Unatoč raširenom interesu za područje sezonalnosti u
turizmu, malo je empirijskih istraživanja o sezonskim
varijacijama koristi koje traže turisti. Ovaj rad bavi se
destinacijskim pozicioniranjem ...temeljenim na sezonskim
varijacijama koristi. U cilju pripreme učinkovitoga
destinacijskog pozicioniranja, uzeta je kao studija slučaja
sjevernomediteranska destinacija Portorož, da se utvrdi kako
se koristi koje traže turisti mijenjaju po sezonama. Provedena
je klasterska analiza za proljetnu, ljetnu te jesensko/zimsku
sezonu na utvrđenim faktorima koristi koje traže turisti
tijekom godine. Rezultati istraživanja pokazuju da posjetitelji
koji traže slične koristi tijekom sezona imaju zajedničke
demografske i druge značajke povezane s putovanjem.
Izdvajanje cesta pomoću satelitskih slika visoke rezolucije je važna istraživačka tema za analizu urbanih područja. U ovom radu ekstrakcije ceste se uspoređuju na PCNN i Chan-Vese aktivnom modelu. ...Teško je i računalno skupo izdvojiti ceste iz originalne slike zbog prisutnosti drugih elemenata ravnih rubova sličnih cestama. Slika je prethodno obrađena korištenjem filtera za smanjenje smetnji. Zatim se ekstrakcija ceste izvodi pomoću PCNN i Chan-Vese aktivnog modela konture. Nelinearni segmenti su uklonjeni primjenom morfoloških operacija. Konačno, točnost za ceste izdvojene iz slika se ocjenjuje na temelju kvalitativnih mjera.
Stavovi potrošača su i u teoriji, ali i u praksi marketinga oduvijek zauzimali središnje mjesto. Do sada su u marketing teoriji uglavnom povezivani uz ponašanje potrošača. U ovom radu učinjeni su ...pokušaji da se ukaže na pet područja njihove primjene. Ponašanje potrošača je u uskoj vezi sa stavovima, ali često pokazuje da te međusobne veze i nema, pa je već i ova spoznaja sama po sebi vrijedan signal. Koncept životnog ciklusa proizvoda na tržištu i upravljanje proizvodima/uslugama tijekom tog ciklusa jasno ukazuje da u svim fazama ciklusa postoji potreba za istraživanjem i praćenjem stavova potrošača. Na temelju njih realno je moguće donositi važne, često strateške odluke u marketingu. Promotivne aktivnosti i stavovi potrošača potvrđuju stajališta da se svakim elementom promocije (unapređenje prodaje, oglašavanje, osobna prodaja, publicitet, odnosi s javnošću i dr.) može u izvjesnoj mjeri utjecati i na stavove pa time i na ponašanje potrošača. Za pozicioniranje proizvoda na tržištu u ovom radu se nude razmišljanja da se umjesto percepcijskih mapa koristite mape stavova potrošača. Za razliku od percepcijske mape, pozicioniranje proizvoda pomoću mape stavova potrošača daje mnogo više strukturnih elemenata koji na određen način «izoštravaju» sliku proizvoda na tržištu. Segmentacija tržišta na bazi stavova potrošača treba imati polazište ne samo od smjera stava potrošača (pozitivan ili negativan), već i uključivati intenzitet tih stavova, jer bi suprotno bilo nerealno i neutemeljeno na spoznajama o stavovima ljudi uopće, pa tako i stavovima potrošača.
Životnim stilom koji karakteriziraju sve veće materijalne potrebe i antropocentrički svjetonazor ljudi štetno utječu na okoliš te ga radikalno transformiraju. Budući da njihove djelatnosti značajno ...degradiraju okoliš, njihov mentalitet, svijest i ponašanje ključni su čimbenici koji utječu na povećanje ili smanjenje pritiska na okoliš. Iako se doima da ljudi koji žive u određenoj sredini imaju sličan životni stil, oni nisu homogena skupina s obzirom na razinu ekološke svijesti i prihvatljivog ponašanja prema okolišu. Ispitanici su grupirani prema karakteristikama, primjenom klaster analize, s obzirom na ispitane stavove i norme, percipiranu kontrolu ponašanja i vrijednosti te namjeru i samo ponašanje. Raspoređeni su u pet skupina: 1) skupinu „deklarativnih”, koja obuhvaća gotovo trećinu ispitanika, 2) skupinu „aktivnih”, koja uključuje petinu, 3) skupinu „štedljivih”, koja obuhvaća petinu, 4) skupinu „pasivnih”, koja uključuje skoro petinu i 5) skupinu „ravnodušnih”, koja obuhvaća desetinu ispitanika.
U ovom članku ispituje se praktična primjenjivost RANSAC-pristupa za detekciju ravnih površina na slikama dispariteta dobivenim pomoću stereo vizije. Težište istraživanja je primjena u interijerima, ...gdje je velik dio dominantnih površina jednolično obojen, što predstavlja poseban problem za stereo viziju. Ispitano je nekoliko jednostavnih modifikacija osnovnog RANSAC-algoritma s ciljem utvrđivanja koliko oni mogu poboljšati njegovu učinkovitost. Predložene su dvije jednostavne mjere točnosti rekonstrukcija ravnih površina. Provedeno je eksperimentalno istraživanje na slikama snimljenim sustavom stereo vizije montiranom na mobilnog robota koji se kretao hodnicima fakulteta.
Budući da je postalo moguće izvoditi digitalnu obradu slike u kratkom vremenu, njezina uporaba u tehničkim sustavima postaje sve češća. Automatsko prepoznavanje registarskih oznaka jedan je takav ...primjer. Koristeći digitalnu obradu slike moguće je automatski detektirati i prepoznati znakove s registarske oznake vozila. Koraci u ovom procesu su predprocesiranje slike, detekcija pločice, segmentacija i prepoznavanje znakova. Ovaj proces obavlja algoritam koji uzima digitalne slike kao ulaz i daje tekstualni oblik znakova s registarskih oznaka kao izlaz. Postoji nekoliko metoda koje se koriste za izvođenje ovog procesa. Ove metode su objašnjene u ovom radu i jedna od njih je implementirana u C# programskom jeziku. Rezultati pokazuju da algoritam radi dobro u slučajevima bez puno deformacija ulazne slike. Međutim, još uvijek postoje slučajevi u kojima nepredvidiva priroda ulazne slike može uzrokovati neuspješnu detekciju ili prepoznavanje.
Samo-organizirajuće mape (SOM) su dvoslojne umjetne neuronske mreže koje su inicijalno kreirane za rješavanje problema klaster analize, vizualizacije i apstrakcije podataka. Njihov najveći doprinos ...je u području vizualizacije više-dimenzionalnih podataka na dvo-dimenzionalnu mapu, koja odražava eventualne veze među ulaznim podacima. Cilj ovog rada je prezentirati teorijsku osnovu SOM-a i prikazati primjenu metode u svrhu segmentacije tržišta. U radu je objašnjen algoritam SOM-Ward koji je implementiran u softveru Viscovery SOMine. Tada je u istom softveru provedena klaster analiza prema anketi poslovnih klijenata banaka. Nakon toga su prikazani i interpretirani rezultati te analize kao tri segmenta. Segmenti se razlikuju s obzirom na atribute trgovinskog poslovanja s inozemstvom (uvoz/izvoz), godišnje prihod, podrijetlo kapitala, stavove o odabiru kredita, planove zapošljavanja itd. Tako kreirani segmenti mogu biti korišteni za daljnje odlučivanje o poduzimanju marketinških aktivnosti.
Samo-organizirajuće mape (SOM) su dvoslojne umjetne neuronske mreže koje su inicijalno kreirane za
rješavanje problema klaster analize, vizualizacije i apstrakcije podataka. Njihov najveći doprinos ...je u
području vizualizacije više-dimenzionalnih podataka na dvo-dimenzionalnu mapu, koja odražava
eventualne veze među ulaznim podacima. Cilj ovog rada je prezentirati teorijsku osnovu SOM-a i prikazati
primjenu metode u svrhu segmentacije tržišta.
U radu je objašnjen algoritam SOM-Ward koji je implementiran u softveru Viscovery SOMine. Tada je u
istom softveru provedena klaster analiza prema anketi poslovnih klijenata banaka. Nakon toga su prikazani
i interpretirani rezultati te analize kao tri segmenta. Segmenti se razlikuju s obzirom na atribute trgovinskog
poslovanja s inozemstvom (uvoz/izvoz), godišnje prihod, podrijetlo kapitala, stavove o odabiru kredita,
planove zapošljavanja itd. Tako kreirani segmenti mogu biti korišteni za daljnje odlučivanje o poduzimanju
marketinških aktivnosti.
U radu se ispituju stavovi javnosti o nadzoru, praćenju i zaštiti privatnosti u Hrvatskoj. Temeljem mišljenja građana o nadzoru i privatnosti, u istraživanju je provedena segmentacija ispitanika, s ...ciljem utvrđivanja razlika između segmenata, ovisno o demografskim obilježjima ispitanika. Empirijska je analiza provedena na podacima prikupljenim anketnim ispitivanjem građana. Podaci su analizirani primjenom metoda deskriptivne statistike, eksplorativnom i konfirmativnom faktorskom analizom, izračunom Cronbach alfa koeficijenata, hi-kvadrat testom i klaster analizom. Rezultati faktorske analize ukazuju na postojanje šest različitih faktora: (1) percipirana učinkovitost nadzora, (2) zabrinutost zbog nadzora i praćenja, (3) povjerenje u postupke zaštite privatnosti, (4) zabrinutost zbog narušavanja privatnosti uporabom nadzornih kamera, (5) zabrinutost zbog manipulacije osobnim podacima i (6) potreba za pojačanim nadzorom. K-means klaster analiza je pokazala da postoje tri različita segmenta ispitanika: građani koji zagovaraju nadzor, građani zabrinuti da se nad njima provodi nadzor i građani zabrinuti za zaštitu podataka i privatnosti. Između tih segmenata utvrđene su statistički značajne razlike u dobi i obrazovanju, a razlike u spolu, zaposlenju i dohotku kućanstva nisu bile statistički značajne. Rezultati istraživanja ukazuju da u Hrvatskoj postoje različite skupine građana s obzirom na njihove stavove o nadzoru i privatnosti.
Ne može se više dovesti u pitanje činjenica da postoji ekološki odgovoran segment potrošača na tržištu. Međutim, ulaskom sve većeg broja ponuđača upravo na to zeleno tržište, više nije dovoljno samo ...biti svjestan te činjenice, nego su potrebne i složene strategije segmentacije, ciljanja i pozicioniranja. U ovom radu nastojalo se pružiti teoretsku podlogu za razumijevanje ključnih pojmova vezanih uz segment zelenih potrošača, a prikupljanjem sekundarnih podataka iz dostupne literature i prethodno provedenih istraživanja te primarnih podataka iz vlastitog istraživanja, doprinijeti stvaranju jasnije slike o hrvatskom zelenom potrošaču. Pomoću strukturiranog upitnika provedeno je primarno istraživanje na uzorku od 552 ispitanika. On se sastojao od tri cjeline koje redom mjere: stav, znanje i poduzete aktivnosti. Nakon segmentacije (tri segmenta: zeleni, neutralni i smeđi potrošači) korištenjem hi-kvadrat testa pokušalo se dokazati postojanje statistički značajnih razlika pri usporedbi dane strukture segmenta s demografskim karakteristikama ispitanika. Rezultati istraživanja opisuju prosječnog zelenog potrošača u Republici Hrvatskoj kao osobu stariju od 55 godina s višim ili visokim stupnjem obrazovanja, koja živi u bračnoj zajednici, reagira na promocijske poruke u kojima se ističe da je proizvod siguran za okoliš, te pod njihovih utjecajem povremeno ili često donosi kupovne odluke i spreman je platiti 20% višu cijenu za ekološki prihvatljiv proizvod.
PDF
