Résumé. — On s'est efforcé de faire le point sur les principaux domaines de recherche des géomorphologues et karstologues Slovènes spécialement dans le karst classique, où l'accent est mis sur le ...rôle de la tectonique active dans l'évolution des poljés. Les relations entre phénomènes karstiques et glaciaires ont été analysées dans la vallée de la Save, et surtout sur le plateau de Pokljuka. L'évolution hydro-morphologique des poljés de Kocevje et Dobre a pu être précisée. L'analyse géomorphologique a été étendue au secteur de la vallée de la Krka, et en Croatie, au poljé d'Ogulin. L'étude des formations de pente de l'escarpement du Nanos et des Iles de Krk et de Rab permet de préciser le rôle des phénomènes de type périglaciaire.
Abstract. — Geomorphologicals problems of Slovenia and northern Croatia.
It has been strived to do the restatement of on the main researches fields of Slovenians geomorphologists and karstologists, particularly in the classical karst in which one the part of active tectonic in poljes evolution is emphasized.
The relations between Karstics and glacials phenomena were studied in the Save valley and above all, on the Pokljuka plateau. The hydromorphological évolution of the Kocevje and Dobre poljes has been specified.
The geomorphological analysis has been stretched to the Krka valley sector, and in Croatia, to the Ogulin polje. The study of the slope formations of the Nanos scarp and of Krka and Rab isles allows to specify the part of periglacials phenomena.
Istodobno, kroz pregled razvoja eti.kih standarda u studijskim programima etnologije na slovenskim sveu.ilistima, oblikovanja eti.kih odbora, razmatranja sirih zakonskih okvira koji normiraju eti.ko ...djelovanje u znanosti i obrazovanju, pa sve do eti.kih pitanja u podru.ju zastite muzejskih predmeta, prevencije zloupotrebe i problematiziranja na.ela povjerljivosti podataka u raspolaganju (pohrani, interpretaciji i izlaganju) muzejskim predmetima, Ramsak ocrtava razli.ite mehanizme eti.kih zahtjeva i njihove obuhvate u sasvim speci# .nim disciplinarnim uvjetima prakticiranja etnologije i kulturne antropologije. Jelka Pirkovi. u "Vprasanju etike v varstvu kulturne dedis.ine" objavljuje prijedlog za oblikovanje skupnog konzervatorsko-restauratorskog eti.kog kodeksa koji bi se vodio dobrobitima zajednice, jasnim de# niranjem pojma bastine i spoznajom da je pitanje interesa za bastinu dijeljeno s .itavom zajednicom te je dio osnovnih ljudskih prava dionika neke kulture i nije samo strukovno pitanje. Tim pitanjima na.inje problem "drustvene uloge eti.nog muzeja" prokazuju&i prividnu neutralnost muzeja, upu&uju&i na muzejske prakse kao prakse djelovanja s pozicija mo&i. Podastiru&i .itateljima provokativno pitanje Richarda Sandela o nuznosti muzejskog "moralnog aktivizma", Daris od muzejske prezentacije i interpretacije o.ekuje promicanje simetri.nih ljudskih prava, muzej koji je inkluzivan za sve .lanove zajednice i muzejsko djelovanje koje je vo2eno idealima "pravi.nosti, postenja te dostupnosti".
Prispevek obravnava učenje slovenskega jezika med pripadniki slovenske skupnosti na Hrvaškem v zadnjih tridesetih letih in njihova prizadevanja za ohranjanje in revitalizacijo slovenskega jezika na ...Hrvaškem. Slovenci so na Hrvaškem priznani kot narodna manjšina od leta 1990, pred tem pa so bili v skupni državi, nekdanji Jugoslaviji, eden od konstitutivnih narodov. Takrat smo bili priča opuščanju rabe slovenskega jezika med pripadniki slovenske skupnosti na Hrvaškem, ki so se razen s svojimi sorodniki v slovenščini lahko pogovarjali le v dveh slovenskih društvih, ki sta do tedaj delovali na Hrvaškem. Medgeneracijski prenos slovenskega jezika zato na Hrvaškem ni prisoten. Po letu 1991 interes za učenje slovenščine narašča. Na voljo so različne oblike učenja slovenskega jezika, povečuje se število učencev, slovenski j ezik pa ni več samo materni j ezik pripadnikov slovenske skupnosti na Hrvaškem, temveč pridobiva tudi ekonomski pomen.
The article explores Slovene language learning among the members of the Slovene community in Croatia over the past thirty years and their efforts to preserve and revitalise the Slovene language in ...Croatia. Slovenes have held the status of a national minority in Croatia since 1990. Before that, they had been one of the constituent nations of the common state, i.e., the former Yugoslavia. At that time, there had been a decrease in the use of Slovene among the members of the Slovene community in Croatia who, apart from their relatives, could speak Slovene only in the two Slovene societies then operating in Croatia. Therefore, there had been no intergenerational transmission of Slovene. After 1991, the interest in learning the Slovene language grew. Various forms of learning Slovene are available and the number of learners is increasing. Slovene is no longer only the mother tongue of members of the Slovene community in Croatia, but is also gaining economic importance.
Contemporary discussions often focus on questions such as What is Slovene literature and Who can be considered a Slovene writer. This shows that literature is one of the central fields of discourse ...related to topics including the understanding and definition of the Slovene nation and questions concerning national minorities. The authors discuss the functionality, practical value and arbitrariness of concepts such as the common Slovene cultural space, “matična” (kin-state literature) and “zamejska literatura” (literature of Slovenes living in neighbouring countries), minority literature, the supra-regional sphere of interaction, and literary affiliation. On the example of Carinthian Slovenes’ literature and with due consideration of contemporary literary multilingualism in Slovenia, the authors show that the common ethnic, identity and lingo-cultural discourses are highly problematical and do not reflect the diversity of contemporary literary practices.