Brojna su istraživanja potvrdila vezu između glazbenog obrazovanja i dobrobiti za opći razvoj djeteta. Glazbene aktivnosti koje stavljaju težište na ritam u nekim su se istraživanjima istakle kao ...sredstvo poticaja djetetovog razvoja u ne-glazbenim domenama. Rad se bavi ulogom temporalne dimenzije glazbe u glazbenom i općem razvoju djeteta. Iznose se dosadašnje spoznaje o percepciji, obradi i izvođenju glazbenog ritma,
pulsa i metra te tijeku ritamskog razvoja djeteta. Daje se pregled istraživanja utjecaja glazbenih aktivnosti koje se temelje na ritmu na ne-glazbene domene razvoja te se preporuča rani rad na ritmu. Ističe se potreba provođenja eksperimentalnih istraživanja koja bi rasvijetlila ulogu ritma u razvoju djeteta i modeli rada na ritmu primjenjivi u institucijama koje se bave djecom, uključujući i terapijske te rehabilitacijske ustanove.
Numerous studies have confirmed the correlation between music education and child development. In some studies, musical activities based on rhythm have been highlighted as a means of stimulating children’s development in non-music domains. The paper deals with the role of the temporal dimension of music for both the musical and general development
of the child. The text presents knowledge about the perception, processing, and performance of music rhythm, pulse, and meter, as well as the course of the rhythmic development of the child. An overview is provided of the impact of rhythm-based music activities on non-music developmental domains together with recommendation for early work on rhythm. We emphasized the need to conduct experimental research to shed light on the role of rhythm in the development of the child and the rhythmic models applicable in child care institutions, including therapeutic and rehabilitation institutions.
Pretpostavlja se da sposobnosti emocionalne inteligencije s dobi napreduju i da je moguće poticati njihov razvoj, no vrlo je malo istraživanja koja se bave tim aspektom emocionalne inteligencije. ...Istraživanja razvoja u kontekstu modela sposobnosti emocionalne inteligencije kod djece, prema našim saznanjima, nema, a istraživanja na adolescentima upućuju na napredak u emocionalnoj inteligenciji, ali i na potrebu dodatnih istraživanja koja bi razjasnila tijek i korelate razvoja. Na uzorcima odraslih dobivene su značajne, ali u određenoj mjeri kontradiktorne razlike među kohortama koje sugeriraju da iskustvo doprinosi napretku u sposobnostima, ali i da starije kohorte imaju niže rezultate. Razvoj emocionalnih sposobnosti istraživan je i izvan konteksta emocionalne inteligencije, te se u ovom radu daje pregled tih istraživanja. Potrebna su dodatna istraživanja koja bi omogućila stvaranje cjelovite slike razvoja sposobnosti emocionalne inteligencije, što bi imalo mnoge korisne praktične implikacije.
It is assumed that the abilities of emotional intelligence (EI) improve with age and that it is possible to facilitate their development. However, there is very little research dealing with that aspect of EI. According to our knowledge, there are no developmental studies in the context of the EI abilities model in children, and research on adolescents indicates progress in EI, but also the need for additional research that would clarify the course and correlates of development. In adult samples, significant but somewhat contradictory differences between cohorts were obtained, suggesting that experience contributes to progress in abilities and that older cohorts have lower scores. The development of emotional abilities has been researched outside the context of EI, and this paper provides an overview of these studies. Additional research is needed that would allow us to form a comprehensive image of the development of EI abilities, which would have many useful practical implications.
Cilj studije bio je da se analizira nivo sprinterske sposobnosti, eksplozivnih sposobnosti donjih ekstremiteta i specifične izdržljivost igrača u zavisnosti od pozicije u timu (golmani, odbrambeni ...igrači, vezni igrači, napadači) slovačkog fudbalskog nacionalnog tima ispod 21 godine (N=18, golmana n=2, odbrambenih igrača n=4, veznih igrača n=7, napadača n=5) tokom kvalifikacija za UEFA Evrop- skog prvenstva ispod 21 godinu 2011. Nivo sprinter- skih sposobnosti dijagnostikovana je uređajem Fitro Light Gates (FiTRONIC, Bratislava, Slovačka Repub- lika). Kriterijum za procenu nivoa bilo je vrijeme dobijen na distanci od 10m sa tačnost 0,01s Nivo eksplozivne sposobnosti donjih ekstremiteta dijagnostikovana je uređajem FiTRO Jumper (FiTRONIC, Bratislava, Slovačka Republika). Kriterijum za procjenu nivoa eksplozivnosti bila je visina skoka u centrimetrima (cm) sa tačnošću 0,1cm. Izdržljivost je dijagnostikovana sa Yo-Yo intervalnim testom oporavka, nivo 2. Kriterijum za procjenu bio je ukupno pređena distanca u testu u metrima (m). Razlike u nivoima sprinterske sposobnosti, eksplozivnih sposobnosti i izdržljivosti su prepoznate i definisana kao posebni predmet analize. Nivo sprintertskih sposobnosti cijele grupe predstavlja prosječna sposobnost sa vrijednošću 2,21±0,08 s, nivo eksplozivnih sposobnosti sa prosječnom vrijednošću visine vertikalnog skoka od 39,0±4,2 cm i nivo specifične izdržljivosti sa prosječnom vrijednošću od 1283±294 m, što znači VO2max.kg-1=62,7±4,0 mlkg-1min-1. Posebnim predmet analize nismo utvrdili bilo kakve značajne razlike u posmatranim parametrima između grupa podeljenih prema poziciji u timu. Značajno niži nivo zabilježen je samo u nivou sprinterskih sposobnosti i specifične izdržljivosti kod golmana.
Istovremeno vrlo popularan i metodološki kontroverzan konstrukt emocionalne inteligencije je dovođen u vezu sa velikim brojem relevantnih eksternih varijabli kada je u pitanju psihološko funk- ...cionisanje u različitim životnim domenima. Iako postoje teorijska razmatranja koja povezuju bavljenje sportom sa izraženošću emo- cionalne inteligencije, mali je broj empirijskih istraživanja te veze, a ona su pogotovo rijetka na našem podneblju i kada je u pitanju ado- lescentska dob. Cilj našeg istraživanja je bio ispitati da li bavljenje sportom na srednjoškolskom uzrastu ostvaruje relaciju sa emocio- nalnom inteligencijom koja je konceptualizovana i kao crta ličnosti i kao sposobnost. Na uzorku od 191 učenika srednje škole (od čega 61.1% ženskog pola, uzrasta od 14 do 19 godina) zadani su upitnik samoprocjene UEK45, koji ima trofaktorsku strukturu, te dva objek- tivna situaciona testa emocionalne inteligencije, STEU i STEM. Naši rezultati potvrđuju potrebu za diferencijacijom konstrukata koji se mjere upitnicima samoprocjene i objektivnim testovima. Nada- lje, ustanovljeno je da, čak i kada se kontrolišu efekti pola i godina starosti, sportisti postižu više rezultate na svim mjerama, ali je to pogotovo evidentno na objektivnim testovima. U radu diskutujemo moguća objašnjenja za dobijene razlike koje se očituju na hijerarhij- ski složenijim aspektima emocionalne inteligencije i ukazujemo na potrebu za multimetodskim pristupom kada su u pitanju naučna i stručna procjena emocionalnih kompetencija mladih sportista.
Abstract Introduction Aimed at preparing the basis for planning evidence-based public health measures for preservation/ improvement of nurses’ work ability (WA), the objective was to assess the ...relationship between WA and sense of coherence (SOC). Methods A cross-sectional study was conducted in 2018 among 713 nurses in Croatia. The association between poor WA index (PWAI) and SOC score (SOCS), adjusted for possible confounders, was determined by binary logistic regression analysis. Results The results of univariate logistic regression analysis showed a statistically significant negative association between SOCS and PWAI (OR=0.977, 95% CI 0.968 – 0.986, p<0.001). The results of multivariate logistic analysis showed an even stronger statistically significant negative association between SOCS and PWAI (OR=0.966, 95% CI 0.954 – 0.977, p<0.001) when adjusted for confounders. Conclusions The present study suggested SOC as an important health promoting resource of nurses which might offer protection regarding work-related stress. Weak SOC could be an important explanatory factor of poor WA. Accordingly, improving SOC by implementing health promotion measures in nurses’ workplace could be an important way to increase the WA among nurses.
Cilj je ovog istraživanja utvrđivanje i objašnjavanje razlika kod triju razina vaterpolista u nekim pokazateljima učinkovitosti. Uzorak varijabli činio je 17 pokazatelja učinkovitosti, od kojih je 5 ...pokazatelja momčadske učinkovitosti te 12 pokazatelja individualne učinkovitosti. Koristeći se Kruskal-Wallisovim testom i Post-hoc analizom pri utvrđivanju parova odgovornih za postojanje razlika za sve grupe na razini značajnosti α = 0,05, potvrđena je hipoteza da postoje značajne razlike između skupina ispitanika u deset od sedamnaest varijabli učinkovitosti. Postoji opravdana mogućnost da su razlike uzrokovane stupnjem usvojenosti i primjene nekih taktičkih znanja, stupnjem realizatorskih sposobnosti i najboljom selekcijom za određene uloge u momčadi. Rezultati ovog istraživanja mogu se primijeniti u selekciji momčadi i igrača, pri odabiru odgovarajućeg koncepta igre te za organiziranje prikladnog trenažnog koncepta.
Polazak u osnovnu školu jedna je od glavnih razvojnih prekretnica u životu
djeteta koja pred njega stavlja složen zadatak prilagodbe novim socijalnim i akademskim
zahtjevima. Uspješnost udovoljavanja ...zahtjevima početnog školovanja
povezana je s budućom prilagodbom i obrazovnim napretkom učenika, a ujedno
odražava i dobrobit djeteta (njegove osjećaje i učinkovito funkcioniranje – akademsko
i socijalno) u školskom kontekstu. S obzirom na važnost školske prilagodbe
kao pokazatelja dječje dobrobiti, dugoročne posljedice rane prilagodbe
i nekonzistentne rezultate dosadašnjih istraživanja, cilj ovog istraživanja bio je
ispitati i usporediti prediktivnu važnost socijalno-emocionalne kompetencije i
specifičnih kognitivnih sposobnost za socijalnu i akademsku prilagodbu djeteta
na školu, te ispitati moguću moderatorsku ulogu spola u odnosu ovih individualnih
karakteristika djeteta i rane školske prilagodbe. U istraživanju je sudjelovalo
417 učenika/ica prvih razreda iz 12 osnovnih škola, njihovi roditelji (N = 372) i
učiteljice (N = 34). Nacrt istraživanja uključivao je prikupljanje podataka u dvije
vremenske točke, na početku i na kraju školske godine, primjenom većeg broja
instrumenata koje su ispunjavala djeca, roditelji i učiteljice. Podaci su obrađeni
strukturalnim modeliranjem, a rezultati su pokazali da su za ranu socijalnu i akademsku
prilagodbu djece na školu važnije specifične kognitivne sposobnosti nego
socijalno-emocionalna kompetencija djece. Specifične kognitivne sposobnosti, u
skladu s očekivanjima, bile su najbolji prediktor akademske prilagodbe, a usto su predviđale i uključenost učenika u razredne aktivnosti i odnos s učiteljicom.
Suprotno očekivanjima, socijalno-emocionalna kompetencija, na način kako je
definirana i operacionalizirana u ovom istraživanju, nije predviđala niti jedan od
mjerenih pokazatelja rane prilagodbe osim odnosa s učiteljicom. Obrasci odnosa
među varijablama pokazali su se jednakima za djevojčice i dječake, odnosno spol
nije bio značajan moderator promatranih odnosa. Ovo je istraživanje širim definiranjem
prilagodbe na školu i u terminima njenih socijalnih pokazatelja, kao i
utvrđivanjem relativnog doprinosa socijalno-emocionalne kompetencije djeteta
(u odnosu na specifične kognitivne sposobnosti) ranoj školskoj prilagodbi, dopunilo
spoznaje dosadašnjih mnogobrojnih istraživanja obrazovnih postignuća i
odrednica akademskog uspjeha.
Pragmatic knowledge is an important aspect of communication competence, which consists of communication functions that a person uses and of the rules on how to use those functions in a socially ...appropriate way. Studies on typically developing children confirm the occurrence of a large number of communication functions at an early age. However, available data do not provide us with a clear and generally accepted developmental course of communication functions in children older than 18 months. Therefore, the aim of the present study was to gain insight into the order and time of appearance of later communication functions such as seeking information, commenting, developing narrative abilities and being funny. The study used the non standardised research adaptation of the Language Use Inventory (LUI Croatian) to collect data on 134 typically developing children aged 18-47 months.After the age of 18 months, communication functions expanded systematically, and children began to communicate in an increasingly complex, abstract and creative way. Some early appearing communication functions became more complex and involved more advanced communication forms. At first, children communicated about objects and their own activities (18-23 months), then about their own perspective (what they thought, liked or wanted), other people's activities (24-29 months), someone else's perspective (what the other person wanted or liked), unfamiliar words and statements by others (30-35 months) and lastly, other people's thoughts and (social) rules (36-47 months). Developmental progress was also observed in their humor (which was achieved initially nonverbally and later verbally) and storytelling. Developmental communication changes and their quality suggest that they rely heavily on the development of sociocognitive ability (theory of mind) and language ability.
To assess the psychometric properties of the Croatian version of a Work Ability Index Questionnaire (WAIQ-CRO) in the population of nurses by using a specific methodological approach.
A ...cross-sectional survey was conducted in a sample of 711 Croatian nurses in 2018 in Zagreb, Croatia. The instrument's internal consistency was assessed by using Cronbach's alpha coefficient (α). The factor structure was verified by confirmatory (CFA) and exploratory factor analysis (EFA), with the assumption of a single-factor structure. To ensure the equality of importance of items in the assessment, the item-specific scores were transformed.
The internal consistency of the instrument was satisfactory (α=0.71). CFA showed poor first model (Model-1) compatibility data (p<0.001, CFI=0.85, GFI=0.93, RMSEA=0.13). The modificated indexes suggested the introduction of correlation parameters residual variances of results from WAIQ-CRO Item-1 and Item-2. After introducing these covariances, the index model assentation (Model-2) showed desirable assentation measures (p<0.001, CFI=0.95, GFI=0.97, RMSEA=0.08). Comparison showed better compatibility of Model-2 (p<0.001). The implementation of EFA has identified three factors. Replication of this model in CFA resulted in relatively good model assentation approaches with data (p<0.001, CFI=0.96, GFI=0.98, RMSEA=0.07). Comparison of this model (Model-3) with Model-2 showed a significantly better compatibility of Model-3 (p<0.001).
The WAIQ-CRO proved to be a reliable and valid instrument which can be used in research among Croatian nurses. The results suggest that it would be better to consider a three-factor structure than a single-factor structure, as a three-factor structure can direct decision-makers to which segment to locate interventions.
Numerosas teorías de la psicología de desarrollo, como la teoría psicoanalítica, conductual o cognitivista, han tratado de explicar cómo la gente madura y cambia durante la vida. Estas teorías se han ...enfocado en etapas tempranas de vida – desde la niñez hasta la adolescencia – dejando la impresión que después de la adolescencia no hay saltos significativos en el desarrollo. Sin embargo, las investigaciones del desarrollo humano en los últimos veinte años han demostrado que la maduración es un proceso mucho más complejo y duradero de lo que se suponía antes. El objetivo de este trabajo fue, a través de un enfoque interdisciplinario, investigar la transición a la edad adulta a través de los resultados recientes de las investigaciones en el campo de neurociencia y psicología cognitiva sobre la maduración del cerebro y las habilidades cognitivas, a la vez teniendo en cuenta los límites tradicionales y legislativos de la edad adulta. En la primera parte del trabajo se discute sobre ciertas cuestiones relacionadas con cómo definir la edad adulta a través de los marcos sociales y legales. Luego investigamos en qué modo la maduración estructural y funcional prolongada del cerebro influye en las habilidades cognitivas, acentuando
la necesidad y el valor de investigaciones del modo en el que estos cambios pueden influir en la toma de decisiones importantes durante la edad adulta temprana, y que pueden tener consecuencias a largo plazo. En
fin, a base de las pruebas de investigaciones existentes, acentuamos la
importancia de aceptar e integrar los hallazgos de diferentes disciplinas de investigación para entender mejor las fuerzas y la vulnerabilidad de personas jóvenes que están a punto de pasar a la edad adulta.
Brojne su teorije razvojne psihologije, poput psihoanalitičke, biheviorističke ili kognitivističke, pokušale objasniti kako ljudi sazrijevaju i mijenjaju se tijekom života. Ove su teorije usmjerene na rane životne faze – od djetinjstva do adolescencije – ostavljajući dojam
kako nakon adolescencije ne dolazi do značajnijih skokova u razvoju. Međutim, istraživanja su ljudskog razvoja u posljednjih 20-ak godina pokazala kako je sazrijevanje puno složenije te vremenski dugotrajnije nego se prethodno smatralo. Cilj je ovoga pregleda bio interdisciplinarnim pristupom istražiti pitanje prijelaza u odraslu dob prikazom najnovijih rezultata istraživanja o sazrijevanju mozga i kognitivnih sposobnosti iz područja neuroznanosti i kognitivne psihologije istovremeno razmatrajući tradicionalne i zakonom određene granice odraslosti. U prvom se dijelu rada raspravlja o određenim pitanjima vezanim uz definiranje razdoblja odraslosti kroz društvene i pravne okvire. Zatim se navodi kako produljeno strukturalno i funkcionalno sazrijevanje mozga utječe na kognitivne sposobnosti, naglašavajući potrebu i vrijednost istraživanja načinā na koje ove promjene mogu utjecati na donošenje važnih odluka tijekom rane odrasle dobi, a koje mogu imati dalekosežne posljedice. Konačno, na temelju se dokaza iz postojećih istraživanja ističe važnost prihvaćanja i integriranja nalaza iz različitih istraživačkih disciplina kako bi se bolje razumjela snaga i ranjivosti mladih osoba na pragu odrasle dobi.
Major developmental psychology theories, such as psychoanalytic, behavioural or cognitive, have tried to explain how people grow and change over the course of a lifetime. These theories have mainly focused
on the stages of development early in life - from infancy to adolescence - leaving the impression that after adolescence no significant leaps in development occur. However, a large body of evidence that has emerged recently revealed that becoming an adult is much more complicated and temporally extended than previously believed. The aim of this paper was to use an interdisciplinary approach to tap into the issue of transition to adulthood by integrating recent brain and cognitive maturational findings from neuroscience and cognitive psychology while considering traditional and legal markers of adulthood.
We first discuss some of the questions related to definitions of the period of adulthood through societal and legal frameworks. Next, we examine some of the prevailing views on protracted structural and functional brain maturation and its impact on cognitive development, emphasizing the need and the potential value of investigating how these changes may influence important life choices during early young adulthood that have long-lasting consequences. Finally, based on evidence from existing research, we highlight the importance of deeper appreciation and integration of findings from different research disciplines in order to better understand strengths and vulnerabilities of young adults.
PDF
