Lučki terminali imaju obilježja proizvodnih sustava gdje je potrebno u procesu planiranja i projektiranja utvrditi optimalnu konfiguraciju pojedinih komponenti radi ostvarivanja funkcionalnosti ...cjeline. Primjenom sistemskog inženjeringa u planiranju, uzimajući u obzir čitavi životni ciklus terminala, utvrđuju se kriteriji za vrednovanje sistemskih radnih svojstava radi izvršenja transportne usluge.
Kriteriji za ocjenjivanje radnih svojstava lučkog terminala svrstani su u dvije grupe: kriterije funkcionalnosti i kriterije tehničke kvalitete. Raščlanjivanjem kriterija unutar glavnih grupa funkcionalnih zahtjeva dobiveni su objekti sistemske analize te njihovi atributi koji pobliže opisuju funkcionalne zahtjeve.
U sklopu sistemske analize, na primjeru analize slučaja planiranja lučkog kontejnerskog terminala, identificirano je 14 objekata i 49 atributa kojima se opisuju kriteriji funkcionalnosti te 8 objekata i 36 atributa kojima se opisuju kriteriji tehničke kvalitete. Primjenom analitičkih metoda, izvršen je proračun vrijednosti najvažnijih atributa u odnosu na planirani lučki kontejnerski terminal te su utvrđena dva praga funkcionalnosti s obzirom na očekivani životni ciklus terminala.
Lučki terminali imaju obilježja proizvodnih sustava gdje je potrebno u procesu planiranja i projektiranja utvrditi optimalnu konfiguraciju pojedinih komponenti radi ostvarivanja funkcionalnosti ...cjeline. Primjenom sistemskog inženjeringa u planiranju, uzimajući u obzir čitavi životni ciklus terminala, utvrđuju se kriteriji za vrednovanje sistemskih radnih svojstava radi izvršenja transportne usluge.Kriteriji za ocjenjivanje radnih svojstava lučkog terminala svrstani su u dvije grupe: kriterije funkcionalnosti i kriterije tehničke kvalitete. Raščlanjivanjem kriterija unutar glavnih grupa funkcionalnih zahtjeva dobiveni su objekti sistemske analize te njihovi atributi koji pobliže opisuju funkcionalne zahtjeve.U sklopu sistemske analize, na primjeru analize slučaja planiranja lučkog kontejnerskog terminala, identificirano je 14 objekata i 49 atributa kojima se opisuju kriteriji funkcionalnosti te 8 objekata i 36 atributa kojima se opisuju kriteriji tehničke kvalitete. Primjenom analitičkih metoda, izvršen je proračun vrijednosti najvažnijih atributa u odnosu na planirani lučki kontejnerski terminal te su utvrđena dva praga funkcionalnosti s obzirom na očekivani životni ciklus terminala.
Port terminals have characteristics of production systems posing the need for optimal configuration of particular components to be determined for the purpose of the system functionality. By applying system engineering and considering the entire life cycle in terminal planning, port performance criteria are set-up for the evaluation of the system functionality performing transport services. Criteria for the evaluation of the port terminal performance are grouped in functionality and technical quality criteria. System analyses carried out inside major functionality requirement groups have produced objects and their attributes describing functional requirements in more detail.Within the case study of a new container terminal in the Primorsko-goranska County, 14 objects and 49 attributes of the system are identified describing the terminal functionality criteria. Further 8 objects and 36 attributes of the system describe the terminal technical quality criteria. By using analytical methods, the most important attributes have been evaluated and two functionality thresholds have been determined with respect to the terminal’s estimated life cycle.
U magistarskom radu (Mršić Z., 2009.) prikazan je detaljan postupak izračunavanja indikatorske krivulje pri proizvodnji povremenim plinskim liftom, koji se temelji na podacima izmjerenim i ...prikupljenim na ušću bušotine. U ovom članku dan je sažeti opis pristupa i sukus rezultata i zapažanja proizašlih tijekom izrade rada.
Kako bi se procijenila ispravnost predložene metode izračunavanja srednjeg dinamičkog tlaka kao ključnog parametra izračuna indikatorske krivulje, obavljena su mjerenja dinamičkog tlaka i proizvodnje tri proizvodne bušotine naftnih polja Šandrovac i Bilogora: Šandrovac-75α, Bilogora-52 i Šandrovac-34. Izračunata je apsolutna razlika izmjerenih i izračunatih vrijednosti te je za prve dvije razmatrane bušotine apsolutna razlika tlakova iznosila: Δp=0,64 bar i Δp=0,06 bar, a relativna pogrješka εr=0,072 i εr=0,0038.
Zbog kvara ventila plinskog lifta utvrđenog prilikom mjerenja u bušotini vrijednost izračunatog tlaka za bušotinu Šandrovac-34 ne može se smatrati valjanom, stoga rezultat proračuna nije uspoređivan sa izmjerenim podacima.
Mjerenjem dinamičkog tlaka u bušotinama dobiven je uvid u stvarne vrijednosti ostalih parametara povremenog lifta koje se uobičajeno pretpostavljaju na temelju iskustvenih vrijednosti ili se izračunavaju na temelju empirijskih jednadžbi objavljenih u literaturi.
Značajna razlika pri tome je utvrđena za veličinu t2 - duljina perioda dosezanja minimalnog tlaka u bušotini, za koju se izmjerene vrijednosti kreću u rasponu od 10,74 do 16 min, a izračunavanjem primjenom empirijske jednadžbe dobivene su vrijednosti u rasponu od 1,23 do 1,75 min. Na temelju izmjerenih vrijednosti izvedena je nova empirijska jednadžba za izračunavanje ovog parametra.
