U članku se raščlanjuju kalkovi u hrvatskome, slovenskome, češkome, slovačkome, poljskome i ruskome jeziku nastali na predlošku njemačkog jezika, kao jezika neposrednoga davatelja ili jezika ...posrednika. Utvrđuju se sličnosti i razlike u spomenutim jezicima u tvorbi doslovnih i djelomičnih kalkova, te polukalkova. S gledišta tipova kalkova općenito se može utvrditi prevlast djelomičnih nad doslovnim kalkovima, što je uvjetovano razlikama na tvorbenoj razini jezika davatelja i jezika primatelja. Ruski, češki i slovački, a donekle i poljski jezik, imaju više polukalkova od hrvatskoga i slovenskoga jezika.
Extended description:
V Vipavskem Križu, ki so mu nedavno vrnili prejšnje ime Sveti Križ, se je popoldne z bogatim kulturnim programom začel simpozij o kapucinu Janezu Svetokriškem. Na simpoziju, pod ...pokroviteljstvom Slovenske akademije znanosti in umetnosti bodo domači in tuji strokovnjaki, literarni zgodovinarji, teologi in jezikoslovci razpravljali o najpomembnejšem predstavniku slovenskega baročnega slovstva. Notranjost samostanske cerkve, izjava akademik dr. Jože Pogačnik, vodja simpozija, izjava pater Štefan Kožuh.
Information:
Sveti Križ: a symposium regarding the famous Baroque preacher, capuchin Janez Svetokriški.
Original language summary:
Sveti Križ: simpozij o znamenitem baročnem pridigarju, kapucinu Janezu Svetokriškem.
U članku se daje povijesni pregled razvoja studija slovenistike u Zagrebu i ideoloških modela koji su se uz taj studij vezali. Dopusnica za otvaranje novoga, modernoga Sveučilišta u Zagrebu izdana je ...19. X. 1874., a samo dvije godine kasnije počinju i prva sveučilišna predavanja o slovenskom jeziku, ubrzo i o književnosti. Tradicija zagrebačke slovenistike duga je više od 130 godina. Utemeljitelj i prvi profesor slovenistike bio je Fran Celestin, koji je studij ugradio u širi kontekst slavenske filologije. Njegov nasljednik Fran Ilešič, blizak novoilirskim ideološkim pozicijama, inzistirao je na komparatističkoj vizuri i bavio se uglavnom zonama dodira između hrvatske i slovenske književnosti. Nakon Ilešiča studij sve više obilježava samosvjesno slovenstvo kome su pečat udarili Anton Slodnjak i Fran Petrè.
Rad pokušava odgovoriti na pitanje mogu li se varijante imenskog člana u pograničnim nar-ječjima slovenskog jezika uz granicu sa Austrijom te u drugim narječjima slovenskog jezika smatrati rezultatom ...jezičnih kontakata između njemačkog i slovenskog jezika. Uspoređuju se ostali oblici imenskih članova u nekoliko drugih slavenskih jezika, a nakon teoretskog dijela, koji daje usporedbu funkcija članova u slovenskim narječjima i u njemačkom jeziku, slijedi analiza jezičnog materijala na narječju. Bavljenje ovom temom otvara nova područja za dal-jnja istraživanja.
U radu su prikazani refleksi praslavenskih naglasnih tipova imenica a-deklinacije u mjesnom govoru Dolnje i Gorenje Mraševo, koji pripada skupini dolenjskih narječja slovenskoga jezika. Opisan je i ...naglasni sustav navedenoga govora s naglaskom na nizu oblika u kojima se pojavljuje postpraslavenski novi cirkumfleks. Povijesnojezična analiza naglasnih tipova imenica a-deklinacije donosi neke važne spoznaje za naglasni sustav slovenskoga jezika. U govoru dolazi do analognoga podudaranja samoglasnika praslavenskoga naglasnog tipa a, s imenicama praslavenskoga naglasnog tipa b i to refleksa imenica s praslavenskim dugim samoglasnikom u jedinom/zadnjem slogu osnove, što je posljedica prenošenja naglaska na dužinu. Novost predstavlja analogija u instrumentalu množine. Kod nekih je imenica praslavenskoga naglasnog tipa c očuvano povlačenje cirkumfleksa na dužinu uz proklitike (mr. na glàːvo, na nùːge). Došlo je također i do podudaranja imenica praslavenskoga naglasnog tipa b, koje imaju u jedinom/zadnjem slogu osnove praslavenski kratki samoglasnik ili poluglas, s imenicama praslavenskoga naglasnog tipa c, koje imaju u jedinom/zadnjem slogu osnove praslavenski kratki samoglasnik ili poluglas.
Centar za slovenski jezik kao drugi/strani} djeluje u sklopu Odsjeka za slovenistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. On je središnja slovenska ustanova koja razvija cjelokupnu ...infrastrukturu za postizanje, provjeravanje i potvrđivanje znanja slovenskog jezika kao drugog/stranog. Ima pet programa: 1.\ Seminar slovenskog jezika, literature i kulture (od 1964.\ godine), 2.\ Simpozij Razdoblja namijenjen istraživačima slovenskog jezika, literature i kulture u Sloveniji i inozemstvu, 3.\ Slovenski na stranim sveučilištima, koji sudjeluje s 50 sveučilišta u svijetu, 4.\ Tečajevi slovenskog organiziraju tečajeve, posebice u Sloveniji, 5.\ Ispitni centar, provodi vanjsko provjeravanje jezičnoga znanja i brine se o cjelokupnom sustavu certificiranja znanja slovenskog kao drugog/stranog jezika. Osim navedenih programa djelatnost Centra povezuju i programi Obrazovanje, koji organizira raznovrsne oblike seminara za učitelje i lektore te testatore slovenskog kao stranog jezika te im nudi odgovarajuću stručnu i obrazovnu potporu, te Izdavaštvo, koje se brine o tisku udžbenika, priručnika i drugih materijala u sklopu djelatnosti Centra. Centar sudjeluje u raznim domaćim i stranim projektima, a osim toga u sklopu njega istražuju se brojne teme vezane za slovenski kao drugi/strani jezik.
UČITELJ - JAVNI GOVOREC Župančič, Ana Aleksandra; Župančič, Zdravko
Govor,
09/2003, Letnik:
20, Številka:
1-2
Web Resource
Odprti dostop
“U školi učim o strahu, o strahu od javnog nastupa! Nikad prije nisam spoznao taj strah.“, riječi su jednog od polaznika tečaja. Nastavnik je taj koji me potiče na slušanje. Nastavnik upravlja ...glavnom niti i uči me da je prigrlim! Govor je nastavnikovo osnovno sredstvo, a glas je njegov alat. Svaki glas može biti upečatljiv pod uvjetom da je miran i njegovan. Svaka riječ ispunjena je osjećajima koje zaslužuje. Slušačevo razborito uho može čuti poruku i preslikati je na paletu emocija, koja nijansira slušačevu svijest. Živa izvedba u slušačevu mozgu oživljava govor. Teacher you are the citizen of the world (Nastavniče ti si građanin svijeta). Mudar nastavnik je učenik svoga učenika. Samo učenici mogu nastavniku dati svježa znanja. Kakva korist od znanja koje ne možemo obznaniti? Ipak, da bismo progovorili trebamo snagu volje. Istina je da je govorenje plemenita vještina. Međutim, upravo je slušanje pravi razlog za govorenje. Sjeme počinje rasti tek kad padne na tlo. Opstat će samo one škole koje nude primjenljivo, svježe i moderno znanje. Samo one škole koje su sposobne prodati svoje prodavače - nastavnike i njihove vrijednosti. Svi smo mi talentirani. Govorimo zbog našeg urođenog kreativnog nagona za govorom. Jučer je samo sjećanje a sutra je samo vizija. Ali dobro proživljeno danas čini svako jučer sretnim sjećanjem a svako sutra vizijom nade. Zato govori dragi nastvniče, govori strastveno.
Rad se bavi uporabom prostornih prijedloga s PREDMETOM RADNJE u engleskom i slovenskom. Taj pojam odnosi se na orijentir u funkcionalnoj relaciji s trajektorom pri čemu je trajektor uključen u ...normalnu uporabu orijentira (kao u frazi the man at the wheel). U engleskom se funkcija predmet radnje obično signalizira prijedlogom at. U radu se pokazuje da za at u slovenskome nema direktnoga ekvivalenta, nego postoje tri mogućnosti sa specifičnijim značenjima: za (behind), na (on) i pri (by). Rad ukazuje na relativno nisku pojavu slovenskoga pri u usporedbi s engleskim at, te se tvrdi da je at vezan za funkciju, a pri je prvenstveno prostorni prijedlog. Na funkciju predmet radnje u slovenskome obično ukazuje za, jer podrazumijeva usmjerenost trajektora prema strani orijentira inherentno vezanoj uz njegovu funkciju. U radu se također ističe da iako leksičko značenje prijedloga može igrati ulogu pri oslanjanju na njega kao više ili manje pouzdanog indikatora funkcionalnog odnosa, funkcionalna uloga orijentira ostaje specificirana pragmatički te se može izvesti samo iz konteksta.
