Suvremeni govor grada Zadra oblikovan je elementima štokavštine, čakavštine i hrvatskoga standardnoga jezika. U radu se opisuju njegove fonološke i morfološke posebnosti.
U radu se ponajprije na temelju sklonidbe jednosložnih imenica o-osnova iznose temeljne razlike u uspostavi naglasnih tipova u Klaićevim djelima Rječnik stranih riječi i Naglasni sustav standardnoga ...hrvatskog jezika te Školskoga rječnika hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školske knjige. Zajednička je navedenim djelima dosljedna provedba novoštokavskih naglasnih pravila te nastojanje za usustavljivanjem naglašivanja. Razlike se odnose na odabir naglasnih tipova koji su u Klaićevim djelima utemeljeni na starijim jezičnim priručnicima i dijalektološkoj građi, a u Školskome su rječniku zasnovani na odrazima praslavenskih naglasnih paradigma. Iz rada je razvidno da bi Klaićev doprinos usustavljivanju naglašivanja u hrvatskome standardnom jeziku bio znatno veći da je njegov naglasni priručnik bio otisnut kad je nastao. U radu se navode i razlike u naglascima u suvremenim hrvatskim rječnicima koje su djelomično posljedicom nedostatka pravogovornih priručnika te selektivnoga odstupanja od novoštokavskih naglasnih pravila.
Vjerojatno bi se svi lektori hrvatskoga kao inog jezika (HIJ) lako i bez premišljanja mogli složiti s tezom da se neizvorne govornike treba poučavati standardnom varijetetu. Međutim, premda ...standardni varijetet teži neutralnosti i ujednačenosti, on je ipak vrlo raslojen, između ostalog i na viši i niži varijetet. Ako se nastava HIJ-a usmjeri na stjecanje komunikacijske kompetencije na višem varijetetu, može se lako dogoditi da se učenik/student koji je njime ovladao nedovoljno dobro snađe u svakodnevnim i jednostavnim komunikacijskim situacijama s izvornim govornicima koji govore nižim varijetetom. Postavlja se pitanje ima li smisla neizvornog govornika poučavati višemu standardnom varijetetu s obzirom na činjenicu da ni najveći broj izvornih govornika hrvatskog jezika njime ionako ne vlada. U radu se problematizira to pitanje, kao i pitanje kakav je varijetet potrebno poučavati u nastavi HIJ-a s nastojanjem da se što više prevlada taj jaz kako bi jezik koji učenici/studenti usvajaju bio što prikladniji za svakodnevnu komunikaciju s izvornim govornicima hrvatskog jezika.
U ovome se članku analiziraju poredbeni frazemi jednoga hrvatskog čakavskog govora prikupljeni na terenskome dijalektološkom istraživanju i uspoređuju s poredbenim frazemima hrvatskoga standardnog ...jezika. Posebna se pozornost poklanja onim čakavskim frazemima koji imaju različitu sliku u pozadini frazema unutar istoga frazemskog koncepta i onima koji nemaju ekvivalenta u standardu.
Tema su ovoga rada tuđice u publicističkom stilu. U radu će se pokušati
prikazati kakav je odnos prema tuđicama u publicističkom stilu, tj. koliko se one često pojavljuju, na kojim se sve jezičnim ...razinama prilagođuju, koliko se često zamjenjuju domaćim zamjenama, kada su tuđice potrebne, ima li razlika u odnosu na vrstu novina (dnevne novine, časopisi, „žuto“ novinstvo).
Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku Mihaljević, Milica; Hudeček, Lana; Lewis, Kristian
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
12/2011, Letnik:
37, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se na temelju prikupljenoga korpusa pleonazama daju različiti formalni, sintaktički i semantički kriteriji podjele pleonazama te se pleonazmi dijele na nepotrebne i potrebne. Pleonazmi se ...analiziraju s deskriptivnoga i normativnoga stajališta.
Baveći se (kao recenzentica) djelom Bratoljuba Klaića Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika, Klaićev me način bilježenja naglasaka podsjetio i na nešto starije gramatike hrvatskoga jezika i ...na bilježenje naglasaka u tim gramatikama, pa se tim uspoređivanjem vrlo lako uočava razlika između pisanja naglasaka „nekad i sad”, premda to „nekad” i nije bilo tako davno. Kako su u hrvatskoj kroatistici akcentološka djela rijetka, prilika je da se na skupu posvećenu između ostaloga i akcentologu Bratoljubu Klaiću progovori nešto više o razlikama u bilježenju hrvatskih naglasaka u Klaićevo vrijeme (prije pedesetak godina) i u vrijeme bliže današnjemu, jer su te razlike od vremena pisanja Klaićeva djela do danas očite. U svojem izlaganju osvrnula sam se na poteškoće u novijem bilježenju hrvatskih standardnih naglasaka, poglavito na slogovima s dugim refleksom staroga glasa jata,te o razlozima koji su do njih doveli. Usredotočila sam se poglavito na Klaićevo i današnje pisanje naglasaka na nekadašnjoj tzv. dugoj (dvosložnoj) zamjeni jata – koliko god to neki lingvisti tretirali kao dvoglasnik ie, ipak se riječi kao snijeg, brijeg i sl. mogu rastaviti na slogove, dakle ipak su posrijedi dva sloga, a ne jedan – jer upravo u tome i jesu razlike između Klaićeva bilježenja naglasaka i onih današnjih u standardološkim djelima.
O KAJKAVSKOJ SINTAKSI Lončarić, Mijo
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
06/1994, Letnik:
20, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Daje se pregled istraživanja sintakse suvremenih kajkavskih govora, i to prema rijetkim dosadašnjim radovima (Zima, Jedvaj, Šojat, Težak, Lisac) te prema vlastitom istraživanju.
U radu se istražuje jesu li i koliko su ako jesu u hrvatskim dijalektnim rječnicima
zabilježeni glagoli tvoreni afiksalnom tvorbom. Pokazuje se da je
ta građa slabo zabilježena u rječnicima, a ono ...što je zabilježeno (brojem i
obradbom se ističe Ričnik gacke čakavšćine) uglavnom ne dokazuje jesu li
iscrpljene sve sustavske mogućnosti pojedinoga tvorbenoga modela budući
da je broj potvrda malen. Međutim, glagoli tvoreni prema tvorbenim pravilima
koja vrijede i za hrvatski književni jezik korisna su i nadasve precizna
rješenja koja se gotovo sva mogu uz minimalnu fonološku i morfološku
prilagodbu uklopiti u nj.
