Kupovna orijentacija žena na tržištu odjeće Anić, Ivan-Damir; Mihić, Mirela; Jurić, Monika
Privredna kretanja i ekonomska politika,
08/2010, Letnik:
20, Številka:
123
Paper
Odprti dostop
Ciljevi su ovog rada identificiranje oblika orijentacije žena pri kupnji odjeće, segmentiranje tržišta te analiziranje razlika u kupovnom ponašanju žena kao i u njihovim demografskim obilježjima. ...Podaci prikupljeni anketiranjem žena u Splitsko-dalmatinskoj županiji analizirani su primjenom faktorske i klaster analize, hi-kvadrat testom i analizom varijance (ANOVA). Faktorskom analizom izdvojeno je sedam oblika kupovne orijentacije žena: faktor 1: trend, interes za odijevanje, užitak u kupnji; faktor 2: lakoća održavanja; faktor 3: orijentiranost na kvalitetu; faktor 4: lojalnost marki/prodavaonici; faktor 5: cjenovna osjetljivost; faktor 6: planiranje/racionalnost kupnje; faktor 7: podložnost utjecaju prodajnog osoblja. Polazeći od oblika kupovne orijentacije žena, k-means klaster analizom izdvojeno je pet različitih segmenata žena i to: (1) orijentirane na kvalitetu, (2) rukovođene funkcionalnošću, (3) usmjerene na modu, (4) indiferentne i (5) cjenovno osjetljive. Analizom varijance utvrđeno je da između segmenata žena postoje značajne statističke razlike u izdacima za kupnju odjeće, ali i u demografskim obilježjima.
U radu se prikazuje postupak segmentacije i označavanja CT (Computed Tomography) slika, koristeći samo-organizirajuće neuronske mreže. U postupku segmentacije koriste se obilježja (features) koja su ...dodijeljena svakom pikselu na slici. Obilježja, koja se u radu koriste, potječu iz skalirane porodice diferencijsko-geometrijsko nepromjenjivih obilježja, i čine ulaz u neuronsku mrežu. Neuronska mreža, nakon učenja, vrši klasifikaciju piksela u jednu od regija.
Cilj rada je istražiti mogućnosti segmentacije prema životnom stilu u prehrani u Hrvatskoj. Pored toga specifični ciljevi rada su: 1. vidjeti koji segmenti se mogu izdvojiti temeljem stila života u ...prehrani; 2. Usporediti obilježja izdvojenih segmenata; i 3. Identificirati specifična sociodemografska obilježja izdvojenih segmenata. Anketa je provedena 2006. godine na uzorku od 902 potrošača. Kućanstva su odabrana korištenjem slučajnog zonskog uzorka u pet najvećih hrvatskih gradova. U istraživanju je korišten kroskulturno potvrđeni instrument kojega su razvili Brunsø i Grunert (FRL; Brunsø and Grunert, 1995; 1998). Instrument se sastoji od 69 pitanja koja su se odnosila na način kupovine, metode kuhanja, aspekte kvalitete, situacije konzumacije i motive kupovanja. Segmentacija je izvršena primjenom klaster analize (joining-tree clustering procedure). Identificirano je pet različitih segmenata s obzirom na životni stil u prehrani: Relaksirani, Tradicionalisti, Moderni, Zabrinuti nutricionisti i Eksperimentatori. Analizirane su socio-demografske karakteristike istaknutih segmenata.
Uvod: Tehnološkim napretkom dolazi do sve veće uporabe radioloških snimanja, a povećanjem broja snimanja dolazi do povećanog radnog opterećenja radiologa. Pokretačem primjene AI u radiologiji smatra ...se upravo smanjenje radnog opterećenja radiologa i potreba za bržom i preciznijom uspostavom dijagnoze.
Cilj rada: Cilj ovog rada je približiti čitatelju implementaciju AI u radiologiji, posebno kod modaliteta MRI te na koji način algoritmi dubokog učenja pospješuju rekonstrukciju slike.
Rasprava: Brojna su istraživanja potvrdila značaj implementacije strojnog učenja, podskupa umjetne inteligencija, u radiološki sustav. U ovom preglednom radu izdvojena su brojna istraživanja primjene dubokog učenja kod magnetne rezonancije, a naglasak je na modelima za automatsku segmentaciju. Automatska segmentacija pokazala je izvrsne rezultate kod ranog otkrivanja osteoartritisa, zatim kod puknuća prednjeg križnog ligamenta i meniska, najčešćih ozljeda koljena, a također se u novije vrijeme model dubokog učenja istaknuo i kod automatske procjene koštane dobi. Automatskom segmentacijom postigla se, prije svega visoka točnost i preciznost, objektivnost i ušteda vremena.
Zaključak: Dosadašnja istraživanja već su istaknula značajnu prednost primjene strojnog učenja u radiologiji te iznimnu kompatibilnost u radu radiologa i strojnog učenja, čime se postižu precizne i brze dijagnoze. Sve je to veliki poticaj za daljnja istraživanja, a tehnološki napredak zasigurno će ubrzati njegovu integraciju u kliničku praksu.
Ovim radom predstavljeno je longitudinalno istraživanje koje upućuje na postojanje promjena u segmentima hrvatskih potrošača s obzirom na njihov stil života u prehrani, i to u desetogodišnjem ...razdoblju (od 1997. godine do 2006. godine). U promatranom su razdoblju provedena tri anketna istraživanja (1997., 2000. i 2006. godine). Korišten je kroskulturalno testirani mjerni instrument FRL (Food-Related Lifstyle). Riječ je o instrumentu koji mjeri stavove potrošača prema prehrambenim proizvodima, od procesa kupovine do procesa konzumiranja istih. Glavne dimenzije navedenog mjernog instrumenta, temeljem kojih se determinira stil života u prehrani, jesu: način kupovine, aspekt kvalitete prehrambenih proizvoda, način pripremanja hrane, situacije u kojima se hrana konzumira, te motivi kupovine prehrambenih proizvoda. Klaster analizom izdvojeno je pet različitih tržišnih segmenata: Relaksirani, Eksperimentalisti, Moderni, Zabrinuti nutricionisti i Tradicionalisti. Obilježja navedenih pet segmenata nisu se mijenjala tijekom prvih dvaju istraživanja, ali se mijenjala veličina pojedinih segmenata. U posljednjem istraživanju najveće su promjene zabilježene u obilježjima segmenta Modernih koji su se isprepleli sa segmentom Zabrinutih nutricionista. Najstabilnijim su se pokazala tri segmenta hrvatskih potrošača: Tradicionalisti, Zabrinuti nutricionisti i Eksperimentalisti. Ipak, treba naglasiti da se tijekom analiziranog razdoblja značajno promijenila i veličina svih izdvojenih tržišnih segmenata. Rezultati ovog istraživanja mogu biti od posebnog značaja proizvođačima prehrambenih proizvoda koji mogu prilagoditi svoje marketinške strategije pojedinim tržišnim segmentima s obzirom na njihov stil živo¬ta u kupovini, pripremi i konzumiranju prehrambenih proizvoda.
Cilj i svrha ovog istraživanja je utvrditi mogu li se temeljem impulzivnosti u kupovnom ponašanju izdvojiti
dovoljno različiti segmenti potrošača. Istraživanje je provedeno na uzorku od 180 ...ispitanika Splitsko-dalmatinske
županije. Polazeći od problematike i ciljeva istraživanja, postavljena je temeljna hipoteza, kao i četiri
dodatne. Za identifikaciju segmenata korištena je klaster analiza, temeljem koje su izdvojena tri segmenta,
nazvana: ''racionalni'', ''dijelom racionalni i dijelom impulzivni'', te ''impulzivni'' potrošači. Da bi se izdvojeni
segmenti bolje opisali te utvrdilo razlikuju li se oni s obzirom na pojedina demografska, odnosno socio-ekonomska
obilježja, kao i varijable individualnih različitosti, u radu je korištena i analiza varijance. Dobiveni
rezultati potvrđuju temeljnu hipotezu prema kojoj se korištenjem analiziranih varijabli mogu izdvojiti dovoljno različiti segmenti potrošača. Povezujući demografska obilježja, kao i čimbenike individualnih različitosti s impulzivnom kupovinom, dobiveni su uglavnom očekivani rezultati. Tako se pokazalo da se izdvojeni segmenti kod analiziranih demografskih varijabli znatno razlikuju samo u pogledu dobi i radnog statusa ispitanika, dok je razlika među segmentima kod većine pokazatelja individualnih različitosti znatna. Na kraju rada navode se ograničenja istraživanja, doprinos rada uz odgovarajuće preporuke marketerima i maloprodavačima, te smjernice za buduća istraživanja.
KORPUS HRVATSKOGA GOVORA Martinčić Ipšić, Sanda; Matešić, Mihaela; Ipšić, Ivo
Govor,
09/2004, Letnik:
21, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
U radu je predstavljen korpus Imotskoga govora Odsjeka za informatiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Korpus se sastoji od triju dijelova: radijskih i telefonskih vremenskih prognoza te ...televizijskih vijesti. Prikupljen je govor 250 različitih govornika u ukupnom trajanju od gotovo 20 sati. Prikupljen je čitani i spontani govor. Prikazani su struktura korpusa, njegova organizacija i osnovni statistički parametri. Opisani su postupci snimanja govora i transkripcije. U radu su predstavljeni korišteni alati CSLU SpeecliView, Transcriher i HTK, rječnik, koji sadržava sve riječi govornoga korpusa i njihov fonetski zapis te postupak validacije govornoga korpusa. U zaključnom dijelu predstavljeni su rezultati automatske segmentacije na fonetskoj razini.
Svrha ovog rada je istražiti stilove odlučivanja i testirali CSI ljestvicu koju su razvili Sproles i Kendall (1986) na uzorku mladih potrošača u Republici Makedoniji. Također je izvršena segmentacija ...ispitanika i utvrđene su razlike među potrošačima s obzirom na njihov stil odlučivanja. Empirijska analiza temelji se na podacima koji su prikupljeni anketnim istraživanjem. Podaci su analizirani izračunom Cronbach alfa koeficijenata, primjenom eksplorativne faktorske analize, k-means klaster analize. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji osam različitih, homogenih faktora stilova odlučivanja. Klaster analizom ispitanici su segmentirani u dva homogena segmenta s obzirom na iskazane stilove odlučivanja: ekonomični potrošači i rekreacijski potrošači. Također su potvrđene razlike između spolova na četiri faktora: sklonost marki, sklonost novitetima i modi, sklonost hedonizmu i sklonost kupnji iz navike. Vodeći računa o rezultatima istraživanje menadžeri bi trebali prilagoditi svoje marketinške strategije specifičnostima makedonskog tržišta.
Meteorološke satelitske snimke poboljšane kvalitete i bogatijeg sadržaja nameću potrebu za njihovom automatskom klasifikacijom budući da taj materijal po svojim značajkama
nadmašuje čovjekove ...mogućnosti percepcije. Za obradu meteorološkog satelitskog materijala mogu se koristiti metode statističke klasifikacije, a cilj rada bio je pokazati kako tome može znatno doprinijeti segmentacija prije klasifikacije ili poslije nje. U prvom primjeru korištena je snimka satelita Meteosat 5 na kojoj su linearnim preslikavanjem segmentirani oblaci, a potom je klasificirana
lSODATA-klasteringom. U drugom primjeru snimka satelita NOAA 14 dobivena senzorom AVHRR klasifrcirana je Mahalanobisovim klasifikatorom i potom je segmentirana postavljanjem
granične vrijednosti na χ2- razdiobi Mahalalobisovih udaljenosti. U oba slučaja segmentacija je bitno doprinjela interpretabilnosti klasificirane snimke.
U radu je riječ o tehnološkim promjenama koje bitno utječu na rast i razvoj kako pojedinih tvrtki tako i grana i nacionalne ekonomije. Naime, utjecaj tehnologije nije samo od općeg značaja za ...gospodarstvo i društvo, već i specifičan na što, kako, gdje i kada se proizvodi i prodaje. Tehnologija, dakle, mijenja način ne samo na koji se roba proizvodi, već i na koji se roba i distribuira i promovira. Očito je da tehnologija sve više utječe na sve aspekte života u društvu, pa i samu definiciju kvalitete života. Međutim, treba praviti razliku između tehnološke i proizvodne politike. Proizvodna je politika orijentirana na odluke proizvodnih pogona, veličini pogona i organizaciji proizvodnih procesa. Ona se formulira u okvirima dane tehnologije. Tehnološka politika, s druge strane, uključuje izbor između alternativnih novih tehnologija, kriterija po kojima će se prelaziti na nove proizvode i procese i alokaciju resursa da bi primjena bila uspješna. Dobro formulirana tehnološka politika ukršta se s funkcionalnom politikom proizvodnje, marketinga, financija, istraživanja i razvoja, kao i politikom tvrtke koja se odnosi na fokusiranje proizvod-tržište, alokaciju kadrova i kontrolu.
