Sportsko tijelo – nekad i sad Sandra Radenović; Željko ÄŒaÄija
JAHR (Rijeka ),
12/2015, Letnik:
6, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Autori razmatraju pojam tjelesnosti kao kljuÄan pojam u sociologiji tijela, ali i kao neizostavan pojam u sociologiji sporta. Osim obrazloženja pojma tjelesnosti kao karike koja spaja ove dvije ...posebne socioloÅ¡ke discipline, autori na brojnim primjerima razmatraju sportsko tijelo nekada i sad. Koje su to grane sporta koje danas insistiraju na izuzetnoj ‘definiciji tijela’ i podvrgava li se svaki sportaÅ¡ ovom trendu? Postoje li razlike izmeÄ‘u muÅ¡kog i ženskog sportskog tijela nekad i sad kroz razliÄite grane sporta i jesu li te razlike odraz Å¡irih druÅ¡tvenih promjena koje insistiraju na vrhunski definiranom sportskom tijelu ili je ipak rijeÄ o individualnom izboru svakog sportaÅ¡a? Kakav je utjecaj naÄina ishrane, ali i koriÅ¡tenja dopinga na promjene u definiranju tijela sportaÅ¡a? Kakva je veza trenda kiborgizacije i promjena vezanih uz sportsko tijelo u suvremenom svetu? – autori pokuÅ¡avaju odgovoriti na postavljena i sliÄna pitanja.
Sportsko tijelo – nekad i sad Radenović, Sandra; Čačija, Željko
JAHR (Rijeka ),
12/2015, Letnik:
6, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Autori razmatraju pojam tjelesnosti kao ključan pojam u sociologiji tijela, ali i kao neizostavan pojam u sociologiji sporta. Osim obrazloženja pojma tjelesnosti kao karike koja spaja ove dvije
...posebne sociološke discipline, autori na brojnim primjerima razmatraju sportsko tijelo nekada i sad. Koje su to grane sporta koje danas insistiraju na izuzetnoj ‘definiciji tijela’ i podvrgava li se svaki sportaš ovom trendu? Postoje li razlike između muškog i ženskog sportskog tijela nekad i sad kroz različite grane sporta i jesu li te razlike odraz širih društvenih promjena koje insistiraju na vrhunski definiranom sportskom tijelu ili je ipak riječ o individualnom
izboru svakog sportaša? Kakav je utjecaj načina ishrane, ali i korištenja dopinga na promjene u definiranju tijela sportaša? Kakva je veza trenda kiborgizacije i promjena vezanih uz sportsko tijelo u suvremenom svetu? – autori pokušavaju odgovoriti na postavljena i slična pitanja.
SAŽETAK Sociologija sporta, kao jedna od mlađih posebnih sociologija, u svijetu se snažnije razvija od 60-ih godina 20. stoljeća. U Hrvatskoj u tom razdoblju (također i ranije) djeluje Miro ...Mihovilović kojega zbog opsega i sadržaja njegovih radova možemo smatrati osnivačem discipline u našem kontekstu. U drugoj fazi razvoja značajni su radovi Kreše Petrovića i Ankice Hošek-Momirović, koji disciplinu u nastajanju čvršće vežu uz kineziologiju. Uoči treće faze razvoja postoji određeni nesklad između teorijskih radova (gdje među najdublje i najprofiliranije, sistematične radove spada autorski doprinos Srđana Vrcana) i empirijskih istraživanja koja smjeraju na aplikativnost. Pojava nogometnog huliganizma i sociološka istraživanja toga fenomena, koja kreću od kraja osamdesetih i početka devedesetih, označavaju treću fazu razvoja naše sociologije sporta, koja sada ujedinjuje teorijski i empirijski dio, ravnopravno se služeći kvantitativnim i kvalitativnim dijelom istraživačke metodologije. U trećoj fazi razvoja inspirativnim se pokazalo nasljeđe sociologije (sub)kultura mladih, u pokušaju razumijevanja novih aktera stadionskog rituala, koji su početkom osamdesetih izgradili specifični subkulturni stil. U nedostatku sustavnog istraživanja posljednjih petnaestak godina, za potrebe ovoga rada ostvareni su kontakti s utjecajnim akterima nogometnog huliganizma, kako bi se neke teze (poput Lalićeve tipologije navijača iz prijašnjeg razdoblja) testirale u današnjim uvjetima. Sociologija sporta, pod uvjetom da sociolozi nastave istraživanja, ima dobru i raznoliku perspektivu iz više razloga – zbog značenja koji sport ima u svakodnevnom životu velikog broja ljudi u Hrvatskoj, zbog potrebe objašnjenja velikih rezultata tako male zemlje, kao i niza drugih aspekata sporta kao društvenog fenomena.
Navijanje u sportu kao jedan od recentnih oblika kolektivnog ponašanja u suvremenim društvima predstavlja danas (samo) jedan od aktualnih trendova medu brojnim subkulturama što ih je moguće otkriti u ...mladoj populaciji Hrvatske. Fenomen navijanja i navijačke publike spominje se danas ne samo u nas već i u drugim zemljama, najčešće u kontekstu praćenja i interpretacije tzv. nogometnog huliganizma, i to u rasponu od isključivo sociopatoloških pristupa koji u njemu vide samo dimenziju devijantnosti, do antropoloških pristupa koji na njega šire gledaju, kao na jedne od subkultura mladih. Najnovije istraživanje “navijačkog plemena" (1991.) u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na zagrebačke nogometne navijače (Bad Blue Boys) pokazalo je: a) da je ponašanje (mladih) navijača jedno od specifičnih oblika kolektivnog ponašanja, bogato različitim značenjima, b) daje riječ o subkulturnom fenomenu koji je stigao sa Zapada ne samo kao puka imitacija jednog od zapadnjačkih stilova života, c) da smo suočeni osebujnim fenomenom čijim se istraživanjem može doći do uvida u "mikrokozmos društva", sa značajnim predikcijama s obzirom na moguće tendencije razvoja društva kojega su ti navijači jedan segment.
