavno suočiti, prati homiletiku sve do danas. Retoriku i njezin odnos prema homiletici u povijesti se različito promatralo, od njezina preuveličavanja pa sve do njezina potpunog obezvređivanja kada je u pitanju kršćansko propovijedanje. Teološke rasprave na tu temu zadnjih su desetljeća prošloga stoljeća ponovno postale aktualne. One su napose prepoznatljive kod protestantskih, ali isto tako i kod katoličkih teologa, te se povezanost retorike i homiletike kod različitih autora različito tumači. Kod nekih se autora u novije vrijeme primjećuje ponovno približavanje retorici, odnosno njezino pozitivno vrednovanje u kontekstu kršćanskog govorništva, dok su neki vrlo skeptični kada se radi o mogućnostima takvog približavanja retorike i homiletike. S tim pozitivnim ili više negativnim vrednovanjem retorike za homiletiku usko je povezana i različitost u načinu razumijevanja retorike kao umijeća javnoga govora i mogućnostima njezine integracije u teološko-homiletički kontekst. Autori koji radije pokazuju rezerviranost prema retorici temelje to većinom na njezinu razumijevanju u čisto instrumentalnom smislu, dok autori koji se zalažu za približavanje retorike i homiletike, prepoznaju u retorici i značajan hermeneutički potencijal za teoriju kršćanskog propovijedanja. Cilj ovog rada jest dati kratki prikaz tih teoloških rasprava i na temelju toga izvesti neke korisne i poučne zaključke.
U ovom će se radu opisati stil tekstova religioznoga moralno-didaktičkoga djela Ogledalo misničko/Speculum sacerdotale (Ankona, 1681) redovni¬ka provincije Bosne Srebrene Ivana Ančića. Premda je ovo ...djelo već bilo predmet nekih proučavanja, primjerice jezičnih, detaljnija analiza njegova sadržaja nije provedena, tako da će se analizirati tekstovi kao i njihove stilske karakteristike i to posebice one koje pridonose bogatstvu autorova izraza, ponajviše u okvirima barokne retorike (npr. u Razgovorima).
Gledano iz perspektive političkog realizma, sukob je osobina svojstvena svjetskoj politici (Morgenthau 1948/1973). Polazeći od ove osnovne premise, može se očekivati da političari rutinski koriste ...okvir SUKOBA kako bi objasnili i opravdali svoju vanjsku politiku (Musolff 2016). Sukob je osobito raširen u populističkim narativima, gdje se „čisti ljudi“ uspoređuju s „korumpiranom elitom“ (Mudde 2004). U skladu s navedenim, pretpostavili smo da će aktualna mađarska populistička vlada svoj turbulentni odnos s EU-om isto tako oblikovati metaforički, konceptualizirajući ga kao nasilni sukob. Oslanjajući se na pristup diskursne dinamike u identificiranju metafora (Cameron et al. 2009; 2010), analizirali smo metaforičko uokvirivanje pojma Brüsszel (‚Bruxelles’) pronađeno u člancima objavljenim na službenim web stranicama mađarske vlade u razdoblju između 2015. i 2017. Naši rezultati ukazuju na to da je eksplicitno jezično ostvarenje okvira OSUKOBA u obliku nasilnog sukoba (poput vojne operacije) u suvremenoj vladinoj retorici manje rašireno, za razliku od okvira EU KAO OSOBA. Ova potonja konceptualizacija, međutim, ostvaruje se kroz metaforičke scenarije koji evociraju konfliktne odnose različitih stupnjeva intenziteta (i tako nadograđuju populistički narativ) prikazujući EU kao autoritarnu figuru, partnera u zajedničkom pothvatu, nasilnika i protivnika u bitci.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Poznato je da prvi dojam može presudno utjecati na cjelokupni odnos. Taj prvi dojam u politici se često uspostavlja putem najavnih videooglasa. Stvaranje prvog dojma bilo je puno složenije za Hillary ...Clinton nego za većinu ostalih političara, s obzirom na to da je ona bila prisutna u javnosti puno prije nego što se kandidirala za predsjednicu SAD-a. Ovaj članak uspoređuje njezina dva predsjednička videooglasa – onaj iz 2008. i onaj iz 2016. Cilj je analize utvrditi kakav je dojam Hillary Clinton htjela ostaviti na američke birače, iako nema sumnje da su oni već ranije stvorili sliku o njoj iz vremena koje je provela kao Prva dama, zatim kao senatorica iz New Yorka i konačno, nakon predsjedničkih izbora 2008., kao ministrica vanjskih poslova.
Provider: - Institution: University library "Svetozar Markovic", Belgrade / Univerzitetska biblioteka "Svetozar Markovic", Beograd - Data provided by Europeana Collections- Originalne korice od ...slepljenih listova hartije, pojačane kožom na rubovima i preko hrpta. Platneni povez delimično rašiven. Neshi. Rukopis pisan crnim tušem, pojedini termini i oznake u tekstu zapisani su crvenim mastilom. Beleške između redova i na marginama zapisane su crnim i crvenim mastilom. Tekst je uokviren tankim ramom crvene boje.- Razvitak besedništva je određen teološkim delima, u stvari tumačenjem Kurana. Sveta knjiga je bila uzor brojnih primera pa je postojao jasni naglasak na rekonstrukciju namere govornika. U ovom slučaju besedništvo bi se moglo smatrati hermeneutičkom disciplinom, sredstvom za tumačenje Kurana pre nego sama retorika. S druge strane, u određenim svakodnevnim slučajevima, razvijene su razne forme retorike.- The development of rhetoric ('ilm al-balagha) was defined by theological works, in fact interperetation of the Quran. The Holy Book was a model with numerous examples so there was a clear emphasis on reconstructing the intentions of the speaker. In this case, 'ilm al-balagha could be considered as a hermeneutic discipline, means of exegesis of the Quran, rather than rhetoric itself. On the other side, various forms of rhetoric were cultivated in certain profane cases.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: University library "Svetozar Markovic", Belgrade / Univerzitetska biblioteka "Svetozar Markovic", Beograd - Data provided by Europeana Collections- Original paper covers with ...miqlab; leather over edges, binding and miqlab, linen binding; Taliq script, black ink, marks in the text written with red ink; interlinear and marginal notes, ink: black and red.- Originalne korice od slepljenih listova hartije s preklopom na zadnjoj korici, kožno pojačanje na rubovima, hrptu i preklopu. Platneni povez. Talik. Rukopis pisan crnim tušem, naslovi poglavlja, oznake u tekstu zapisane su crvenim mastilom. Beleške između redova i na marginama zapisane su crnim i crvenim mastilom.- Hanefijska škola, dobila ime po Abu Hanifi (umro 767. n.e). Rođen je u Kufi (današnjem Iraku) oko 702. godine naše ere. Danas mnogi muslimani u zapadnoj i srednjoj Aziji, na Kavkazu, na Balkanskom poluostrvu, Iraku i Turskoj jesu hanefije. Malikijska škola, dobila ime po Maliku ibn Anasu (umro 796. n.e). Malikove ideje su duboko ukorenjene u Medini i one daju čak i veći naglasak na praksu Muhamedovih pratilaca i njihovih potomaka. Mnogi muslimani u Africi pripadnici sumalikijske škole osim nekih značajnih izuzetaka, kao što je Egipat. Šafijska škola, dobilŽ ime po Muhamedu ibn Idrisu aš-Šafiju (umro 820.n.e) koji je bio Malikov učenik. Podučavao je u Iraku i Egiptu. Mnogi muslimani po čitavom svetu, uključujući Indoneziju, Egipat, Singapur, Somaliju, Bliski istok, Indiju, Šri Lanku i Jemen slede ovu školu. Hanbalijska škola, dobila ime po Ahmadu bin Hanbalu (umro 855.n. e) koji je rođen u Bagdadu. Bio je učenik aš-Šafija i predstavljao je značajnu ličnost u ranim islamskim teološkim raspravama koje su dovele do progona koji je sproveo abasidski halifa al-Mumin.- The Hanafi School, named after Abu Hanifa (d. 767). He was born in Kufa (modern-day Iraq) around 702. Today, many Muslims of West and Central Asia, the Caucasus, the Balkans, Iraq, and Turkey are Hanafis. The Maliki School, named after Malik ibnAnas (d. 796) Malik's ideas were deeply rooted in Medina, and they place an even greater emphasis on the practice of the Companions of Muhammad and their descendants. Many Muslims in Africa adhere to the Maliki school, with some significant exceptions, including Egypt. The Shafi'i School, named after Muhammad ibn Idris al-Shafi'i (d. 820) who was a student of Malik's. He taught in Iraq and Egypt. Many Muslims all over the world, including Indonesia, Egypt, Malaysia, Singapore, Somalia, the Levant, India, Sri Lanka, and Yemen follow this school. The Hanbali School, named after Ahmad bin Hanbal (d. 855), who was born in Baghdad. He was a student of al-Shafi'i and was also an important figure in early Muslim theological disputes, which led to his persecution by the Abbasid caliph al-Ma'mun.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: University library "Svetozar Markovic", Belgrade / Univerzitetska biblioteka "Svetozar Markovic", Beograd - Data provided by Europeana Collections- Original paper covers with ...leather over edges and binding, linen binding untied; Neskhi script, black ink, certain terms and marks in the text written with red ink; marginal notes, ink: black and red; text within a thin red frame.- Originalne korice od slepljenih listova hartije, pojačane kožom na rubovima i preko hrpta. Platneni povez delimično rašiven. Neshi. Rukopis pisan crnim tušem, pojedini termini i oznake u tekstu zapisani su crvenim mastilom. Beleške na marginama zapisane su crnim i crvenim mastilom. Tekst je uokviren tankim ramom crvene boje.- Retorika se, kao naučna disciplina, razvijala kroz egzegetičku, kao i lingvističku i govorničku praksu. Tokom trinaestog veka, dostigla je izvesnu zrelost. Istaknuti autor tokom tog perioda bio je Al-Kazvini sa značajnim prethodnicima, Al-Džurdžanijem i As-Sakakijem. Sa svoje strane, Al-Kazvini je izveo sistematsko predstavljanje predmeta što je u kasnijem periodu steklo najznačajnije mesto u ovom domenu.- Rhetoric, as a science, developed through exegetical, as well as linguistic and rhetorical practices. It acquired certain maturity during the thirteenth century. The distinguished author during this period was al-Qazwini with important precusors, al-Jurjani and as-Sakkaki. al-Qazwini, on his part, provided a systematic presentation of the matter which became the most influential in the time to come.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: University library "Svetozar Markovic", Belgrade / Univerzitetska biblioteka "Svetozar Markovic", Beograd - Data provided by Europeana Collections- Paper covers with leather ...over edges and binding, linen binding. Taliq script, black ink, marks in the text written with red ink. Marginal notes written with black ink. Text within a pink frame.- Korice od slepljenih listova hartije, pojačane kožom preko rubova i hrpta. Platneni povez. Talik. Rukopis je pisan crnim tušem, pojedine oznake u tekstu zapisane su crvenim mastilom. Beleške na marginama zapisane su crnim tušem. Tekst je uokviren ružičastom linijom.- The first Muslim of note who gave his attention to the study of logic was Khalid ibn Yazid (d. 60 A.H.), who is reported to have been a man of great learning, and who ordered certain Greek works on logic to be translated into Arabic. The Khalifa Mamun (d. 198 A.H.) gave great attention to this and to the translation of several Greek books of logic, brought from the library of Constantinople, into Arabic tongue. Mulla Katib Chalpi gives a long list of those who have translated works on logic.- Prvi musliman vredan pomena koji je posvetio pažnju izučavanju logike bio je Halid ibn Jazid (umro 60. A.H.), za kojeg se tvrdilo da je bio veoma učen čovek, i koji je naredio da se na arapski prevedu određena grčka dela iz oblasti logike. Halifa Mamun (umro 198. A.H.) je tome posvetio veliku pažnju, kao i prevodu na arapski jezik nekoliko grčkih knjiga o logici donetih iz biblioteke u Konstantinopolju. Mula Katib Halpi predočava podugačak spisak onih koji su prevodili dela o logici.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
