Ovaj rad analizira pravoslavnu sakralnu arhitekturu na Cipru s obzirom na graditeljsku tipologiju i skulpturalnu dekoraciju. Hibridni karakter početnog eklekticizma može se shvatiti kao odraz ...ciparskog identiteta. Razdoblje prevlasti neobizantskog stila koje je uslijedilo započelo je onda kad su težnje ciparskih Grka prerasle u antikolonijalni pokret. Neobizantski stil može se shvatiti kao izraz grčkoga kulturno-religijskog identiteta.
Cilj je ovog istraživanja bio ispitati odnos opće mentalne sposobnosti i pet osobina ličnosti s transformacijskim stilom rukovođenja. Na uzroku od 177 rukovoditelja srednje i niže razine rukovođenja ...u 16 radnih organizacija primijenjen je test opće mentalne sposobnosti i petofaktorski upitnik ličnosti. Stil rukovođenja procijenjen je primjenom Višefaktorskog upitnika stilova rukovođenja iz dvaju izvora procjene. Formu za samoprocjene popunilo je 177 rukovoditelja, a formu za procjene drugih 340 njihovih podređenih. Rezultati hijerarhijske regresijske analize za samoprocjene stila rukovođenja upućuju na to da opća mentalna sposobnost nije pridonosila predikciji transformacijskog stila. Utvrđeno je da osobine ličnosti objašnjavaju 22% varijance transformacijskog stila pri čemu su savjesnost i otvorenost za iskustva samostalni prediktori. Međutim, kada su transformacijski stil rukovoditelja procjenjivali njihovi podređeni, opća mentalna sposobnost bila je u niskoj negativnoj korelaciji s transformacijskim stilom, a osobine ličnosti nisu pridonosile objašnjenju varijance transformacijskog stila. Dob i spol su samostalni značajni prediktori, a demografske varijable kao grupa značajno objašnjavaju varijancu transformacijskog stila rukovođenja. Podređeni procjenjuju da mlađi rukovoditelji i rukovoditelji ženskog spola iskazuju više transformacijskih ponašanja.
U radu se analizira upotreba eliptičnih rečenica u književnoumjetničkim tekstovima i određuje stupanj njihove stilske obilježenosti na primjerima iz jezika međuratne crnogorske pripovjedačke proze. ...Analizom su obuhvaćene pojave iz domene tzv. ekspresivne sintakse temeljene na odstupanjima od ustaljenog
ustrojstva konstrukcije rečenice uzrokovane njezinim elidiranjem, odnosno intonacijskim raščlanjivanjem i osamostaljivanjem rečeničnih dijelova – pojave koje osim sintaktičke imaju izrazitu stilističku vrijednost. Takvim postupcima prevodi se rečenična konstrukcija iz nultog stupnja stilističnosti u stilski relevantne i nerijetko izrazito stilski obojene pojave, primarne u književnoumjetničkim tekstovima, u kojima estetska funkcija jezika dolazi u prvi plan. S lingvostilističkog gledišta analiziraju se postupci ekspresivne sintakse koji su rezultat elidiranja rečenice – sintaktička figura oduzimanja elipsa, nominativne rečenice, reticencija, koja podrazumijeva nedovršene iskaze, te relativno novija pojava ekspresivne sintakse osamostaljivanja rečeničnih članova tzv. parcelacija, koja je sve prisutnija u suvremenim književnim tekstovima.
Konačnim prihvaćanjem hrvatskoga standardnog jezika oblikovana na štokavskoj osnovici jekavskoga izgovora kajkavski književni jezik prestaje biti jezikom službene komunikacije. Do toga vremena on je ...razvio mnoge značajke standardnoga jezika te između ostaloga i znanstveno-popularni te znanstveni stil uključujući i nazivlje većega broja struka. U ovome se radu na odabranim primjerima koji pripadaju različitim žanrovima (praktičnim knjižicama namijenjenima pomoći u svim područjima pučkoga života, kalendarima, udžbenicima i priručnicima, raspravama i znanstvenim radovima) prikazuju značajke znanstvenoga funkcionalnog stila u kajkavskome književnom jeziku 19. stoljeća.
Rad analizira osnovne elemente heterarhičnog modela dobrog upravljanja i predviđa trendove razvoja u budućnosti. Ovaj je model već prisutan u vojsci i u nekim tvrtkama te može – bez nijekanja ...hijerarhičnih oblika – povećati opseg komunikacija a da ne smanjuje obujam nadzora i odgovornosti. Njihovu povećanju unatoč, ovaj model utire put transparentnijim i demokratskijim javnim institucijama. Model je podoban i za klasičnu, hijerarhijsku, veliku i pravno orijentiranu javnu upravu, no tamo promjene neće doći do izražaja u kratkome roku. Države mogu omogućiti javno odlučivanje uz pomoć institucionalne transformacije svojih javnih institucija u heterarhične organizacije. Heterarhična uprava donosi javne odluke bliže građanima koji, kao (ne)formalni akteri, mogu dati relevantnije podatke i osigurati predvidljivije rezultate.
U ovome su radu istraženi i opisani motivi, stil i poetika Malkice Dugeč, hrvatske pjesnikinje koja živi i radi u Stuttgartu u Njemačkoj. Težište rada je na analizi stilskih figura u autoričinu ...pjesništvu čitanih kroz prizmu studije Luke Zime „Figure u našem narodnom pjesništvu” te kroz prizmu čitanja modernih književnih povjesničara i teoretičara Cvjetka Milanje i Krešimira Bagića. U radu je istražena povezanost poezije Malkice Dugeč s dvama dominantnim modelima u hrvatskome pjesništvu druge polovice 20. stoljeća, gnoseološkom i semiotičkom, odnosno naraštajna autoričina pozicija. Posebna pažnja u radu se pridaje odnosu prema hrvatskome jeziku kao ne samo ključnoj temi autoričina lirskoga opusa, nego ujedno glavnoj preokupaciji njezina društveno-političkog angažmana. Istraživanjem se dolazi do zaključka kako Malkica Dugeč, kao jedna od najznačajnijih hrvatskih izvandomovinskih pjesnikinja, uvelike reprezentira nacionalnu književnost koja nastaje izvan Republike Hrvatske, a posebice hrvatsku emigrantsku književnost. Izvandomovinska pozicija snažno se upisala u strukturu autoričina pjesništva, u prvome redu na razini motiva, a potom i stila i stilske figuracije, što za posljedicu ima i relativnu distanciranost od aktualnih pjesničkih praksi matične, odnosno domovinske hrvatske književnosti.
