Vitalan dio obrazovnog procesa je i objektivno vrjednovanje usvojene razine studentskih znanja. Posebno je to značajno u evaluaciji poduzetničke kompetencije. Poduzetnička kompetencija je sustav ...znanja, vještina i stavova te samim time dodatno izazovnija u procjeni usvojenosti pojedinačnih dijelova kompetencije. Vrjednovanje je u uskoj korelaciji s postavljenim obrazovnim ishodima, nastavnim sadržajima i metodama učenja. Mogli bismo reći da navedeni dijelovi čine obrazovnu cjelinu odnosno nukleus obrazovnog procesa. Zajednički „nazivnik“ formiranja i definiranja obrazovnih ishoda i sustava vrjednovanja/evaluacije/ocjenjivanja čine taksonomije; Bloomova, Krathwohlova, Simpsonova. U postupku vrjednovanja/ocjenjivanja, prosuđuje se vrijednost studentskih odgovora iz kojih proizlaze brojčane ocjene i tako se posredno mjeri njihovo znanje. No, kako ćemo znati što student zna? Koliko zna? Je li kompetentan za nastup na tržištu rada? U kojoj mjeri je kvalificiran za odgovarajući posao? Sve su to pitanja za koja su nužni nedvosmisleni i objektivni odgovori. Značajno je utvrditi jesu li studenti stekli poduzetničku kompetenciju i u kojoj mjeri. Svrha rada je prikaz načina vrjednovanja stečene razine poduzetničke kompetencije u korelaciji s obrazovnim ishodima. Vrjednovanje je tema koja je najmanje istražena u obrazovnom procesu. Radom se želi: (a) smanjiti razina subjektivnosti ocjenjivača; (b) prikazati iskustvo evaluacije kognitivnog, psihomotoričkog i afektivnog aspekta znanja; (c) potaknuti obrazovnu politiku na snažnije usmjerenje razvoju ocjenjivačkog instrumentarija posebno u vrjednovanje kompetencija; (d) uspostaviti snažniju povezanost ishoda učenja s vrjednovanjem na bazi taksonomija; (e) potaknuti uvođenje aktivnih metoda učenja/projektni rad u nastavu kao preduvjet zanimljivosti predmeta i razine stečenih znanja.
Kompleksna i globalizirana poslovna praksa i intenzivna interakcija poduzeća sa stranim tržištima posebnu pozornosti usmjeravaju na razumijevanje različitih nacionalnih kultura. Nacionalna kultura ...ima velik utjecaj na gospodarski rast i strukturu gospodarstva, politička zbivanja i zakonodavstvo zemlje, organizacijsku kulturu kao i interne i eksterne načine komuniciranja u poduzećima te na ponašanje potrošača. Upravo je zbog toga nacionalna kultura u posljednje vrijeme jedan od najčešće istraživanih konstrukata u međunarodnome poslovanju. Brojna istraživanja bave se pitanjima interkulturnoga poslovanja i komuniciranja te stjecanja kulturne inteligencije. Radi razumijevanja pojmova vezanih za međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije te shvaćanja važnosti nacionalne kulture ovaj je rad teoretski prikaz pitanja što se odnose na važnost konstrukta nacionalne kulture u međunarodnome poslovanju. S jedne strane obrađuje se pojam kulture, a s druge interkulturna prilagodba te taksonomija nacionalne kulture Halla, Hofstedea, Kluckhohna i Strodtbecka, Schwartza, Trompenaara i Hampden-Turnera te Lewisa. U članku je donesen detaljan pregled te usporedba spomenutih taksonomija nacionalne kulture.
