The book contributes new insights to the research in the field of anthropology of (post)socialism, culture of consumption, gender and memory. It is based on the testimony of interlocutors who offer ...an insight into the “structure of the feeling” of the socialist era through the practice of consumption, from which on the one hand the complex economic and political dynamics and diverse disciplinary regimes are being reflected and the understanding of power, resistance and emancipation on the other. Author establishes critical distance towards the approach, which discusses socialism as a totalitarianism and shows that socialist policies were not simply dictated from above, but negotiated between the state and its citizens. The female consumer in socialism did not only respond to social barriers and obstacles of history, but she also actively co-created social time. By studying how consumers interpreted and created mutual connections between material objects, moral reputation and (self)respect, the book also shows certain specific elements of Slovenian and Yugoslav development of the European countries after the Second World War.
U članku je prikazan razvoj tehničke i industrijske baštine u domeni etiketa, papirne i kartonske ambalaže u Hrvatskoj u razdoblju od 19. do 21. stoljeća. Tisak na ambalaži prvo se pojavio u obliku ...etiketa. Date su karakte- ristike etiketa u odnosu na grafičko oblikovanje, kvalitetu proizvodnje, pred- stavljanje svog vremena i komunikaciju u odnosu na međunarodne trendove. Osim toga prikazuje se razvoj papirne i kartonske ambalaže uključujući obrt, a zatim industrijsku proizvodnju. Opisan je razvoj grafičkog oblikovanja i tehnologije procesa proizvodnje ambalaže od valovitog kartona, kao i viso- kokvalitetne proizvode za farmaceutsku i prehrambenu industriju, koji zahti- jevaju nove tehnologije i iskorake u proizvodnji, te papirne ambalaže. Poseb- no se diskutira ekološki aspekt i primjena održivog razvoja u industrijskoj proizvodnji ambalaže u Hrvatskoj.
Opisano je stanje u znanosti i tehnologiji koncem XX. stoljeća. Navedena su tehnološka dostignuća i iskoraci u elektrotehnici. Posebno je analizirana elektroenergetika. Osim proizvodnje i prijenosa ...električne energije razmatrani su integrirani elektroenergetski sustavi i velika zamračenja u njima. Kratko su navedene novosti u elektronici, komunikacijama i računali-ma. Opisani su rezultati ankete TEEE o stanju i tehnološkom razvoju, koja je provedena u 2003. godini. Dane su tehnološke prognoze za elektroenergetiku i transport. Na kraju je analizirana mogućnost primjene vodika kao energenta u bliskoj budućnosti.
U članku su analizirani procesi koji se mogu očekivati u energetskom sektoru RH do 2050. godine u uvjetima značajnih smanjenja CO2 i drugih stakleničkih plinova. Obuvaćeni su osnovni utjecajni ...faktori na potrošnju energije, ograničenja u razvoju energetskog sektora zbog klimatskih promjena i zaštite okoliša, tehnološki razvoj i njegov utjecaj na razvoj energetskog sektora, potencijal raspoloživih resursa i energetske infrastrukture za transport/prijenos energije i uvoza energije, te sigurnost i kvaliteta opskrbe energijom. Ukazano je na velike promjene u energetskom sektoru, nužnost izgradnje nove društvene i gospodarske politike koja bi se temeljila na povečanju energetske učinkovitosti, obnovljivim izvorima i tehnologijama koje proizvode električnu energiju s minimalnim emisijama CO2 i drugim stakleničkim plinova ili doprinose značajnom smanjenju i učinkovitijem korištenju fosilnih goriva.
U radu se prikazuju prostorne i tehničko-tehnološke mogućnosti i infrastrukturna ograničenja u razvoju luka nautičkog turizma u Hrvatskoj.
Nautički turizam vrlo je mlada gospodarska djelatnost s ...obilježjima klasičnoga turizma i pomorstva, što je uz mnoge druge karakteristike čini posebnom. Jedna od bitnijih je da pripada elitnom turizmu, što je s kapitalnog aspekta i aspekta zaštite okoliša vrlo važno. Izuzetni ekonomski učinci i visoka profitabilnost nautičkog turizma, te brojni multiplikativni efekti, govore u prilog sve većemu zanimanju za tu pomorsku djelatnost. Pojačani interes za ulaganja u nautički turizam i izgradnju luka proizlaze iz njegove visoke stope rentabilnosti kao rezultata pozitivnoga utjecaja brojnih funkcija koje se u toj djelatnosti mnogostruko generiraju.
Istražuje se dosegnuti stupanj izgrađenih kapaciteta u lukama nautičkog turizma i upozorava se na njihovu nedostatnost, osobito na otocima, gdje je taj broj još manji. Posebno se istražuju mogućnosti implementacije pontonskih privezišta u funkciji razvoja nautičkih luka na otocima. Otoci obiluju brojnim prirodno zaštićenim uvalama i mjesnim lučicama koje su ostale sustavno neobrađene tijekom dosadašnjega razvoja nautičkog turizma. Poradi toga prijeko je potrebno promišljati o budućnosti nautičkog turizma na Jadranu, posebice na otocima, zbog utjecaja na njihov cjelokupni gospodarski razvoj.
Brz napredak znanosti i tehnologije nepovratno je izmijenio čovjekovu svakodnevnicu. Te su sveprožimajuće promjene s jedne strane podigle kvalitetu čovjekova života i olakšale svakodnevicu. S druge ...strane, međutim, opsežne tehnološke promjene tema su etičkih rasprava i debata o budućnosti čovječanstva s obzirom na rizike koji proizlaze iz novih tehnologija. Rad istražuje koncepte transhumanizma i kibernetike, analizirajući njihov potencijalni utjecaj na čovjekovu budućnost i etičke izazove koje predstavljaju. Analizirajući obećanja i opasnosti ovih futurističkih ideja, cilj rada je naglasiti važnost odgovornog tehnološkog razvoja i nužnosti sveobuhvatnog reguliranja u oblikovanju tehnološke budućnosti. U tom kontekstu bioetika ima ključnu ulogu u postavljanju granica tehnološkog napretka te usmjeravanju razvoja tehnologije kako bi se sačuvali ljudski moralni principi. Njezina uloga ne leži samo u postavljanju ograničenja, već i u proaktivnom poticanju refleksije o moralnim aspektima tehnološkog napretka. Kroz sinergiju bioetike i društvenih znanosti, a uz pomoć globalne politike, možemo oblikovati budućnost u kojoj tehnologija služi dobrobiti čovjeka, poštujući vrijednosti dostojanstva, pravde i slobode svih pojedinaca.
Povijest čovječanstva je, prvenstveno, povijest racionalnosti. Zahvaljujući njoj, čovjek je iz kamenog doba dospio u doba suvremene medicine, genetike, informatike, robotike, nanotehnologije, i da ne ...nabrajam. Životni vijek Krapinskog čovjeka bio je oko dvadeset godina, a danas, u visoko razvijenim društvima čovjek živi, u prosjeku, osamdeset šest godina. Napredak znanosti i tehnologije nije uvijek pozitivan. Dovoljno je spomenuti ekološke probleme koji ozbiljno prijete čovječanstvu ili, na primjer, probleme u prehrani vezanoj za genetske manipulacije. Pokazuje se da se znanstveno-tehnološki razvitak mora ozbiljno, filozofski promišljati. Etika postaje sve više sastavni dio života. U ovom smo se radu fokusirali na probleme vezane za novi Coronavirus koji je prouzrokovao bolest planetarnih razmjera nazvanoj Covid 19. Ne može se osporiti činjenica da su se sve zemlje angažirale da suzbiju nastalu pandemiju. Međutim, upotrijebljene mjere izazivaju izvjesna podozrenja. Da li treba zatvarati ljude u karantenu, da li im treba ograničavati kretanje, da li ih treba prisiljavati na cijepljenje, i slično. Tvrdeći da djeluju profilaktički, znanstvenici su dodavanjem nekih DNK, RNK segmenata (gain of fonction, GOF) neškodljivom virusu za čovjeka, stvorili opasan umjetni virus gripe. Isto tako je, laboratorijski, stvoren umjetan, infektivan Coronavirus. Oba postupka stvaranja ovih opasnih, hibridnih virusa su opisani u eminentnim znanstvenim časopisima! Znanstvenici su nam rekli da su to uradili kako bi pronašli lijekove i vakcine protiv ovih ne-prirodnih virusa ukoliko se oni ikada pojave među ljudima; opreznim rukovanjem, medicinska znanost se može unaprijediti. Ali šansa da se ta vrsta virusa pojavi među ljudima je skoro nepostojeća. Što, međutim, ako ti virusi „pobjegnu“ iz laboratorije, kao što se to u nedavnoj prošlosti dešavalo? Što ako ih upotrijebi neka teroristička organizacija ili, po detaljno objavljenim uputama, sama počne proizvoditi te i druge viruse? Konačno, što se tiče dviju velikih svjetskih sila, SAD i Kine, koje su zajednički stvorile umjetan Coronavirus, nazvan SHC014-MA15, tko ih može spriječiti da i dalje nastave s tom praksom? Zar nije moguće da su također stvorile i sadašnji SARS-CoV-2 koji je do sada uzrokovao smrt dva i pol milijuna ljudi? U vezi ovih pitanja, posljednji problem kojim se ova studija bavi, tiče se tolerancije. Veliki broj svjetski renomiranih znanstvenika smatra da je sadašnji uzročnik pandemije, SARS-CoV-2, umjetan, laboratorijski stvoren virus, iznoseći za to niz činjenica. Nije sporno da su njihove tvrdnje sporne. To, međutim, ne znači da ih njihovi protivnici, farmaceutske kompanije i neke svjetske velesile, koji imaju daleko veću političku i ekonomsku moć, moraju posvuda, krajnje nekorektno, blamirati, zabranjivati njihove tekstove na tu temu i moralno ih diskreditirati. U znanosti se borba mora voditi argumentima, a ne totalitarnim orvelovskim metodama.
U članku se analizira financiranje istraživanja i razvoja u nekim zemljama. Provedena istraživanja pokazuju da je društvena korist od ulaganja znatno veća od privatne koristi, što je jedno od ...najvažnijih objašnjenja za državno poticanje i financiranje te djelatnosti. Osim udjela rashoda za istraživanje i razvoj u BDP-u, bitan je pokazatelj i struktura tih rashoda prema najvažnijim izvorima financiranja. Udio rashoda gospodarstva u ukupnim izdacima za istraživanja i razvoj vrlo je važan (možda i presudan) čimbenik porasta proizvodnosti rada i gospodarskog rasta. U pregledu prema pojedinim razvijenim zemljama pozornost je usmjerena na one koje su postigle očite uspjehe u znanstvenoistraživačkom razvoju (Finska i Švedska), na zemlje koje su kasnile, ali pojačanim naporima sustižu naprednije članice EU-a (Portugal i Irska), te na neke velike zemlje koje očito gube korak u znanosti i istraživanju (Velika Britanija i Francuska). Zemlje u tranziciji (ZUT) uvelike zaostaju za EU-om u području prijenosa, prihvaćanja i primjene novih znanja, te učinaka vlastitoga samostalnog znanstvenoistraživačkog rada i njegove tržišne usmjerenosti. Zemlje u tranziciji imaju ozbiljnih strukturnih problema u prihvaćanju i primjeni te tehnološkom razvoju i ulozi malih i srednjih poduzeća (SMEs) koja su posebno važna u potpori i uspješnom djelovanju istraživanja i razvoja. U cjelini, većina zemalja u tranziciji uopće nije imala (ili nije razvila) sustavnu politiku znanstveno-tehnološkog razvoja. Nakon analize stanja u ZUT-u, navode se zaključci i prijedlozi za poboljšanje sustava financiranja znanstvenoistraživačke djelatnosti u Hrvatskoj.
Na razvoj tehnologije i strojeva u pridobivanju drva u Republici Hrvatskoj osobito utječu
čimbenici vezani uz posebnosti u načinu gospodarenja šumama. Iznimno važna značajka
našega šumskoga pokrivača ...jest visok udio prirodnih šuma u ukupnoj šumskoj površini, što
predmnijeva i veću zahtjevnost te složenost postupaka njihove obnove i njege. Sječa i izradba
drva nije visoko mehanizirana, već se uglavnom primjenjuje ručno-strojna metoda (motorne
pile). Privlačenje je drva većinom mehanizirano, a izbor strojeva i metoda privlačenja najviše
ovise o načinu gospodarenja, vrstama sječe, nagnutosti terena i terenskim preprekama. Kod
oplodnih sječa u ravničnim predjelima drvo se najčešće izvozi forvarderima, dok se kod proreda
u nizinama drvo izvozi traktorskim ekipažama, a ponegdje se i privlači po tlu adaptiranim
poljoprivrednim traktorima s vitlima i malim prorednim skiderima. U takvim se uvjetima
primjenjuje sortimentna metoda sječe i izradbe. Na nagnutim terenima drvo se u oplodnim i
selektivnim sječama (prebor), gdje se u većini slučajeva primjenjuje (polu)deblovna metoda
sječe i izradbe, privlači srednjim i teškim skiderima. U prorednim se sječama na nagnutim
terenima za privlačenje koriste proredni skideri, ali i adaptirani poljoprivredni traktori s vitlima
te prilagođeni žično-transportni sustavi u njihovoj kombinaciji (minižičare). Pri tome je
važno napomenuti da se u oplodnim sječama na nagnutim terenima (polu)deblovna metoda
pri sječi i izradbi drva i skideri za privlačenje gotovo isključivo primjenjuju zbog nemogućnosti
uporabe forvardera u takvim uvjetima. Isti je uzrok i zašto se u proredama na nagnutim
terenima rabe skideri i AP traktori umjesto traktorskih ekipaža, iako se primjenjuje sortimentna
metoda u sječi. Daljinski se transport gotovo u potpunosti obavlja kamionskim prijevoznim
jedinicama čije glavno ograničenje predstavlja zakonska regulativa dopuštenoga
opterećenja prometnica.
Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama podigla je razinu odgovornosti međunarodne zajednice za provedbu mjera očuvanja klime i smanjenja CO2. Slijedom dogovora u Parizu COP21, temelji za ...provođenje politike su u slijedećim stupovima: nacionalno utvrđeni doprinosi smanjenju emisije, uspostava novih platformi gospodarenja energijom temeljnih na nisko gljičnom razvoju i novi tehnološki i gospodarski razvoj i trasfer tehnologija. Europski fondovi za razvoj prava su prilika da se daljni tehnološki razvoj hrvatskog gospodarstva ubrza i uskladi s nisko ugljičnom strategijom EU, uvažavajući hrvatsku gospodarsku strategiju napredne specijalizacije, koja je ove godine odobrena od EK i usvojena u Saboru. Tehnološki razvoj zasnovan na raspoloživim lokalnim resursima, novim tehnologijama, inovacijama i globalnom tržištu jesu osnova dugoročnog održivog razvoja za kojeg se očekuje da bude podržan ne samo putem EU fondova nego i domaćim fiskalnim i drugim mjerama. Prikazana su kretanja razvoja nekih tehnologija i primjeri novih mogućnosti hrvatske elektroindustrije koja je već danas prisutna s nizom proizvoda na globalnom tržištu, a što zahtijeva daljnji tehnološki razvoj u nisko ugljičnom smjeru.
PDF
