Prema gledištu evolucijske psihologije manipulacija uključuje načine na koje ljudi namjerno pokušavaju mijenjati ponašanje drugih (Buss, 1987). Manipulativno ponašanje ima svoj razlog, svrhu ili ...cilj, a korištenje pojedinih taktika manipulacije ovisi o tome što želimo postići. Vrsta odnosa uvjetuje vrstu taktike koja se smatra primjerenom, a romantični su odnosi osobito bogat izvor informacija o aspektima manipulativnog ponašanja. Cilj je ovoga rada bio utvrditi psihometrijske karakteristike (konstruktnu valjanost i pouzdanost) prevedenih verzija skala taktika manipulacije (Tactics of Manipulation; Buss, 1992) i emocionalne manipulacije (Emotional Manipulation Scale; Austin, Farrelly, Black i Moore, 2007). Istraživanje je provedeno trima manjim studijama (N1 = 315, N2 = 281, N3 = 168), a sudionici su bili odrasle osobe koje su u romantičnoj vezi. Psihometrijska provjera karakteristika prevedenih i modificiranih verzija Skala taktika manipulacije (Buss, 1992) i Skale emocionalne manipulacije (Austin i sur., 2007) upućuje na to da se u oba slučaja radi o instrumentima trodimenzionalne latentne strukture i zadovoljavajuće pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije. Prema dobivenim rezultatima emocionalna manipulacija pozitivno je, iako nisko, povezana s korištenjem taktika manipulacije. Drugim riječima, veća sklonost emocionalnoj manipulaciji podrazumjeva i sklonost korištenju taktika manipulacije. S druge strane, emocionalna inteligencija nije značajno povezana ni s emocionalnom manipulacijom ni s taktikama manipulacije.
Prema gledištu evolucijske psihologije manipulacija uključuje načine na koje ljudi namjerno pokušavaju mijenjati ponašanje drugih (Buss, 1987). Manipulativno ponašanje ima svoj razlog, svrhu ili ...cilj, a korištenje pojedinih taktika manipulacije ovisi o tome što želimo postići. Vrsta odnosa uvjetuje vrstu taktike koja se smatra primjerenom, a romantični su odnosi osobito bogat izvor informacija o aspektima manipulativnog ponašanja. Cilj je ovoga rada bio utvrditi psihometrijske karakteristike
(konstruktnu valjanost i pouzdanost) prevedenih verzija skala taktika manipulacije (Tactics of Manipulation; Buss, 1992) i emocionalne manipulacije (Emotional Manipulation Scale; Austin, Farrelly, Black i Moore, 2007). Istraživanje je provedeno trima manjim studijama (N1 = 315, N2 = 281, N3 = 168), a sudionici su bili odrasle osobe koje su u romantičnoj vezi. Psihometrijska provjera karakteristika prevedenih i modificiranih verzija Skala taktika manipulacije (Buss, 1992) i Skale emocionalne manipulacije (Austin i sur., 2007) upućuje na to da se u oba
slučaja radi o instrumentima trodimenzionalne latentne strukture i zadovoljavajuće pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije. Prema dobivenim rezultatima emocionalna manipulacija pozitivno je, iako nisko,
povezana s korištenjem taktika manipulacije. Drugim riječima, veća sklonost emocionalnoj manipulaciji podrazumjeva i sklonost korištenju taktika manipulacije. S druge strane, emocionalna inteligencija nije značajno povezana ni s emocionalnom manipulacijom ni s taktikama manipulacije.
According to evolution psychology manipulation includes manners in which people are trying to influence other people's behaviour (Buss, 1987). This influence includes specific reason, purpose or aim, depending on which tactics are being used. Type of relation influences the type of tactic that is considered to be the most appropriate one, while romantic relations offer a remarkable source of information about aspects of manipulative behaviour. The aim of this research was to determine psychometric characteristics (validity, reliability) of translated versions of Tactics of Manipulation (Buss, 1992) and Emotional Manipulation Scale (Austin, Farrelly, Black, & Moore, 2007). Research comprehended tri studies (N1 = 315, N2 = 281, N3 = 168) conducted on adult individuals in romantic relationship. Psychometric verification of translated and modified versions of Tactics of Manipulation (Buss, 1992) and Emotional Manipulation Scale (Austin et al., 2007) revealed that both instruments show three-dimensional latent structure and satisfying internal consistency reliability. According to results, emotional manipulation was in positive, although low, correlation with tactics of manipulation. In other words, a higher tendency to emotional manipulation at the same time means a tendency to use tactics of manipulation. Emotional intelligence wasn't correlated with emotional manipulation, nor with tactics of manipulation
U oblikovanju marketinških strategija osiguravajuća društva ne provode jednake marketinške taktike kao njihova konkurencija, što je u digitalnom okruženju moguće naročito precizno usporediti. ...Oblikovanje strategije digitalnog marketinga nije jednostavan zadatak jer marketinški stručnjaci trebaju izbarati između više različitih digitalnih platformi, i donijeti odluku o kombinaciji marketinških taktika koja će biti najučinkovitija u određenom razdoblju. Kakva je situacija po tom pitanju na hrvatskom tržištu osiguranja prikazuje se u ovom radu, na primjeru odabranih šest društava za osiguranje. Samostalnim istraživanjem provedena je svojevrsna revizija digitalnog marketinga, koja uključuje analizu rezultata Google pretraživanja ključnih pojmova; individualnu i komparativnu analizu službenih internetskih stranica društava (zatečeno stanje u veljači 2021.), konsolidiranje i usporedbu marketinških taktika koje ta društva primjenjuju na službenim poslovnim stranicama na najvećim društvenim mrežama i YouTube platformi u razdoblju od godine dana (od siječnja 2020. do veljače 2021.). Pri ovoj analizi identificiraju se najzastupljenije marketinške taktike svakog od odabranih društava, utvrđuju se običaji i trendovi vezani uz digitalni marketing, vrši se provjera konzistentnosti marketinške komunikacije kroz sve službene digitalne kanale. daje se konstruktivni osvrt na primijenjene taktike digitalnog marketinga, i isticanjem primjera najboljih praksi sugerira se na što društva za osiguranje trebaju obratiti pozornost u internetskom poslovanju. Cilj rada jest utvrditi na koji način društva za osiguranje mogu poboljšati svoju digitalnu prisutnost, zadovoljstvo korisnika i njihovo online iskustvo te posljedično povećati online prodaju osigurateljnih proizvoda/usluga. Pri istraživanju su korišteni internetski izvori, baze podataka, i stručna literatura o digitalnom marketingu i konkurentskom pozicioniranju. Istraživanje pokazuje različiti stupanj digitalne prisutnosti promatranih društava u internetskom okruženju. Dok su neka društva uspješna u digitalnom okruženju, preostala društva ne iskorištavaju u potpunosti sve mogućnosti društvenih mreža i digitalnih platforma. Razvijanjem svijesti o različitim marketinškim taktikama koje ostala društva primjenjuju u digitalnom okruženju i učenjem najboljih praksi od konkurencije (engl. Benchmarking), svako društvo može poboljšati svoje poslovanje.
Rad se bavi sistematiziranjem razloga zbog kojih je uloga sindikata u suvremenom društvu sve marginalnija i neodređenija, te trategijama i taktikama koje sindikatima stoje na raspolaganju u borbi s ...vanjskim i unutarnjim čimbenicima koji negativno utječu na stopu sindikalnog članstva i time posredno na njihov utjecaj u društvu.
Razlozi smanjivanja prisutnosti i utjecaja sindikata grupirani su u četiri skupine: (1) strukturni razlozi (strukturne promjene u gospodarstvu kao što su neoliberalizam, nezaposlenost, supstitucija sindikata drugim instancama, sve veće suparništvo u industrijama i sl., te promjene u strukturi radne snage), (2) organizacijski razlozi (kao što su menadžerska oporba i ovlašćivanje zaposlenika), (3) individualni razlozi (individualizam i promijenjeno poimanje karijere) te (4) sindikalni razlozi (kao što su neaktivnost i razmrvljenost sindikata te siromašna ponuda usluga sindikata). Nadalje, u radu je predloženo šest grupa strategija i taktika za revitalizaciju sindikata: (1) aktivnije uključivanje u kreiranje ekonomske politike, (2) usmjeravanje na tradicionalno nesindikaliziranu radnu snagu odnosno različite interesne skupine, (3) pružanje šireg spektra usluga, (4) novi načini organiziranja, (5) suvremeni pristup vođenju i (6) dodatno obrazovanje i razvoj sindikalnog čelništva.
Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u korištenju taktika samopredstavljanja s obzirom na bliskost ciljne osobe te rod sudionika. U istraživanju je sudjelovalo 219 zagrebačkih ...studenata i studentica različitih studijskih usmjerenja. Svaki sudionik je ispunjavao tri verzije upitnika taktika samopredstavljanja (Self-Presentation Tactics Scale; SPT; Lee i sur., 1999) pri čemu su se razlikovale upute za svaku verziju. Prva se odnosila na komunikaciju s bliskim prijateljem kojeg poznaju dugi niz godina, druga sa strancem kojeg su upravo upoznali i s kojim ne očekuju odnos, te s kolegom kojeg su upravo upoznali na predavanju i s njim očekuju odnos u budućnosti. Rezultati višesmjerne analize varijance za miješani nacrt pokazuju da muškarci značajno češće od žena koriste umiljavanje, zastrašivanje, pripisivanje zasluga sebi i kritiziranje kao
taktiku samopredstavljanja. Taktike samootežavanje i umiljavanje najviše se koriste u situaciji komuniciranja s osobom s kojom se očekuje odnos u budućnosti, a najmanje prema bliskom prijatelju. Taktika isprike najčešće se koristi prema bliskom prijatelju, a najmanje prema strancu s kojim se ne očekuje odnos u budućnosti. Taktike opravdavanje, ograđivanje i predstavljanje uzora jednako često se koriste u situaciji komuniciranja s bliskim prijateljem i s osobom s kojom se očekuje odnos u budućnosti, dok se značajno manje koriste prema strancu s kojim se ne očekuje odnos u budućnosti.
Taktike zastrašivanje i kritiziranje podjednako se koriste u komunikaciji sa strancem s kojim se ne očekuje odnos i sa strancem s kojim se očekuje odnos u budućnosti, ali se značajno manje koriste u situaciji komuniciranja s bliskim prijateljem. Postoji interakcija
situacije i roda za taktiku samootežavanje. Ovim je istraživanjem po prvi put istražen odnos primjene različitih taktika samopredstavljanja i bliskosti ciljne osobe u našoj kulturi.
Analiza ironijskih taktika u prozi Ive Andrića sugerira jednu zajedničku instanciju prema kojoj su usmjerene, a to je instancija pripovjedača. One su najizraženije u romanu Prokleta avlija. Njihov je ...cilj ukidanje privilegiranog statusa pripovjedača i njegova prava na prvenstvo tumačenja “istine”. Iza pozicije objektivnog povjesničara, kroničara ili svjedoka krije se složen diskurs podrivanja i osporavanja izrečenoga. Ovim se radom pokušava naznačiti polifonija koja se krije ispod površinskog sloja pouzdanog pripovjedača i ironijski potencijal koji proizlazi iz tog raskoraka interpretirati u smjeru destabilizacije nacionalnih identitetskih paradigmi preko modela implicitnog autora.
Organizacijska socijalizacija predstavlja proces pristupanja pojedinca organizaciji, gdje pojedinac prolazeći kroz proces organizacijske socijalizacije uči o kulturi organizacije, odgovornostima i ...zahtjevima posla, ali i socijalnim vezama i odnosima unutar postojeće organizacije. S obzirom na kompleksnost samog procesa te njegovu važnost za pojedince, ali i samu organizaciju, nužno je razumijevanje ključnih perspektiva i pristupa organizacijskoj socijalizaciji. Stoga se u radu definiraju temeljni pojmovi i uloga organizacijske socijalizacije, te proces, taktike i područja organizacijske socijalizacije. Također, daje se prikaz empirijskih istraživanja o ishodima procesa organizacijske socijalizacije na ponašanje zaposlenika kao i smjernice za buduća istraživanja i pristupe organizacijskoj socijalizaciji.
Dosadašnja istraživanja taktika manipulacije koja su se bavila spolnim razlikama uglavnom su pokazala da ih žene češće koriste nego muškarci. U ovom istraživanju željeli smo provjeriti koriste li ...muškarci i žene u različitoj mjeri određene taktike manipulacije kad žele manipulirati osobe istog nasuprot različitog spola. Podaci su prikupljeni na 678 pojedinaca odnosno 339 parova blizanaca koji su ispunili mjerni instrument za ispitivanje taktika manipulacije. Od toga je 170 njih izvještavalo o korištenju taktika manipulacije prema osobi istog muškog spola, 280 prema osobi istog ženskog spola, a 228 prema osobi suprotnog spola. Za svakog sudionika izračunata su četiri rezultata: za indirektne taktike za prisiljavanje, direktne taktike, indirektne taktike za podilaženje, te ukupni rezultat. Provedena je analiza varijanci s četiri kontrasta: usporedba muškaraca nasuprot žena bez obzira na spol ciljne publike, muškaraca prema muškarcima nasuprot muškaraca prema ženama, žena prema ženama nasuprot žena prema muškarcima, te prema istom nasuprot suprotnog spola. Rezultati su pokazali da žene općenito više koriste taktike manipulacije nego muškarci te da se direktne taktike više koriste prema suprotnom spolu. Jedino za indirektne taktike za podilaženje nisu pronađene spolne razlike. Rezultati istraživanja upućuju da se obrazac korištenja taktika manipulacije razlikuje ovisno i o spolu osobe koja manipulira i o spolu osobe koja se manipulira.
Moglo bi se reći kako su pregovori svakodnevna, ali ne i obična ljudska aktivnost. Ako se razgovor između dvije osobe počne kretati u smjeru pokušaja da prva osoba zadovolji svoje potrebe, koristeći ...se drugom osobom na razuman način, možemo zaključiti da su pregovori već započeli. Iako se u stvarnosti često susrećemo sa spontanim pregovaranjem, što u svakodnevnom životu, što u odnosima s javnošću, pregovarati treba organizirano, planski, svjesno i uvažavajući prirodu ciljane javnosti. Svrha je ovog rada na sustavan način osvijestiti poduzetnike i menadžere o nužnosti poznavanja umijeća pregovaranja i pregovaračkih taktika kao bitne karakteristike svih onih koji primarno žele komunicirati s javnošću, dakle, onih koji znaju upravljati procesom uspostavljanja i održavanja zajedničkih načela komunikacije, razumijevanja, prihvaćanja i suradnje između organizacije i njezine javnosti.
U kontekstu poslovnog pregovaranja, pregovaranje je istovremeno i znanost i vještina; u smislu vještine poslovno pregovaranje podrazumijeva određena ponašanja, umijeća, sposobnosti te iskustva dok se ...znanje o pregovorima smatra korisnim alatom koji olakšava provedbu procesa;
znanja se moraju što više praktično primjenjivati (prakticirati) kako bi se, nekada izrazito rivalsko poimanje pregovaranja, oblikovao kao poslovni proces u kojem je prevladan raskorak između teorije i prakse. Poslovno se pregovaranje najčešće analizira u dva konteksta: kontekstu kupoprodaje te
odnosa unutar poslovnog subjekta (interno pregovaranje). Kao sve važnija poslovna vještina kojom se pronalaze rješenja za konfliktne, a međuovisne situacije učinkovito poslovno pregovaranje ima multiplikativni učinak u smislu stvaranja dodane vrijednosti. Poslovno je pregovaranje “razmjena
korisnog za korisno“, a o tome što je korisno i kako doći do toga, odlučuje svaka strana za sebe što se prepoznaje preko pristupa pregovorima kao i korištenim strategijama i taktikama. U radu se analizira strategija distributivnog pregovaranja koja je bila dominirajući pregovarački pristup
u prošlosti (i danas se koristi) s naglaskom na taktike pregovaranja koje koriste distributivni pregovarači kao i načine reagiranja na iste. Same taktike, tj. njihovi nazivi ili sintagme proizašle su iz pregovaračke prakse, a izazivaju interes i šire javnosti zbog korištenog nazivlja (sintagme) za
opis pregovaračke taktike.
PDF
