UMJETNA INTELIGENCIJA U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU Tomić, Zoran; Volarić, Tomislav; Obradović, Đorđe
South Eastern European Journal of Communication,
12/2022, Letnik:
4, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Odprti dostop
Uključivanje novih tehnologija, posebno onih zasnovanih na različitim principima i primjenama
umjetne inteligencije (AI), tjera moderno društvo na promišljanje i reorganizaciju postojećih sustava.
...Može se reći da je organizacija društva zrcalna slika mogućnosti tehnologije kojom društvo raspolaže. Nova komunikacijska revolucija već je nastupila i pred ljudima su novi izazovi. Profesijama koje
se temelje na komuniciranju, kao što su i odnosi s javnošću, umjetna inteligencija može pomoći, ali
ujedno zahtijeva još više znanja i stručnosti kako bi se dobiveni rezultati pravilno shvatili i primijenili. Umjetna inteligencija i strojno učenje danas su poznati pojmovi. Koriste se u mnogim područjima
društvene zbilje pa i u odnosima s javnošću. Obrada golemih količina podataka brža je i preciznija
zahvaljujući umjetnoj inteligenciji koja u brojnim djelatnostima pa tako i u odnosima s javnošću sve
više preuzima jednostavne, ponavljajuće poslove. Osim što odnosi s javnošću zastupaju interese organizacije za koju rade, postoji i etička obveza služenja javnomu interesu. Dakle oko implementacije
umjetne inteligencije potrebno je razmotriti način na koji se podatci prikupljaju i koriste jer, kao i
svaka druga tehnologija, ona sama po sebi nije ni dobra, ni loša, nego to ovisi o korisnicima koji je
rabe.
Ključne riječi: umjetna inteligencija (AI), strojno učenje, odnosi s javnošću, javni interes, komunikacijska revolucija
Reformacija i revolucija spadaju u onu grupu pojmova koje, unatoč općeprihvaćenom značenjskom sadržaju, nije do kraja jednostavno odrediti niti ih promatrane u suodnosu jasno međusobno razlikovati. ...Polazeći od njihova općeprihvaćenog značenja radi se o dvije vrste pristupa obnovi nekog društvenog entiteta ili društvene danosti. Kod reformacije se radi o polaganom, strpljivom i dugoročnom načinu obnove koji unaprijed isključuje svaki oblik nasilja. Za razliku od takvog pristupa, pod revolucijom se najčešće podrazumijeva radikalan i nagao pristup društvenim promjenama koji za ostvarenje vlastitih ciljeva ne bira sredstva, a što može implicirati i samo nasilje. Međutim, unatoč tim općeprihvaćenim značenjima dvaju pojmova, činjenica je kako je granica među njima poprilično labava i propusna, u smislu da svaka reformacija kao proces obnove može sadržavati i revolucionarne elemente i obratno. U ovom se radu želi na primjeru dvojice velikana iz renesansnog razdoblja, Erazma Roterdamskog i Martina Luthera, paradigmatski prikazati tipična obilježja dvaju različitih pristupa društvenoj i, napose, crkvenoj obnovi. Bez obzira što u povijesno-filozofskom smislu postoje određene poteškoće s određenjima dvaju pojmova, u članku će se nastojati prikazati kako se kod Erazmova pristupa obnovi Crkve i društva više radi o reformaciji u pravom smislu te riječi, dok se kod Luthera više može govoriti o pristupu revolucionarnoga karaktera.
Rad se bavi analizom i aktualnošću temeljnih misli i uvida „Strukture znanstvenih revolucija“ anglosaksonskog prirodoznanstvenika i filozofa Thomasa S. Kuhna u kontekstu razumijevanja koncepta ...‘postparadigmatskog’ s obzirom na ‘fenomen: COVID-19’. Temi rada pristupa se polivalentno: 1) misaono-refleksivno, obuhvaćeno Uvodom čija je funkcija (potencijalnog čitatelja) senzibilizirati za problematiku vezanu uz Philosophia naturalis u kontekstu filozofske hermeneutike u segmentu relevantnom za razumijevanje „pozadinske slike“ (Taylor) bolesti COVID-19 dalje: ‘fenomen: COVID-19’ uzrokovane virusom SARS-CoV-2. 2) moralno-filozofijski, pri čemu, a oslanjajući se na relevantne, povijesno-filozofijske i druge izvore, želimo pokazati u čemu se sastoji bît psihološki očitovanog, a egzistencijalno deklariranog „straha pred smrću“ zbog prethodno spomenutog virusom izazvanog fenomena. 3) metodologijski, Kuhnov „ogled“, promatran kroz prizmu epistemološkoga, predstavlja objektivni model za nastanak znanstvene taksonomije, discipline koja bi (po)služila kao ishodište za svako buduće istraživanje koje se tiče života našeg planeta, čovjeka ponajprije. Uz Uvod, strukturi rada imanentna su tri dijela. Prvi dio je opći te služi kao spoznajnoteorijski predtemelj razumijevanju problematike izložene u drugome dijelu, a usredotočene na pitanja strukture, jezika i taksonomije Kuhnova „ogleda“. Treći dio je fokusiran na specijalna pitanja „Strukture“ s obzirom na razumijevanje krize normalne znanosti i stvaranje znanstvenih revolucija. U odsjeku Zaključka izložit ćemo osobne refleksije na račun odjeka Kuhnove „Strukture“ u našem, ‘postparadigmatskom’ dobu korone oslanjajući se na problemski kontekst Heideggerova „još-ne-mislećeg“ koji je poslužio kao misaoni lājtmotiv u ovdje bjelodanom istraživanju.
Cilj je ovog rada istražiti kakve posljedice, pozitivne i negativne, automatizacija koja se provodi unutar četvrte industrijske revolucije može imati na radna mjesta, a time i na održivost postojećeg ...fiskalnog sustava, te na koji način država kroz svoj fiskalni sustav može djelovati da ublaži eventualne negativne posljedice automatizacije.
S tim u vezi u radu se prvo analiziraju trenutačne posljedice industrijalizacije te predviđanja utjecaja automatizacije na radna mjesta u budućnosti, a potom se razmatraju fiskalne mjere koje država može implementirati kako bi prilagodila postojeći fiskalni sustav tim posljedicama.
U radu je predočeno pisanje savremene srpske istoriografije o istorijskoj ulozi Lajoša Košuta tokom revolucije 1848–1849. godine, njegova politika prema manjinskim narodima u Ugarskoj i planovi o ...saradnji podunavskih naroda koje je razvio tokom perioda emigracije. Košut, jedan od najistaknutijih revolucionara u Mađarskoj, borio se za nezavisnu Ugarsku vjerujući u nadmoćnost i privilegovanost mađarskog naroda i jezika i oštro se suprotstavljajući pokušajima nacionalne emancipacije manjinskih naroda u Ugarskoj. Nakon sloma revolucije i odlaska u emigraciju uvidio je greške svoje prethodno vođene politike i pokušao da usmjeri Mađare ka saradnji sa podunavskim narodima. Do kraja života ostao je u emigraciji, odlučan da neće biti habzburški podanik i vjeran ideji nezavisne Ugarske.
Sažetak: Okončanje dvaju velikih svjetskih ratova i nestajanje dotadašnjih političkih režima rezultirali su stvaranjem novih država u med strok signunarodnom poretku. Raspadom višenacionalnih država ...i bud strok signenjem nacionalne svijesti počinju se javljati težnje naroda za vlastitim nacionalnim državama. Zahtjevi za samoodred strok signenjem javljaju se prvenstveno kao rezultat dekolonizacijskog procesa, ali i kao odraz političkih odnosa u poslijeratnoj Europi. Po završetku Prvog svjetskog rata javljaju se dogad strok signaji i ljudi koji će svojim stavovima nemalo pridonijeti razvoju prava naroda na samoodred strok signenje, a konačno i potlačenim nacijama pomoći u ostvarenju težnji da same odlučuju o svojoj sudbini unutar vlastite nacionalne države. S jedne strane to je radničko samoodred strok signenje i revolucija u Rusiji kao bitni elementi u razvoju prava na samoodred strok signenje naroda u političko načelo i Lenjinovi stavovi o pitanju samoodred strok signenja. S druge strane to je cetrnaest tocaka i americki predsjednik Woodrow Wilson sa svojim stavovima o pravu naroda na samoodredenje.
China's Republic Lary, Diana
02/2007, Letnik:
v.Series Number 2
eBook
Twenty-first century China is emerging from decades of war and revolution into a new era. Yet the past still haunts the present. The ideals of the Chinese Republic, which was founded almost a century ...ago after 2000 years of imperial rule, still resonate as modern China edges towards openness and democracy. Diana Lary traces the history of the Republic from its beginnings in 1912, through the Nanjing decade, the warlord era, and the civil war with the Peoples' Liberation Army which ended in defeat in 1949. Thereafter, in an unusual excursion from traditional histories of the period, she considers how the Republic survived on in Taiwan, comparing its ongoing prosperity with the economic and social decline of the Communist mainland in the Mao years. This introductory textbook for students and general readers is enhanced with biographies of key protagonists, Chinese proverbs, love stories, poetry and a feast of illustrations.
(INTER)DISCIPLINARNOST ŠKOLE SUMMERHILL Pongračić, Luka
Didaskalos: časopis Udruge studenata pedagogije Filozofskog fakulteta Osijek,
12/2018, Letnik:
2, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Škola Summerhill primjer je jedne od revolucija u pedagogiji i psihologiji školovanja djece. Nudi nove poglede na djetinjstvo, odnos prema djetetu i način odgoja i školovanja kroz slobodu. U ovome ...radu predstavljen je osnivač Summerhilla Alexander Southerland Neill, njegovo životno djelo te teorijski temelji njegovih pedagoških ideja. Nadalje, promišlja se i analizira interdisciplinarnost ove škole, tj. njezinih pedagoških načela koja se očituje u kombinaciji pedagogije, psihologije (psihoanalize) i filozofije. Provedeno je i analitičko istraživanje u kojemu su meta-analizom prikazani i interpretirani članci, prikazi i kritike o konceptu Summerhilla. Taj pregled potvrdio je stavove o širokoj interdisciplinarnosti ovoga koncepta u pozitivnome i negativnome smjeru istovremeno. Prikazane su i dobre i loše strane, stavovi i mišljenja, te je iz toga proizašao zaključak da ovakav pristup odgovara samo nekim učenicima te da se prije njegova primjenjivanja ipak treba provesti određena diferencijacija učenika koji će onda zaista imati prednosti od ovakvog načina rada.
Marxova misao korjenito je promijenila društveno–političko uređenje svijeta. Od svih filozofa upravo je Karl Marx najviše utjecao na sva područja ljudskog života te je svojim radom promijenio svijet. ...Jedan od ključnih problema njegove filozofije problem je ljudskog otuđenja. Čovjek, proizvodeći za kapitalista, udaljuje se od proizvoda svojeg rada, svoje djelatnosti, a samim time i od svoje ljudske biti. Kako je čovjek društveno biće, njegovo otuđenje od vlastite biti utječe i na otuđenje od drugih ljudi. Ekonomsko otuđenje postaje izvor svih drugih otuđenja. Rješenje problema Marx je vidio u proleterskoj revoluciji koja je kasnije dovela do novog ekonomskog i društvenog uređenja. Djelovanje Gaje Petrovića, najistaknutijeg predstavnika škole hrvatskih praxisovaca, bilo je usmjereno prema proučavanju čovjeka i društva. U tom smislu bavio se i problematikom ljudskog otuđenja. Pod pojmom ljudskog (samo)otuđenja podrazumijeva stanje u čovjeku ili u ljudskom društvu koje ne vodi napretku tog društva, nego njegovu nazadovanju. Petrović kao mogućnost ljudskog razotuđenja vidi revolucionarnu društvenu praksu u kojoj ljudi, mijenjajući društvene odnose, mijenjaju i vlastitu prirodu.
Marx’s thought has radically changed the world’s socio–political structure. Of all philosophers it was he who exerted the greatest influence upon all areas of human life, thus transforming the world through his work. One of the key questions in his philosophy was the issue of human alienation. A man involved in the capitalist production process is estranged from the object of production, that is from his own activity, and therefore from his own human essence. Since man is a social being, alienation from his own essence affects his social being in a negative way. Economic alienation thus becomes the source of all other forms of alienation. Marx sees the solution to this problem in the proletarian revolution that later brought about new economic and social structures. The work of Gajo Petrović, who was the most eminent representative of the Praxis school, dealt specifically with issues concerning man and society. Consequently, he also studied the problem of human alienation. The concept of human (self–) alienation implies that the condition in which an individual or society find themselves is not conducive to societal progress, but to regression. Petrović sees the prospect of human disalienation in a revolutionary social practice through which people, in altering social relationships, simultaneously alter their very nature.
PDF
