U radu se pojašnjava pojam „psihosocijalni“ koji je postao neizostavan u svim područjima proučavanja i djelovanja vezanih za čovjeka i njegovu prirodu u obiteljskom, grupnom i širem društvenom ...kontekstu. Pa i u naoko potpuno različitim fenomenima - mehaničkim, električnim, elektroničkim, pa čak i mehatroničkim i robotičkim – možemo vidjeti ulogu psihosocijalnih pojava. Slijedi rasprava o grupnom i timskom
radu, vrstama timova i voditelja, optimalnim načinima funkcioniranja, postizanja poželjnih rezultata rada tima uz očuvanje integriteta, zdravlja, a onda i rasta, razvoja, osobnog i profesionalnog napredovanja članova. Za postizanje ovako visoke, a neophodne razine funkcioniranja timova nije lako osigurati uvjete rada u kojima stručnjaci s različitih područja djelovanja, a osobito u psihosocijalnom radu, ne bi postali
žrtve tih/svojih postignuća. Kako bi se izbjegle ove i slične komplikacije neophodno je osigurati provođenje odgovarajućeg tipa supervizije kojim se to/takva razina zaista i postiže. U tom kontekstu predstavljeno je više tipova supervizije i supervizora sa svojim specifičnostima uvjetovanima dominantnim područjem bavljenja tijekom
supervizijskog rada, određenima uz ostalo i specifičnostima timova i timskog rada i, što je posebno zanimljivo, stilom vođenja supervizije o čemu postoje različita gledišta na razini teorije i prakse. Izdvajaju se različita viđenja same ideje „supervizijskog stila“ i stilova koji su jasno predstavljeni i opisani uz pojašnjenje optimalne primjene svakoga
od njih, kao i moguća postignuća. Osobito se naglašava važnost redovne supervizije u području socijalnog rada te osobnog i stručnog napredovanja, stalne edukacije, ali i puta ka uspješnom preveniranju pregaranja na poslu, nošenju s posrednom i neposrednom
traumatizacijom, pa i mogućim tragedijama.
U ovom je radu cilj istraživanja dobivanje uvida u motive medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe za uključivanje u superviziju, reakcije njihove radne okoline na sudjelovanje u ...supervizijskoj skupini te iskustvo sudjelovanja u supervizijskoj skupini. Riječ o deskriptivnom kvalitativnom istraživanju. Istraživanje je provedeno s jedanaest medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe koje čine predstavnike svih domova u Gradu Zagrebu. Rezultati su pokazali da je dio medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe djelomično informirano o superviziji. U skladu s time dio njih smatra superviziju sastavnim dijelom radnog procesa. Kao izvore informacija o superviziji navode primarno glavnu medicinsku sestru u domu za starije, socijalnu radnicu ili ravnateljicu u domu. Sudionice istraživanja superviziju doživljavaju kao oblik profesionalne podrške medicinskim sestrama. Kao razloge za uključivanje u superviziju navode znatiželju, poticaje drugih, profesionalnu podršku i razvoj te rješavanje problema i umanjenje stresa povezanog s poslom. Od supervizije očekuju razvoj profesionalnih i osobnih vještina te priliku za ventilaciju. Odnos nadređenih i kolega prema sudjelovanju u superviziji sudionice vide kao podršku nadređenih ili kao nedostatak podrške nadređenih te opisuju pozitivne i negativne aspekte sudjelovanja u superviziji. Medicinske sestre navode kako vide potrebu za supervizijom kao sastavnim dijelom radnog procesa. U radu su dane smjernice za praksu i uvođenje supervizije kao profesionalnog standarda u okviru stručnog usavršavanja i napredovanja svih stručnih djelatnika u domu te u svrhu jačanja kompetencija stručnjaka, ali i prevencije profesionalnog sagorijevanja.
Članak opisuje tijek supervizije grupno analitičke psihoterapije u ranoj fazi razvoja grupe. Supervizija se odvijala putem interneta i kroz redovite sastanke uživo. Supervizija se odvijala u ...transkulturalnom okruženju - psihoterapijska grupa s voditeljem/supervizantom se nalazila u Danskoj, a superivzijska grupa sa supervizorom u Hrvatskoj. U članku se razmatraju neka od pitanja specifičnih za internet superviziju i transkulturalni kontektst. Članak se temelji na doživljaju i opservacijama supervizijskog procesa iz perspektive supervizanta.
Timski rad, kao najrašireniji oblik izvođenja složenih profesionalnih zadataka za čije ostvarenje su potrebna bilo znanja iz različitih profesionalnih područja, bilo specijalizirana znanja iz istog ...ili sličnih profesionalnih područja, danas je neminovna metoda rada u svim područjima, pa tako i u obrazovanju. Rad u timu, zajednički rad više učitelja i timska nastava te timsko povezivanje stručnih suradnika različitih profila koji sudjeluju u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, nužnost je koja zahtijeva promjene u načinu njihovog rada, ali i mijenjanje organizacije rada cjelokupne škole. Svrha stvaranja školskih timova i timskog rada je integriranje znanja i iskustva članova tima pri rješavanju istog problema. U timskom radu, članovi tima proživljavaju važna razdoblja i aspekte svoje profesionalne karijere u kojima se isprepliću pozitivne i negative emocije, odnosi neovisnosti i povezanosti, slaganje i suprotstavljanje, suradnja i sukobi pa za njih moraju pronaći načine premošćivanja konceptualnih razlika koji će to omogućiti kako na teorijskoj tako i na praktičnoj razini. Supervizija timova jedna je od takvih mogućnosti. Ona pomaže stručnjacima da integriraju praktična iskustva s teorijskim znanjima i da dođu do svojih vlastitih rješenja problema s kojima se susreću u radu, da se djelotvornije nose s stresom i da izgrađuju svoj profesionalni identitet.
Supervizija je centralni dio treninga u psihoanalizi koji se odvija u tripartitnom modelu i dio je profesionalnog razvoja kandidata.
Cilj supervizije je da supervizor uči kandidata nužnim znanjima i ...vještinama, kako bi potaknuo učenje i osobni rast, kojim će izvoditi svoj analitički rad što je bolje moguće. Tijekom odvijanja supervizije fokus treba biti na osiguravanju razumijevanja bolesnika, kojega
kandidat prikazuje, te učenja tehnike. U supervizijskom procesu, supervizor i kandidat su jednako aktivni, svatko na svoj način,
također u ovom procesu oni utječu jedan na drugoga. Neizbježne teškoće u superviziji su produkt nesvjesnog međusobnog sudjelovanja u procesu u sklopu supervizorskog učenja.
S druge strane, kroz sam proces supervizije mogu se otkriti slabosti supervizora, njegova subjektivna doživljavanja supervizijskog procesa u kojima se mogu pojaviti njegov odnos prema kandidatu, ali i njegovu pacijentu.
U ovom radu prikazujem kompleksan proces supervizije kroz osobna doživljavanja supervizorskog procesa tijekom edukacije iz psihoanalize.
Nije mi bilo jednostavno napisati ovaj prikaz, bila sam sklona odustati, ali uz podršku i poticaj sam ipak završila rad. Shvatila sam koliko je teško iznijeti tako osobna doživljavanja o svom supervizoru, ali i o sebi u procesu učenja. Otpor koji se provlačio kroz cijeli proces pisanja ometao je moju radost pisanja i uložila sam veliki trud da završim ovaj tekst, kratak, a tako naporan.
U radu je opisana složena evaluacija projekta Uvođenje supervizije u sustav socijalne skrbi Republike Hrvatske koji se dovijao od 2000. do 2004. godine. Svrha provedenog projekta je bila pokazati ...kako se uvođenjem supervizije psihosocijalnog rada može poboljšati kvaliteta (psihosocijalnih) usluga socijalne skrbi. Prikazan je složeni model evaluacije koji je izrađen u skladu s metodom LFA (eng. Logical Framework Approach). Uporabljene su različite kvantitativne i kvalitativne tehnike prikupljanja podataka, kao na primjer fokusirane grupne diskusije, upitnici i skale procjena. Formativna (procesna) evaluacija pokazala je da se projekt odvijao kvalitetno i onako kako je bilo predviđeno, te da je prilagođavan potrebama polaznika koje su otkrivane tijekom njegova provođenja. Sumativna evaluacija je pokazala da je projekt doveo do (1) osposobljenih 10 trenera za superviziju, (2) kompetentnih novih 35 supervizora u socijalnoj skrbi, (3) kvalitetnijih psihosocijalnih usluga klijentima, (4) spremnosti na zagovaranje supervizije, (5) zadovoljenih uvjeta za kontinuiranu izobrazbu supervizora i (6) definiranje elemenata optimalnog modela supervizije u sustavu socijalne skrbi.Iz navedenog slijedi da je svrha projekta postignuta jer je dokumentirano da se uvođenjem supervizije može poboljšati kvaliteta psihosocijalnih usluga socijalne skrbi i da su stvoreni preduvjeti za održivu superviziju.
Brzo širenje infekcije novim koronavirusom (COVID-19) i primjena preventivnih mjera uvjetovali su brzu prilagodbu i širu primjenu digitalnih tehnologija u psihoterapijskoj praksi. Unatoč znatnim ...prednostima primjene on-line terapije, još uvijek se vode rasprave oko kvalitete, sigurnosti i povjerljivosti ovakvog načina rada. Prelazak na on-line način rada zapravo je promjena settinga. Cilj je ovog rada prikazati prednost primjene tehnoloških dostignuća u vrijeme krize i utjecaj promjene settinga na članove grupe i terapeuta. Također, cilj je ukazati na superviziju kao važnu sastavnicu psihoterapijskog procesa.
U radu je komparativnom analizom određen pojam supervizije psihosocijalnog rada u odnosu na ostale oblike profesionalne interakcije među pomagačima. Opisan je razvoj koncepta Supervizije ...psihosocijalnog rada. Posebna pozornost je posvećena modelu supervizije koji bi najviše odgovarao situaciji u Hrvatskoj, u kojoj do sada supervizija nije bila sastavni dio profesionalnog rasta i razvoja stručnjaka u sustavu socijalne skrbi niti pomagača općenito.
U početnom dijelu rada analizirano je najnovije određenje supervizije Udruženja nacionalnih organizacija supervizora Europe (ANSE). Također je procijenjen napredak postignut u području supervizije u ...Hrvatskoj u ovom desetljeću te su navedeni strateški dokumenti Vlade RH koji ističu značaj uvođenja supervizije u rad s djecom i mladima. Autorica dodatno ističe značaj supervizije za one koji rade s obiteljima u kojima ima nasilja ili su pod drugim socijalnim rizicima. Analizira složene i neugodne osjećaje stručnjaka koji rade u ovom području. Svaki stručnjak koji radi ovaj odgovoran posao ima pravo na profesionalnu podršku kako bi što kvalitetnije ispunjavao svoju ulogu i dobro se osjećao u toj svojoj ulozi. Supervizija je ključno sredstvo za postizanje jednog i drugog.
PDF
