U Institutu za slovenski jezik Fran Ramovš u Istraživačkom centru Slovenske
akademije znanosti i umjetnosti u Ljubljani slovenski dijalektolozi prikupili
su i digitalizirali građu za jezične ...(dijalektne) atlase. Za Općeslavenski lingvistički
atlas (OLA) napravljen je niz računalnih alata koji omogućuju ili olakšavaju
kontrolu prikupljenih i već objavljenih podataka u tablicama. Slična tablica
napravljena je i objavljena za sveobuhvatniju i detaljniju slovensku dijalektnu
gtrađu prikupljenu za Slovenski lingvistički atlas (SLA). Paralelno predstavljanje
(ne samo slovenskih) jezičnih pojava iz ovih dvaju atlasa može pridonijeti
novim načinima gledanja na leksik i gramatičke pojave u oba velika jezična (dijalektna)
atlasa.
U radu se istražuju sličnosti i razlike između suglasničkih fonema i alofona slovenskog i talijanskog
standardnog jezika, fonotaktički fenomeni obezvučenja i ozvučenja u oba jezika i problematične
...osobine izgovora talijanskih suglasnika u jeziku slovenskih studenata (na sveučilišnoj razini). Fonološka
kontrastivna analiza pokazala je relativno veliku podudarnost slovenskih i talijanskih fonema (18
podudarnih fonema u odnosu na ukupno 22 slovenska i 23 talijanska fonema); broj alofona, prisutnih u oba
jezika, daleko je manji (4 podudarna alofona od ukupno 19 slovenska i 12 talijanska alofona). Kontrastivna
analiza obezvučenja i ozvučenja suglasnika u slovenskom i talijanskom (u studiji uzima se u obzir i situacija
u talijanskom regionalnom jeziku) pokazala je da se u analiziranim jezicima oba fenomena aktiviraju u
uglavnom različitim fonetskim kontekstima te da utječu na različite skupine suglasnika. Perceptivna analiza
talijanskog izgovora slovenskih (sveučilišnih) studenata otkrila je nekoliko problematičnih točaka: zamjenu
talijanskih fonema, odsutnih u slovenskom, sličnim slovenskim fonemima (posebno /ɲ ʎ/ → /lj, nj/, /r/ →
/ɾ/, /v/ → /ʋ/, /kw, ɡw/ → /kʋ, ɡʋ/), drugačiju distribuciju nekih fonema u odnosu na talijanski standard
(posebno /s z/ i /ʦ ʣ/) i prisutnost obezvučenja i ozvučenja suglasnika slovenskog tipa. Uz interferenciju
slovenskog može se pretpostaviti, barem u nekim slučajevima, i utjecaj sjevernog talijanskog regionalnog
jezika (posebno talijanskog izgovora u Veneziji Giuliji) te utjecaj netransparentne talijanske grafi je (usp.
“fonetsku vrijednost” grafema ‹s›, ‹z›, ‹i›). Neke od problematičnih točaka talijanskog izgovora slovenskih
studenata uklanjaju se tokom kontinuirane izloženosti talijanskom standardu, dok druge (posebno one,
vezane uz interferenciju slovenskog jezika) mogu biti trajnije prirode.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Artiče: kulturni dan na šoli - obujanje narečij - projekt »Dejmo po naše«. Projekt so pripravili ob evropskem dnevu jezikov. Izjava otroci Jernej Rožman, Anita Slak, Tilen Šoštarič, Rok Verstovšek, Jure Hotko.
Cultural day at elementary school aiming towards the revival of dialects; a project called "Let's say it our way" was initiated. The project was prepared to incorporate the European Day of Languages. Statements by various children: Jernej Rozman, Anita Slak, Tilen Šoštarič, Rok Verstovšek and Jure Hotko.
Information:
Cultural day at school - the revival of dialects - a project “Let’s say it our way.”
Original language summary:
Kulturni dan na šoli – obujanje narečij – projekt »Dejmo po naše«.
U članku je predstavljena analiza 2420 naziva za stanovnice. Od toga je 1849 (76%) nastalo dodavanjem ženskog sufiksa imenici muškog roda, a preostalih 571 (24%) zamjenom sufiksa muškog roda. ...Najčešći ženski sufiks bio je -ka koji se pojavio 2331 puta (96% prikupljenih riječi, na primjer Slovenka), zatim sufiks -inja sa 65 pojava (3%; Rusinja), za njim -ica sa 20 (0,8%; Hrvatica); a ženski sufiksi -ca (Črnovršca), -kinja (Srbkinja), -anka (Povolžanka), -evka (Majevka) predstavljeni su s po jednim konkretnim primjerom.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Zvečer so ta jubilej počastili v Celju, slovesnosti so se udeležili ugledni predstavniki slovenskega javnega življenja. Ob jubileju je predsednik države Milan Kučan z zlatim častnim znakom svobode Republike Slovenije odlikoval Mohorjevo družbo v Celju Celovcu in Gorici. 150 let Mohorjeve družbe, slovesnost v Celju, cerkveni dostojanstveniki, celjski župan Bojan Šrot in predsednik DZ RS Borut Pahor, napis obletnice, zunanjost stavbe sedeža Mohorjeve družbe, izjava Jože Bernik, predsednik SAZU, rokopisi - A. M. Slomšek in njegove Tri pridige, knjižna polica, antikviteta Cvetje iz domačih logov - Fran Erjavec. Živalske podobe (Mohorjeva knjiga) izjava dr. Franc Rode, slovenski metropolit, koledar Mohorjeve družbe za prestopno leto 1864, izdaja iz Celovca leta 1853 - Domači odgovori po Nedeljskih evangelijih, spisal filozof Jaka Kaffol, kaplan iz Ročinja ob Soči, knjiga Domača lekarna patra Simona Ašiča, podobica, Pod vernim krovom, knjige iz zbirk, izjava Janez Jeromen, ravnatelj Mohorjeve družbe Celje, izjave Jože Kopeining, ravnatelj Mohorjeve družbe v Celovcu, olje na platnu, portreti ustanoviteljev (škof Anton Martin Slomšek, Andrej Einspieler, Anton Janežič), Slomškova dela, Tri pridige o jeziku.
Information:
Celje: 150 years of Mohorjeva družba, the first and oldest publishing house in Slovenia.
Original language summary:
Celje: 150 let Mohorjeve družbe, prve knjižne založbe na Slovenskem.
Extended description:
Šola slovenskega jezika, izjave Marjanca Klepec, učiteljica iz Švice, Nina Siekens, Nizozemska, Matija Cedov, Italija, Anja Komljenovic, Hrvaška.
School for the Slovenian ...language; statements and personal experiences of Marjanca Klepec, a teacher from Switzerland, Nina Siekens from the Netherlands, Matija Cedov from Italy and Anja Komljenovic from Croatia are presented.
Information:
Summer School for the Slovenian language at the Faculty of Arts.
Original language summary:
Ljubno: poletna šola slovenskega jezika.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Kako razlikovati Slovenijo in Slovaško? Imamo podobno ime, zastavo, jezik, osamosvojili smo se v približno istem času... Največje razlika je ta, da nikoli nismo bili prvaki v hokeju. Toda dokler obstaja upanje se ne predamo.
Bratislava: izjava Saša Poklač, lektorica slovenščine na Bratislavski univerzi in Kristina, slovaška študentka slovenščine in prevajalka leposlovnih književnih del, izjava Melicar Vaclav, ki je prevedel veliko slovenskih knjig. Posnetek Prešernove ulice v Bratislavi, slovaške galuške, primerjava besed ocvirki - oškvarky, pesnik -básnik.
Information:
Slovenia or Slovakia? Due to numerous similarities in language, symbols and the names, Slovenia is still mistaken for Slovakia and vice versa, even by world politicians.
Original language summary:
Slovenija ali Slovaška? Zaradi mnogih podobnosti, povezanih z jezikom, simboli in imenom Slovenijo in Slovaško še vedno zamenjujejo celo svetovno znani politiki.
U ovome radu predstavljamo izazove uvođenja rodno osjetljivoga jezika u slovenski jezik u proteklim
dvama desetljećima. Slijedom toga usredotočili smo se na progresivne pomake na području uvođenja ...rodno
osjetljivoga jezika i predstavit ćemo cjelovitu pozadinu toga razvoja, što uključuje i suprotstavljenu stranu (i
njihove argumente), koja radi na tome da poništi napore uložene u uvođenje i primjenu rodno osjetljivoga
jezika u slovenskome društvu. U radu ćemo pružiti pregled glavnih tendencija te jezičnih elemenata kojima
se koristi s ciljem lakšega uvođenja i usvajanja rodno osjetljivoga jezika u slovenskome društvu, s glavnim
naglaskom na upotrebu donje crte u pismu. U radu se analiziraju dva ručno izrađena korpusa tekstova
prikupljenih sa slovenskih mrežnih stranica onih organizacija koje upotrebljavaju donju crtu radi primjene
rodno osjetljivoga jezika. Analizom tih podataka pokazat ćemo da se donja crta sve češće upotrebljava unatoč
naporima da se umanji učinak njezine primjene tako što se dovodi u pitanje upotrebljivost i prisutnost toga
elementa.
Ovaj članak istražuje frazeme s nadnaravnim komponentama te pseudokinegrame (frazeme s fiktivnim pokretima tijela i reakcijama) koji se upotrebljavaju u konfliktnim dijalozima hrvatskih i slovenskih ...književnih djela za djecu i mlade. Provedena analiza pokazuje kako likovi u korpusu obaju jezika upotrebljavaju frazeme s nadnaravnim komponentama u direktnom govoru. Pseudokinegrami rabe se u govoru likova ili u opisu njihova neverbalnog ponašanja. Pri tome se u pseudokinegramima obaju jezika najčešće pojavljuju mimika, govor tijela i gestika. Obje vrste frazema rabe se prije svega za izricanje negativnih emocija, ali ne izazivaju konflikt, već služe za pojačanje izrečenoga ili služe kao završna misao.
Extended description:
V Reziji na severovzhodu Furlanije - Julijske krajine ta konec tedna mineva v znamenju 25 obletnice ustanovitve kulturnega društva, ki pomeni steber slovenstva v dolini pod ...Kaninom. Desničarski politiki, si prizadevajo to območje ločiti od preostalega dela slovenskega narodnega prostora v Italiji in Rezijane asimilirati. Ob svetovnem dnevu turizma so tamkajšnji kulturni delavci opozorili, da so narečja manjšinskih jezikov tudi turistična zanimivost. V Reziji je bila tudi naša ekipa. Rezija, panorama pokrajine, oskrunjena dvojezična tabla, izjava Luigi Paletti, nekdanji župan Rezije, izjava Luigia Negro, predsednica Rozajanskega duma, Sandro Qualia, turistični delavec v Naravnem parku Julijskih predalp.
Information:
Resia: Resians pointed out that minority dialects can be a tourist attraction, too.
Original language summary:
Rezija: ob svetovnem dnevu so Rezijani opozorili, da so narečja manjšinskih jezikov tudi turistična zanimivost.
PDF
