Svjetski jezici poput engleskoga i francuskoga svojim učenicima nude različite moderne metode. Računalo je jedna od najpopularnijih, a đaci učenje stranih jezika pomoću računala ne smatraju teškim, ...nego uživaju u njemu. U Austriji učenje hrvatskoga nije jako prošireno, čak ni u Gradišću. Kako hrvatski nije svjetski jezik, za njegovo se učenje moraju pronaći drugi poticaji. Bez dobrih i privlačnih metoda poučavanja broj se učenika može samo smanjivati. U radu se spominju gradišćanskohrvatski i hrvatski računalni materijali za učenje hrvatskoga. Opisuje se put do interaktivnih računalnih vježba za poticanje učenja hrvatskoga kojima svatko može i samostalno poboljšavati svoj hrvatski.
U prilogu će biti govora o statusu, prestižu i uporabi jezika, o raznovrsnosti i relativnosti
pojedinih kriterija prosudbe njegove samosvojnosti, principa poimanja jezika kao živoga,
ugroženoga, ...mrtvoga, revitaliziranoga i sl. U tekstu se, dakle, spominju lingvistička,
sociolingvistička (komunikacijska), etnoligvistička, ekolingvistička, politolingvistička
(ideološka) gledišta klasifi kacije slavenskih jezika, a za ilustraciju se navode primjeri
raznih jezika. Ne razmatrajući prednosti i nedostatke spomenutih kriterija, autorica
upozorava na problem arbitrarnosti svakoga o njih. U uvodnom se dijelu izlaganja
spominju i manje poznati književni mikrojezici, otočni, dijasporni, regionalni, (trans)
granični, rubni, manjinski jezici. U daljnjem razmatranju teme autorica se posvećuje
području češkog (općenacionalnog) jezika koji je predmetom preciznije stratifi kacije s
obzirom na njegove idiome u geografskom ili socijalnom smislu. Posebna se pozornost
poklanja nazivlju, npr. spisovná čeština, hovorová čeština, knižní čeština, běžně mluvená
čeština, obecná čeština i mogućim zabludama u tumačenju navedenih pojmova.
Hrvatski s naglaskom Mićanović, Krešimir
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
02/2005, Letnik:
30, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U tekstu se raspravlja o kodifikaciji hrvatske prozodije. Pritom se uzimaju u obzir, s jedne strane, razlozi zbog kojih se posebno prozodija opire krutoj standardizaciji te se, s druge strane, ...propituje utemeljenost tvrdnje da je hrvatska ortoepska norma najproblematičnija norma hrvatskoga standardnog jezika.
Danijel Načinović , rođen 1952. u Labinu, istaknuti je, plodan i svestran, hrvatski književnik srednje generacije iz Istre. Živi i stvara u Puli. Načinović je pjesnik, prozaist, esejist, prevoditelj, ...antologičar, scenarist i novinar. Dobitnik je niza značajnih nagrada i priznanja, a zastupljen je u mnogim antologijama i pregledima.
I bez podrobne analize uočljive su, uz modernost, tri dominantne osobitosti Načinovićeva dosadašnjega književnoga djela za djecu: zavičajnost, usmena baština i svojevrsna prigodnost ili, bolje, prigodna inspirativnost. Poštujući široki autorov interes za zavičaj kao sveukupnost duhovnoga i materijalnoga dobra, za propitivanje usmenih i zavičajnih motiva pogodnima se čine ove tri dječje knjige:
"Burrra", ilustrirala Nevenka Macolić, Izdavačko poduzeće Reprezent, Buzet 1997.
"Kravata Velog Jože ili vilinska svadba u pulskoj Areni", ilustrirao Ivan Gregov, Academia Cravatica i Alfa d.d., Zagreb 2003.
"Mali glagoljaši", ilustrirao Ivan Gregov, Osnovna škola Vazmoslava Gržalje, Buzet .
U ovome radu bit će govora o usmenim i zavičajnim motivima u dječjoj knjizi "Burrra". Na tematskoj razini razmotrit ćemo mit (priču) o Argonatima i povijesnu predaju o gradu Dvigradu. Tražit ćemo kako su motivi uklopljeni u suvremenu dječju priču i kakvi su autorovi stavovi o dječjoj knjizi, zavičaju i baštini. Na izražajnoj razini bit će riječi o prozi i stihu, jezičnom standardu i dijalektu, jezičnim funkcijama, pjesničkoj naraciji, autorovim vezama sa zavičajnom baštinom u pejzažu, zvukovnom sloju stiha, usmenom obliku ili gdje drugdje.
Rad je pisan u povodu 170. obljetnice ilirskoga preporoda, središnjega, najdjelotvornijega razdoblja hrvatskoga narodnoga preporoda. Raspravlja se o njegovu mjestu u tadašnjim europskim kretanjima, o ...razlozima za ilirskim imenom, o jeziku kao glavnom identifikacijskom sredstvu u nacionalnoj integraciji, o jezikoslovnoj djelatnosti, iznose se jezikoslovni protudokazi nekim neutemeljenim mišljenjima u slavistici o tom vremenu i o današnjoj standardnojezičnoj situaciji na novoštokavskom prostoru. Jezičnim se podacima o novoštokavskim tipičnim obilježjima u pretpreporodnim književnim i jezikoslovnim djelima dokazuje da su novoštokavski temelji hrvatskoga standardnoga jezika položeni prije 19. st., da su hrvatski jezikoslovci 30-ih godina 19. st. prihvatili takav izbor potpuno samostalno i da je bečki književni dogovor ostao samo mrtvo slovo na papiru.
Joop van der Horst
PROPAST STANDARDNOGA JEZIKA.
MIJENA U JEZIČNOJ KULTURI ZAPADNE EUROPE
Preveo: Radovan Lučić;
Zagreb; Srednja Europa, 2016.
Nedavni prijevod monografije Propast standardnoga jezika ...flamanskoga lingvista Joop van der Horsta je do 2008. godine doživjela svoje četvrto izdanje. Nosi prilično kontroverzan naslov (kako normativistima, tako čitavoj jezikoslovnoj zajednici). /.../ Ključ čitanja djela i ujedno poanta nalaze se u riječima kojima autor tumači kako se u općoj europskoj, a naročito u zapadnjačkoj sferi, nazire mijena jezično-kulturne paradigme, pri čemu će renesansna jezična kultura biti zamijenjena novom, izrazito drukčijom kulturom, a to bi uključilo i nestanak standardnoga jezika... /.../ knjiga Propast standardnoga jezika dobrodošla je novina u lingvističkim tokovima; čitatelji će vrlo često biti iznenađeni originalnim i dovitljivim razmišljanjem autora u razlaganju jezične sadašnjosti i budućnosti. Valja naglasiti da je štivo dovoljno pitko i laicima te bi se svakako trebalo naći u rukama svih koje imalo zanima sukus problematike jezičnoga identiteta.
U vezi s klasificiranjem varijeteta u jezike u tekstu se razmatraju kriteriji na osnovi kojih se takvo klasificiranje čini te osobito uloga standardnog jezika u oblikovanju diskretnosti pojedinih ...jezika.
Društvene se i političke mijene u suvremenome svijetu neminovno zrcale na jeziku kao sredstvu ljudske komunikacije. Od svih jezičnih razina promjenama je najpodložnija leksička. Jezik je pak javnih ...medija (novine, radio, televizija) s jedne strane pod jakim i izravnim utjecajem (ideoloških) tendencija u društvu, a s druge i sam vrši jak utjecaj, pa i ne samo na javnu komunikaciju. Devedesete su godine dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj obilježene velikim i važnim promjenama koje su se nuzno odrazile i na hrvatskom jeziku. Jedan se aspekt tih mijena -leksički nastoji prikazati na primjeru publicističkoga stila.
Antun Barac (1894-1955), hrvatski povjesničar književnosti, objavio je nekoliko članaka o hrvatskom jeziku u XIX. stoljeću. Članci su objavljeni između 1938. i 1954. godine. Ovim je člankom ...predstavljen odnos Antuna Barca prema nekim pitanjima razvoja hrvatskoga standardnog jezika.
Rad problematizira pripadnost književnoumjetničkoga stila standardnomu jeziku unutar općeprihvaćene peteročlane funkcionalnostilističke razdjelbe. Premda su unutar sheme stilskoga raslojavanja ...standardnoga jezika funkcionalni stilovi prikazani gotovo plošno, oni su čak i kao apstrakcija iznimno složeno područje koje se zbog svoje raznorodnosti ne može smatrati homogenim, pa tako ni u odnosu prema normama standarda. Iako termini »standardni jezik« i »književnoumjetnički stil« nisu i ne mogu biti u koliziji, njihov se odnos često opisuje s pomoću dvojčanih oprjeka, uočavanjem i popisivanjem razlika između obilježja jezika koji je podložan normativizaciji i jezika koji je u službi stvaralaštva te za pretpostavku ima potpunu slobodu jezičnoga izbora. S obzirom na to da se u novije doba o književnoumjetničkome stilu sve češće govori kao o autonomnu tipu jezika, u radu se propituju dometi i granice tradicionalno prihvaćene funkcionalnostilističke razdjelbe standardnoga jezika na pet funkcionalnih stilova. Pritom je pozornost usmjerena na propitivanje obaju motrišta, onoga prema kojemu je književnoumjetnički stil jedna od funkcija standarda i onoga prema kojemu je književnoumjetnički stil jezik sui generis ili »nadstil«, jer je uži cilj rada dokazati da su prijepori među njima odraz različitih perspektiva, približavanje kojih može pomoći cjelovitiju sagledavanju složena i kompleksna fenomena kakav je stvaralački uporabljen jezik.
