Cilj rada bio je procijeniti stavove razrednih učitelja o poteškoćama u provedbi nastave tjelesne i zdravstvene kulture i prijedloge za promjene. Istraživanje je provedeno na uzorku od 201 učitelja ...razredne nastave Osječko-baranjske županije Republike Hrvatske. Konstruirana su dva upitnika. Prvi je s 12 čestica procijenio stavove razrednih učitelja o uvjetima rada i njihovim kompetencijama kao mogućim uzrocima poteškoća u provedbi nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u nižim razredima osnovne škole. Drugim su upitnikom s 8 čestica procijenjene poželjne promjene u uvjetima rada i kompetencijama učitelja. Analizirani su osnovni deskriptivni parametri (aritmetička sredina, modalne vrijednosti i standardna devijacija) i postotci odgovora. Utvrđena je povezanost između čestica svakog upitnika s pomoću Pearsonova koeficijenta korelacije uz razinu statističke značajnosti od p=0,05. Rezultati istraživanja ukazuju na raznolike stavove razrednih učitelja koji su najviše uvjetovani razinama njihova stručnoga obrazovanja i sportskog iskustva. Učitelji smatraju da su loši materijalni uvjeti i nizak društveni status predmeta najveće poteškoće u procjeni uvjeta rada. Njihove kineziološke kompetencije razlog su poteškoćama najviše izraženim u radu s djecom oštećena zdravlja i strahu od ozljeđivanja učenika na nastavi. Dodatne su poteškoće složeni način programiranja i vrednovanja u predmetu. Status razrednih učitelja koji nije na zadovoljavajućoj razini, slabiji materijalni uvjeti u školama i nezadovoljavajući društveni status predmeta TZK nisu adekvatan poticaj učiteljima za poboljšanje kvalitete provedbe nastave i postizanje optimalnih efekata u tom odgojno-obrazovnom području. Učitelji predlažu poboljšanje materijalnih uvjeta rada i osiguranje svakodnevne tjelesne aktivnosti učenika u školi. Nadalje, predlažu kvalitetniju temeljnu izobrazbu učitelja i stručne seminare s više kinezioloških tema kako bi se poboljšale njihove kompetencije, promijenili stavovi prema predmetu te povećala motivacija učitelja za uspješniju provedbu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture.
Rani razvoj i stjecanje iskustva događa se u komunikaciji, prostoru i vremenu, a ti čimbenici su specifični kod gluhog djeteta i stvaraju smetnje u strukturiranju njegove osobnosti.
Jedno područje ...ličnosti istodobno utječe na cjelinu razvoja pa je cjeloviti pristup u odgoju gluhe djece rane dobi načelo odgoja za zaštitu jednakih prava na odgoj i obrazovanje kulture manjine.
Istraživanja znanstvenika pokazala su da gluhoća sama po sebi ne utječe negativno na razvoj djetetovih socijalnih, emocionalnih i kognitivnih sposobnosti, ali nemogućnost komunikacije može izazvati teškoće u svim razvojnim područjima. Fenomen gluhoće nije ograničavajući faktor. Pojedine gluhe osobe dosegle su vrhunske rezultate u različitim područjima znanosti, umjetnosti i stvaralaštva.
Osim teorijskog pristupa problemu, u radu se prezentiraju rezultati empirijskog istraživanja. Cilj je bio istražiti stavove i mišljenja studenata/budućih odgojitelja o njihovoj percepciji statusa gluhog djeteta u društvu i integraciji u redovitu predškolsku ustanovu.
Rezultati istraživanja pokazuju prisutnost niza predrasuda i određenu razinu kritičnosti studenata o potrebi integracije gluhe djece u skupinu većine.Nije osviještena potreba stjecanja novih kompetencija odgojitelja predškolskog odgoja za rad s djecom s posebnim potrebama u duhu proklamiranih dokumenata o pravima na odgoj i obrazovanje.
Za prilagodbu novim okolnostima u obrazovanju i prihvaćanje novih uloga koje donosi nastava orijentirana na učenika, učitelju je potreban sve veći broj raznovrsnih kompetencija. U nastojanju da ...budući učitelji budu što kvalitetnije osposobljeni za te uloge, dogodile su se promjene u njihovu obrazovanju. Nastavni ciljevi kolegija na učiteljskim studijima počinju se oblikovati u terminima kompetencija koje se odnose na znanja, sposobnosti, vještine i mišljenja te vrijednosti i navike koje će im omogućiti kvalitetno profesionalno djelovanje i ispravnu primjenu stručno-predmetnih, pedagoških, didaktičkih i metodičkih znanja u nastavnoj praksi. Dokumenti koji definiraju kompetencijski profil učitelja, temelj su definiranja specifičnih kompetencija učitelja, koje se stječu različitim kolegijima na učiteljskom studiju pa tako i kolegijem Metodika prirode i društva. Očekuje se da će izgrađivanje postavljenih kompetencija unutar toga kolegija značiti i osposobljenost za izvođenje kvalitetne nastave prirode i društva.
U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja kojem je cilj utvrditi razinu kompetencija učitelja pripravnika u području organizacije i izvođenja nastave prirode i društva utemeljene na zahtjevima kurikula suvremene nastave te odgovoriti na pitanje koje komepetncije učitelji smatraju nedovoljno razvijenima.
Istraživanjem su otrkivene kompetencije za organizaciju i izvođenje nastave prirode i društva koje učitelji pripravnici procjenjuju kao one kojima nisu dovoljno ovladali, te nam dobiveni rezultati omogućuju lakše poduzimanje mjera koje će omogućiti njihovo kvalitetnije izgrađivanje tijekom formalnoga obrazovanja učitelja.
Istraživanje je provedeno anketiranjem 120 učitelja pripravnika u Grada Zagreba i Zagrebačkoj županiji. Za potrebe istraživanja sastavljen je upitnik za samoprocjenu kompetencija u organizaciji suvremene nastave prirode i društva.
Temeljem analize dobivenih rezultata osmišljene su preporuke za stjecanje odgovarajućih kompetencija studenata na učiteljskim studijima, a koje se odnose na izvođenje suvremene nastave prirode i društva. Također su osmišljene preporuke za stručno usavršavanja učitelja u području onih kompetencija za koje je istraživanje pokazalo da su kod učitelja početnika slabije razvijene.Ti će rezultati ujedno omogućiti daljnje razmatranje i definiranje ključnih kompetencija učitelja u području Metodike nastave prirode i društva, koje studenti stječu tijekom formalnoga obrazovanja, a koje su im prijeko potrebne za stručnu organizaciju suvremene nastave prirode i društva.
Odgoj i obrazovanje djece s oštećenjima vida, a bez drugih utjecajnih teškoća u razvoju, u redovnim vrtićima i osnovnim školama u RH pravo je djeteta zagarantirano važećim Zakonom o predškolskom ...odgoju i Zakonom o osnovnom školstvu, te pravilnicima vezanima uz zakone. Ipak, često mediji naglašavaju uspješnu integraciju slijepog djeteta kao neobičnu pojavu. U činjenici da se slijepi školuju nema ničeg neobičnog. Slijepo dijete, kao i sva druga djeca, želi igru i druženje s djecom u vrtiću, a u školskoj dobi želi učiti, imati svoj razred i učitelja i živjeti sa svojom obitelji. Da bi integracija slijepog djeteta u redovni vrtić i osnovnu školu bila uspješna, svi sudionici tog procesa moraju timski djelovati i gotovo svakodnevno proširivati svoje kompetencije iskustvima drugih, prateći literaturu, ali i iskustvom stečenim u radu sa slijepim djetetom. Osim stručnih kompetencija koje se odnose na poznavanje specifičnih metoda rada sa slijepim djetetom, a odnose se na detaljno i sustavno usmeno objašnjenje i dopunu podatcima o predmetu koji percipira, posebno dolaze do izražaja socijalne kompetencije. Ako u grupi ili razredu odgojitelj i učitelj stvore ozračje prihvaćanja svakog pojedinog, pa tako i slijepog djeteta, ostala djeca bit će spremna na uvažavanje razlika i pomoć djetetu s posebnim potrebama. Ako ima pozitivna socijalna iskustva u društvu svojih vršnjaka, slijepo dijete ne će reagirati negativnim emocijama na vlastitu sljepoću, niti će se povlačiti iz društva i razvijati negativan osjećaj različitosti. Pogotovo ako učitelj uočava i pohvaljuje aktivnosti u kojima se dijete ističe. Slijepa djeca ne moraju imati poseban dar za glazbu, ali je doživljavaju. Kako bi mogla ravnopravno sudjelovati u svim aktivnostima u vrtiću i školi, odgojitelji i učitelji često koriste igre, ali i ostale aktivnosti u kojima je najvažnija slušna osjetljivost. Ponekad učitelji sa strahom prihvaćaju integraciju slijepog djeteta u svoj razred. To je uglavnom zbog osjećaja nekompetentnosti za rad sa slijepim djetetom, u smislu nemogućnosti pružanja pomoći u radu s brajicom, ili straha da će njegovo uključivanje ometati rad s drugom djecom ili da će samo dijete imati dodatne teškoće u druženju s vršnjacima. U ovom radu opisana su dva slučaja uspješne integracije slijepog djeteta u vrtić i školu. Posebno se navode glazbene igre, koje će koristiti odgojiteljima i učiteljima koji u svojoj grupi/razredu imaju slijepo dijete. Isto tako, elaboriraju se specifičnosti rada u školi koje su regulirane Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom.
Curriculum changes that occurred during the Covid-19 pandemic made the government reformulate the existing national education “Kurikulum 2013” to become “Merdeka Belajar” Curriculum (independent ...learning). The schools and teachers became the important institutions in the Independent Learning Curriculum that focused on the character of the Pancasila Students Profile. The teacher competencies need to be improved to achieve the learning objectives through the Sekolah dan Guru Penggerak (the activator schools and teachers). The role of the activator teachers was to improve the teachers’ quality in implementing the Independent Learning Curriculum. The purpose of this study is to determine the efforts of the teachers in improving their competence through the predicate of the Activator Schools. The research was conducted referring to a descriptive qualitative approach. The research was carried out at one Activator School, which was the Elementary School 4 Koba in the Koba district. The purposive sampling technique was used. The primary data sources were obtained through observations and discussions with 7 female teachers in low and high grades. Meanwhile, the secondary data sources were obtained from the previous studies from international, Sinta 1, and Sinta 2 journal articles. The interview process was done in a semi-structured way by providing a form, then the data results were analyzed by reducing and concluding. The results of this study revealed that the activator school sought to develop learning activities that realizes the characters of Pancasila to the students. The components that needed improvements was the teachers’ ability to do innovation in the lesson plan that contains the characters of Pancasila. The concerns faced by the activator teachers was that the training activities were carried out online in a short time, that reduced the opportunity to train making indicators and the implementation. It is suggested the school look for information from relevant education agency sources.
Research in the field of education and teaching for sustainability in preschool has highlighted the importance of communication for knowledge development in the field of sustainability. This article ...presents a study of the variations that appear in preschool teachers' perceptions of the importance and the experience of having carried out systematic child talks in preschool. The experience is covered by 60 written comments from preschool teachers after they, within a research and development program (R&D program) in the spring of 2022, conducted systematic child talks in the children's groups where they are working. The data has been analysed based on a phenomenographic theoretical perspective. The result of the analysis shows that in the preschool teachers' perceptions of carrying out systematic talks with children, four varying perceptions emerge: Becoming aware of one's own actions; Exciting and educational to discuss with the children about sustainability; Talking with children was difficult;and,Sharing children's thoughts and experiences was the retention. In the preschool teachers' comments, it appears that some of them, through the systematic child talks, have deepened their reflection and their awareness of talking with the children about aspects of sustainability. At the same time, several difficulties are highlighted regarding the task itself and how to ask questions and maintaining children's interest during the talks. Finally, the study indicates that systematic child talks as a method and workingtool are not common in preschool, as several preschool teachers point out that they do not talk to the children in this way in everyday life.
HUBUNGAN KOMPETENSI PEDAGOGIK, PROFESIONAL, SOSIAL, DAN KEPRIBADIAN PADA GURU SEKOLAH NONFORMAL X Abstrak Penelitian ini bertujuan untuk mengetahui kompetensi guru (kompetensi pedagogik, kompetensi ...profesional, kompetensi sosial, dan kompetensi kepribadian) serta melihat hubungan antarkompetensi pada guru-guru sekolah nonformal X. Penelitian ini dilakukan pada sekolah nonformal yang berfokus pada pendidikan seni yang juga membutuhkan kompetensi guru yang berkualitas seperti pada pendidikan formal. Penelitian ini menggunakan mixed methods dengan instrumen kuesioner, panduan observasi, dan wawancara. Hasil penelitian menunjukkan bahwa pertama, mayoritas guru memiliki kompetensi cukup, namun masih ada yang memiliki kompetensi kurang sehingga menunjukkan bahwa kompetensi guru masih bervariasi. Pada uji korelasi menunjukkan setiap kompetensi memiliki korelasi signifikan dengan kompetensi lainnya. Artinya, setiap kompetensi tidak berdiri sendiri, namun saling melengkapi untuk menghasilkan kompetensi yang berkualitas secara utuh. Kedua, kompetensi pedagogik memiliki korelasi signifikan dengan kompetensi profesional, kompetensi sosial, dan kompetensi kepribadian. Kompetensi profesional juga memiliki korelasi signifikan dengan kompetensi sosial dan kompetensi kepribadian, serta kompetensi sosial yang juga memiliki korelasi signifikan dengan kompetensi kepribadian Abstract This study was aimed at determining teachers’ pedagogic, professional, social, and personality competences and competency inter-relation of the teachers in the non-formal school X. This study was conducted in non-formal schools that focused on art education that required teachers’ qualified competences as in formal education. The study used the mixed methods with questionnaire instruments, observation, and interview guides. The results show that the majority of the teachers have sufficient competence, and the others have insufficient competence. It shows that the competences of the teachers are still varied. The correlation test results show that each competency has a significant correlation with other competencies. That is, each competency does not stand alone, but complement each other to produce a quality competence intact. The results show that pedagogic competence has a significant correlation with professional, social, and personality competences. Professional competence has a significant correlation with social and personality competences, as well as social competence also has a significant correlation with personality competence
As a growing number of educational institutions are offering online programs, teachers need to be competent in this new way of teaching. This is especially the case for synchronous online learning ...through videoconferencing technology, an emergent and so far understudied form of online education. Based on a systematic literature review of 30 studies, this study identifies 24 competence clusters, which can be grouped into 5 teacher roles associated with synchronous online teaching through videoconferencing: the instructional, managerial, technical, communicational, and social role. This framework can act as a starting point for future research on this understudied topic and can also provide directions to support teachers’ professionalization and practice.
•The systematic literature review shows that synchronous online teaching through videoconferencing requires specific competences.•We present a framework for clarifying teachers' roles and competences that are required for synchronous online teaching.•The research synthesis offers directions for professional development initiatives and for teachers to optimize their teaching.
PDF
