Još od početka razvoja teorije psihologije i proučavanja procesa usvajanja drugog/stranog jezika, strah od stranog jezika jedan je od takozvanih subjektivnih faktora vrijedan proučavanja. Cilj ovog ...istraživanja je identificirati glavne razlike u strahu od stranog jezika među studentima ekonomije austrijskih i hrvatskih sveučilišta koji uče poslovni engleski kao strani jezik. Autor predlaže da bi rezultati dobiveni ovim istraživanjem trebali biti provjereni u ostalim socio-kulturnim i jezičnim sredinama.
Rad analizira rezultate istraživanja straha od jezika i razumijevanja slušanjem u učenju
engleskoga kao stranoga jezika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 56 monolingvalnih
i 56 bilingvalnih ...učenika osnovne škole. Rezultati potvrđuju statistički značajan viši
stupanj straha od jezika kod monolingvalnih nego kod bilingvalnih učenika u svim trima
fazama kao i statistički značajan viši stupanj razumijevanja slušanjem kod bilingvalnih nego
kod monolingvalnih učenika. Ustanovljena je statistički značajna negativna povezanost
između straha od jezika u svim fazama i uspjeha u učenju engleskoga kao stranog jezika
u obje ispitivane grupe.
Provider: - Institution: University of Zagreb. Faculty of Education and Rehabilitation Sciences. - Data provided by Europeana Collections- Istraživanje policije u zajednici, percepcije sigurnosti ...građana te povezanosti djelovanja policije s građanskom percepcijom sigurnosti općenito, odnosno strahom od kriminala1, važna su istraživačka polja. O tomu govori i podatak kako se, prema već standardiziranoj metodologiji, u mnogim europskim državama ovakva istraživanja redovito provode. Metodologija i način policijskog rada podložan je stalnim promjenama kojima se želi postignuti učinkovitije ostvarivanje policijskih ciljeva, a jedan od bitnih je smanjenje straha od kriminala, odnosno jačanje osjećaja sigurnosti svih građana. Ovaj cilj posebno je dominantan u sklopu projekta policija u zajednici, koji se kao nova strategija od 2003. godine počeo implementirati i u Hrvatskoj. Da bi se ustvrdilo ostvaruje li policija u zajednici u Hrvatskoj jedan od svojih glavnih ciljeva, provedeno je ovo istraživanje utemeljeno na podacima prikupljenim u sklopu „Nacionalnog istraživanja javnog mnijenja o percepciji sigurnosti građana, o postupanju policije te o suradnji policije i lokalne zajednice“. Istraživanje su naručili Ministarstvo unutarnjih poslova i Programa za razvoj Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj. Terensko ispitivanje provedeno je svibnju i lipnju 2009. godine na razini cijele Hrvatske, a za istraživanje je korišten uzorak od 1096 ispitanika. U obradi podataka, u ovom doktorskom radu, primijenjene su faktorska analiza prvog i drugog reda, robusna diskriminacijska analiza, regresijska analiza te kvazikanonička analiza.
Istraživanjem su ekstrahirane ključne dimenzije policije u zajednici te je diskriminacijskom analizom potvrđeno kako su individualna, sociodemografska obilježja, uistinu značajni prediktori straha od kriminala i doživljaja sigurnosti općenito. Jednako tako, potvrđena je dvodimenzionalna struktura konstrukta „doživljaja sigurnosti“, koji se sastoji od afektivne komponente (strah od kriminala) i kognitivne komponente (percepcija rizika i razine kriminaliteta2 te javnog nereda). Nadalje, rezultati istraživanja ukazuju na kompleksnu vezu između policije u zajednici te afektivne i kognitivne percepcije sigurnosti građana. Dok većina ekstrahiranih komponenti policije u zajednici pozitivno djeluje na percepciju sigurnosti, druge nisu značajno povezane ili su povezane suprotno očekivanjima. Podaci dokazuju da su stavovi o policiji i percepcija učinkovitosti policije u sprječavanju i otkrivanju kriminaliteta glavne odrednice policije u zajednici koje najznačajnije utječu na doživljaj sigurnosti.
Izuzetno je važno dokazivanje da je policija u zajednici statistički značajno povezana sa subjektivnim doživljajem sigurnosti, uključujući njezinu i afektivnu i kognitivnu komponentu, a što je važno za prevenciju kriminaliteta. Ovo znanstveno istraživanje značajno će pridonijeti razumijevanju straha od kriminala, odnosno percepcije sigurnosti i percepcije policije kad su u pitanju građani. Iz svega proizlazi niz policy implikacija bitnih za preispitivanje trenutnih politika, odnosno planiranje budućih politika u radu i djelovanju policije.- Surveys of the Community Policing Strategy, citizens’ perception of safety, and in general the connection between policing and citizens’ perception of safety and fear of crime are an important research area. This is illustrated by the fact that these kinds of surveys are regularly conducted in many European countries according to standardized methodology. Policing is subject of a constant change with the purpose of more effective achievement of police objectives. One of the most important objectives is the strengthening of the sense of public security, i.e. reducing the fear of crime. This objective is particularly dominant within the Community Policing Project, which has been, as a new strategy, implemented in Croatia since 2003. This research was conducted based on data gathered within the “National Public Opinion Survey on Citizens’ Perception of Safety, Policing and the Cooperation between the Police and the Local Community“ in order to determine whether the Community Policing in Croatia realized one of the main objectives. The research was commissioned by the Ministry of the Interior and the United Nations Development Program in Croatia. Field research was conducted on the entire Croatian territory in May and June 2009 on the sample of 1096 respondents. Factor analysis (the first and higher-order factor analysis), robust discriminate analysis, regression analysis, as well as the quasi-canonical analysis were used in data processing.
The key dimensions of the Community Policing were extracted and discriminate analysis confirmed that individual, socio-demographic characteristics of respondents are truly significant predictors of the fear of crime and the perception of safety in general. Likewise, the research showed the two-dimensional structure of the construct "perception of safety", which consists of affective (fear of crime) and cognitive components (perception of victimization risk, level of crime and incivilities). Furthermore, findings suggest a complex relationship between the Community Policing and the affective and cognitive citizens’ perception of safety. While most of the extracted components of the Community Policing have a positive effect on the perception of safety, others are not significantly connected or they are connected contrary to the expectation. The data prove that the attitudes toward the police and the perception of police effectiveness in preventing and detecting crime are main factors of the Community Policing which have the most significant impact on the sense of security.
Proving that the Community Policing is statistically significantly associated with citizens’ sense of safety, including its affective and cognitive component is of extreme importance, what is important for the prevention of crime. However this study represents a
significant contribution to the understanding of fear of crime, perception of safety and cizizens’ perception of the police. Consequently, a number of policy implications important for the review of current and future planned policies of the police work and activities result from it.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Problem završetka Markova evanđelja je najprije tekstualni, a onda i interpretativni. Autori se danas gotovo jednodušno slažu da drugo evanđelje originalno završava retkom 16,8 i da je ostatak ...evanđelja (16,9-20) naknadni dodatak. Činjenica da je taj dodatak nastao vjerojatno već u 2. st. posl. Kr. svjedoči o interpretativnoj problematičnosti Markova otvorenog završetka. Bijeg i šutnja žena izazvani strahom, umjesto radosnog navještaja uskrsnuća i uskrsnih ukazanja, potaknuli su mnoštvo različitih tumačenja, koja su u članku podijeljena u četiri skupine: povijesno-apologetsko, polemičko, negativno s pozitivnim ishodom i pozitivno tumačenje. Nakon kratkog pregleda i kritičkog osvrta na prva tri tumačenja, autor detaljnije obrađuje četvrto tumačenje, koje, za razliku od prethodnih, pozitivno tumači problematičnu reakciju žena. Autor u kontekstu Markova evanđelja semantički analizira ključne pojmove zaključnog retka i zaključuje da je reakcija žena adekvatan i tipičan ljudski odgovor na epifanijski i teofanijski događaj Isusova uskrsnuća. Koncentracijom termina za sveti strah i unutarnjom perspektivom kojom završava svoje evanđelje Marko daje do znanja da Isusovo uskrsnuće valja shvatiti kao vrhunac procesa objave tajne Isusove osobe i poslanja, čime je on postigao cilj svojega evanđelja, da pokaže kako je započela i na čemu se temelji radosna vijest da je Isus iz Nazareta Krist i Sin Božji (1,1). Zaključujući svoje evanđelje napetošću straha, umjesto relaksirajućim opisom ukazanja, Marko naglašava da tajna Isusove osobe, koliko god je ispravno shvatili, uvijek ostaje misterijem koji treba stalno otkrivati. Na to je pozvan i čitatelj kojega otvoreni kraj poziva da učini ono što su učenici već učinili, premda to nije ispričano, tj. da nasljeduje Isusa, jer zajedništvo života s njime jedini je način da ga što bolje upoznamo i shvatimo, a onda i naviještamo.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kojoj su mjeri strah od škole
i izloženost nasilju od vršnjaka prisutni kod učenika viših razreda
osnovne škole te provjeriti postoje li razlike u izraženosti ...ovih pojava
s obzirom na dob i spol učenika, kao i ispitati povezanost
obilježja učenika, poput njihova spola, dobi, samopoštovanja te
socijalnih i organizacijskih vještina, sa strahom od škole i izloženosti
nasilju od vršnjaka. U istraživanju je sudjelovalo 4999 učenika
viših razreda (od 5. do 8.) iz 49 hrvatskih osnovnih škola.
Pronađene dobne i spolne razlike u ova dva kriterija pokazuju
kako djevojčice te stariji učenici i učenice procjenjuju češću prisutnost
straha od škole, dok dječaci te mlađi učenici i učenice viših
razreda osnovne škole procjenjuju da su češće izloženi nasilju
svojih vršnjaka. Strah od škole u najvećoj mjeri osjećaju starije
djevojčice, dok su vršnjačkom nasilju najčešće izloženi mlađi dječaci.
Jedini je značajni prediktor straha od škole samopoštovanje
učenika, dok se izloženost nasilju vršnjaka može predvidjeti na
temelju samopoštovanja i socijalnih vještina. Osim što samopouzdaniji
učenici osjećaju manje straha od škole, oni su, uz učenike
s boljim socijalnim vještinama, manje izloženi nasilju vršnjaka.
Moguća praktična primjena rezultata razmatra se u smjeru
potrebe razvoja preventivnih programa u školskom okruženju.
Autor analizira klasične postulate Hobbesove političke teorije polazeći
od negacije čovjekove društvenosti čime Hobbes raskida s Aristotelovom tradicijom. Također, na primjeru Hobbesove teorije ...pokazuje se da je kategorija straha ugrađena u same temelje moderne političke znanosti. No, u kasnijem razvoju političke misli kategorija straha je ostala izvan vidokruga glavnog tijeka političke teorije, odgurnuta na margine teorijskog interesa, izbačena u nepolitičko polje.
Autor također ističe moć i žudnju za njom kao Hobbesovu političku
konstantu, smatrajući tezu o moći jednom od najznačajnijih Hobbesovih politsocioloških, pa i antropoloških teza. Moglo bi se reći da u Hobbesovu modelu strah proizvodi moć, odnosno da je moć, rečeno današnjim jezikom psihoanalize, kompenzacija za strah i nesigurnost.
Autor, također, pokazuje da je Hobbes izgradio svoju cjelokupnu političku teoriju na zaključcima koje je izveo iz analize ekstremne situacije, situacije građanskoga rata, odnosno rata svih protiv sviju. Njegova je doktrina o prirodnom stanju zasnovana na iskustvu građanskoga rata. Ljudi žele iste stvari, kojih nema dovoljno za sve, pa zbog toga postaju međusobni neprijatelji. Izvodi se zaključak kako je put do svemoćne suverenosti Levijatana popločen na sljedeći kategorijalan način: nagon za samoodržanjem – strah od nasilne smrti – nepovjerenje – sukob svih protiv sviju – društveni ugovor – suverena moć države Levijatana.
Članak opisuje proces art terapijskog rada s traumom uz primjenu protokola
„Check, Change What You Need To Change and/or Keep What You Want”
(Hass-Cohen, Findlay, Carr i Vanderlan, 2014) zasnovanog ...na suvremenim
neurobiološkim konceptima. Terapija se provodila jednom tjedno tijekom četiri
mjeseca, u online formatu, s dvadesetsedmogodišnjom Mayom. Prilikom sedme
seanse otvorila se tema straha vezanog za Mayinu trenutnu trudnoću zbog
ranijeg iskustva spontanog pobačaja. U dogovoru s klijenticom, kao terapijski
cilj postavljena je regulacija straha uvjetovanog traumatičnim iskustvom te
uspostava osjećaja unutrašnje kontrole. Nakon provedenog protokola, a na
temelju samopromatranja u ponašanju te evaluacijom unutrašnjih stanja,
klijentica izražava zadovoljstvo zbog postignutog terapijskog cilja. U procesu
rada s Mayom jasno se mogu razlučiti tri koraka oporavka koja J. L. Heraman
(1996) opisuje u svojoj knjizi Trauma i oporavak : uspostavljanje sigurnosti,
sjećanje uz žalovanje te uključivanje u redovan život (Herman, 1996). U terapiji
su korištene različite likovne tehnike.
Jedan od pokušaja utemeljenja suvremene etike jest i vrlo egzistencijalna analiza Paula Tillicha i vrjednovanje hrabrosti biti. U čovjekovu susretu ili, bolje reći, egzistencijalnom sučeljavanju s ...prijetnjom nepostojanja, koja se otkriva u kategorijama prostora i vremena, određenja i slobode, a posebice u doživljaju krivnje, apsurda, straha, dvojbi i drugih ograničenja bitka, dobivamo priliku zapitati se o smislu života i traženju izvora snage kako bi se prihvatili i nadvladali svi ti izazovi. Istodobno se Tillich time koristi kao prilikom za postavljanje pitanja o Bogu, odnosno o samom Bitku, koji daje moć prihvaćanja svih napetosti i tjeskoba bitka. Religija stoga znači prihvatiti biti prihvaćen. Na temelju toga odnosa, odnosno prihvaćanja samoga Bitka, u čovjeku se rađa hrabrost za biti, kada on, spoznavši i prihvativši vlastitu konačnost, nadilazi pojam i otvara se Beskraju. Ta beskrajnost samoga Bitka nije nešto apstraktno, već se ostvaruje kao Ljubav, iz koje čovjek dobiva hrabrost da živi u ljubavi, moći i pravdi.
