The implementation of new technologies in healthcare leads to the emergence of new practices that diverge from traditional medical procedures. Existing scientific literature observes that new ...technologies often contradict conventional treatment methods, thereby posing a threat to existing divisions of labor and responsibilities among healthcare professionals and their medical domains. It is expected that tensions and conflicts arising from these contradictions hinder the implementation of new technologies and procedures in healthcare organizations. However, this article challenges such assumptions, arguing that conflicts between old and new practices or among practices of different medical domains are actually one of the main drivers of innovation. Cultural-historical activity theory (Engeström, 1987; 2001; Blackler, 2009) promotes a dialectical approach to researching the implementation of new technologies in organizations. It contends that consensus between old and new, or between domain-specific practices is not necessary for new technologies to be successfully implemented, provided there is a shared goal of activity. On the contrary, contradictions and tensions between different ways of working are considered regular characteristics of activity systems during the introduction of new technologies in organizations. This article presents the results of a long-term case study on a hospital’s implementation of a new technology called Transcatheter Aortic Valve Implantation (TAVI) which is a minimally invasive cardiac procedure. The newly introduced procedure enables the treatment of previously inoperable patients suffering from aortic valve stenosis. During the five-year ethnographic study of its implementation, numerous contradictions and difficulties in the progress of this innovation were documented. By applying cultural-historical activity theory to the case, various contradictions initially thought to impede its progress were identified. However, it turns out that the expansion of doctors' activities and the transformation of aortic stenosis treatment arose precisely from these contradictions. Although generalizations cannot be drawn from case studies, this example demonstrates the utility of using cultural-historical activity theory in researching the modernization of healthcare organizations. Therefore, this article contributes to the development of new theoretical approaches and methods, urging researchers and theorists of technology implementation to re-examine the current understandings of these processes.
Implementacijom novih tehnologija u zdravstvu stvaraju se nove prakse, različite od tradicionalnih medicinskih postupaka. Znanstvena literatura smatra da su nove tehnologije često u suprotnosti s uobičajenim načinima liječenja te postaju prijetnja postojećim podjelama rada i odgovornosti između zdravstvenih djelatnika i njihovih medicinskih domena. Nadalje, smatra da tenzije i sukobi koji proizlaze iz tih kontradikcija usporavaju implementaciju novih tehnologija i procedura u zdravstvenim organizacijama. Ovaj članak, međutim, dovodi u pitanje takve pretpostavke, tvrdeći da su sukobi starih i novih praksi ili između praksi različitih medicinskih domena zapravo pokretači inovacija. Kulturno-povijesna teorija aktivnosti (Engeström, 1987; 2001; Blackler, 2009) promiče dijalektički pristup istraživanjima implementacije novih tehnologija u organizacije te tvrdi da nije nužan konsenzus između starih i novih, kao ni između domenski specifičnih praksi kako bi se uspješno implementirale nove tehnologije, uz uvjet zajedničkog cilja aktivnosti. Naprotiv, kontradikcije i napetosti između različitih načina rada smatraju se redovitim karakteristikama sustava aktivnosti pri uvođenju novih tehnologija u organizacije. U ovom članku predstavljaju se rezultati dugogodišnje studije slučaja bolnice koja je uvela novu tehnologiju imena TAVI (transkateterska ugradnja aortnog zaliska) u svoje kardiokirurške postupke. Novonastalom procedurom omogućeno je liječenje dotad inoperabilnih pacijenata koji boluju od stenoze aorte srčanog zaliska. Tijekom petogodišnjega etnografskog istraživanja njezine implementacije zabilježene su mnogobrojne kontradikcije i poteškoće u napretku ove inovacije. Primjenom kulturno-povijesne teorije aktivnosti na slučaj, uočene su različite kontradikcije za koje se isprva činilo da usporavaju njezin napredak. Međutim, ispostavlja se da je upravo iz njih nastala ekspanzija aktivnosti liječnika i transformacija liječenja stenoze aorte. Iako se iz studija slučaja ne mogu postavljati generalizacije, ovim se primjerom pokazuje korisnost upotrebe kulturno-povijesne teorije aktivnosti u istraživanjima modernizacije zdravstvenih organizacija. Stoga ovaj članak pridonosi razvoju novih teorijskih pristupa i metoda, pozivajući istražitelje i teoretičare implementacija novih tehnologija da preispitaju postojeća razumijevanja tih procesa.
Teorijsko-komparativnim i povijesnim metodološkim pristupom dekonstruirana je geneza medijske didaktike s ciljem dobivanja uvida u njenu povijest, obilježja, definiranje discipline i recentne ...trendove razvoja. U studiji je elaborirana uloga medija u obrazovanju, školovanju, nastavi, učenju i poučavanju. Sustavno je objašnjena anatomija društvenih okolnosti nastanka pojedinih kurikulumskih inovacija i njihovih konzekvenci za globalno obrazovanje te na razvoj medijske didaktike. Sintezom dobivenih činjenica iz analiziranih koncepata evidentno je kako je na razvoj medijske didaktike djelovao koncept nastavne tehnologije prenesen iz SAD-a, kao i niz društvenih te tehnoloških čimbenika. Teorijska i praktična esencija medijske didaktike etablirana je u primjeni raznih medija sa svrhom aranžiranja individualizirane, tj. učeniku usmjerene nastave. Obilježja i uloga medija u nastavi su se vremenom mijenjala sukladno dominantnim didaktičkim teorijama. Krucijalan izazov za medijsku didaktiku predviđa se u vidu primjene umjetne inteligencije u obrazovanju i školovanju.
A genesis of media didactics was deconstructed through a theoretical-comparative and historical methodological approach, with the aim of gaining insight into its history and characteristics, defining the discipline, and recent development trends. The study elaborates the role of media in education, schooling, teaching, and learning. The anatomy of the social circumstances of the emergence of certain curriculum innovations and their consequences for global education as well as the development of media didactics is systematically explained. A synthesis of the facts obtained from the analysed concept makes it evident that the development of media didactics was influenced by the concept of instructional technology transferred from the USA, as well as several social and technological factors. Theoretical and practical essence of media didactics is established in the application of various media with the purpose of arranging individualized, i.e., student-centred teaching. Over time, the characteristics and role of media in teaching have changed in accordance with the dominant didactic theories. A crucial challenge for media didactics is foreseen in the form of the application of artificial intelligence in education and schooling.
Predmet ovog istraživanja je ekonomija dijeljenja koja predstavlja socio-ekonomski fenomen temeljen na suvremenoj tehnologiji. Svrha ovog rada temelji se na terminološkom razgraničenju ekonomije ...dijeljenja koju neki autori svrstavaju u hibridne modalitete koji polaze od analitičkog pristupa kreiranja i dijeljenja vrijednosti temeljene na participativnom pristupu angažmana i potrošnje, kao principa iz kojih ovaj koncept crpi prednosti, lakoću primjene i lakoću ulaska na isto gotovo bez barijera. Analitičkim pristupom studija slučaja najvećih kolaborativnih tvrtki poput Ubera i Airbnb-a i pragmatičkim zaključcima proizašlim iz korigiranja, usavršavanja i specijalizacije platformi za kompatibilan transfer vrijednosti proizvoda u odnosu na tehnologije a sukladno potražnji, doprinos u radu sadržan je u pregledu znanstvenih stavova vezano uz ekonomiju dijeljenja, njezine relativno kratke povijesti ali radikalnih promjena koje su uvele u trgovinu nove proizvode i principe koji su u nekim područjima razmjene u potpunosti supstituirali prethodne postojeće modalitete tradicionalne trgovine. Kritički pristup koji definira nove uvjete očituje u izraženijoj fleksibilnosti i efikasnosti na tržištu u cjelini ali i nedostatne regulatorne pravne okvire za subjekte na ovim tržištima na prostoru EU i RH, ali isto tako pozitivne učinke i društveno prihvatljive statuse koje prikupljaju akteri-subjekti i korisnici, usmjereni politici odgovornog ponašanja i razvojnoj politici održivosti.
Tehnološka je promjena jedna od najvažnijih sila koje oblikuju moderno društvo. Koje perspektive postoje za razumijevanje tehnoloških promjena, prije svega iz kuta političke ekonomije? U prvom se ...dijelu rada daje osnovni pregled debata koje su oblikovale to znanstveno područje, počevši s klasičnom britanskom političkom ekonomijom devetnaestog stoljeća. Liberalni politički ekonomisti tog razdoblja i njihovi kritičari vidjeli su u pitanju strojeva prvorazredan izazov tadašnjem britanskom društvu, prije svega kada je riječ o problemu tehnološke nezaposlenosti. U drugom dijelu rad se okreće neoklasičnoj ekonomiji i njenim konceptualnim alatima za razumijevanje tehnologije. Usto se bavi i kritikama neoklasičnog pristupa, od kojih je najrelevantnija Schumpeterova. U trećem se dijelu daje pregled suvremene literature o učinku digitalnih tehnologija. Posebno mjesto zauzima teza o tehnološkoj promjeni koja različito utječe na različite segmente tržišta rada, nagrađujući one koji imaju vještine komplementarne digitalnoj tehnologiji, a kažnjavajući one koji takve vještine nemaju.
Technological change is one of the most important forces shaping modern society. Which perspectives can help us understand technological change, especially from a political economy lens? The first part of this article provides a basic overview of debates that shaped this scientific field, starting with nineteenth century British political economy. Liberal political economists as well as their critics of the time both saw the machinery question as a paramount challenge to British society, especially with regard to the problem of technological unemployment. The second part of the article turns to neoclassical economics and the conceptual tools that it uses to understand technology. Critiques of the neoclassical approach are also included, of which Schumpeter’s critique is the most important. The third part of the article turns to the contemporary literature on “skill-biased technological change” which rewards those that have the skills that complement digital technology and punishes those that do not.
Informacijska i komunikacijska tehnologija postala je sastavni dio života ali i odgojno-obrazovnoga procesa. Kao i svaki sektor obrazovanja, tako se i sektor strukovnoga obrazovanja suočavao s mnogim ...poteškoćama i problemima tijekom izvođenja nastave na daljinu. Upotreba digitalnih alata može znatno olakšati odgojno-obrazovni proces, ali nikako se ne smije zanemariti mogućnost ostvarenja obrazovnih ishoda koristeći se digitalnim alatima. Navedena tvrdnja može potaknuti mnoge rasprave o opravdanosti uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u strukovnom obrazovanju jer u mnogim sektorima strukovnog obrazovanja zapravo nije moguće ostvariti ishode praktične nastave njezinom uporabom. U radu se ukazuje na probleme realizacije praktične nastave i ostvarenje ishoda učenja nastave na daljinu za smjer medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege zbog imperativa „prelaska u virtualnu učionicu“ uzrokovanoga pandemijom COVID-19. Mogući problemi nastali kao posljedica praktične nastave na daljinu mogli bi biti neostvareni obrazovni ishodi. Posebnost je obrazovnoga programa ta što se održava tijekom 4 618 sati nastave strukovnih predmeta, od čega se 2 972 sata odnosi na vježbe u planiranim obrazovnim sredinama poput kliničkih sredina, domova za starije i nemoćne osobe i dječjih vrtića. Upravo je u tim sredinama moguće jedino uživo i bez uporabe digitalnih alata ostvariti planirane obrazovne ishode planiranim aktivnostima usmjerenim prema stjecanju kompetencija za zanimanje za koje se učenik/ca obrazuje.
Information and communication technology has become an integral part of everyday life as well as of the educational process. Like all the other education sectors, vocational education also faced many difficulties and problems during remote learning. The use of digital tools can facilitate the educational process significantly, and the possibility of achieving educational outcomes using digital tools should not be neglected. This claim could provoke many debates about the justification of the use of information and communication technology in vocational education because, in many vocational education sectors, it is not possible to achieve the outcomes of practical teaching by using it. This paper points to the problems of conducting practical education classes and achieving learning outcomes for the general nurse and general healthcare technician course due to the imperative of the "transition to a virtual classroom" caused by the COVID-19 pandemic. Moreover, due to practical remote learning, unfulfilled educational outcomes could arise as possible issues. The distinctiveness of this educational programme lies in the fact that it is realised through 4618 teaching hours of vocational subjects, 2972 hours of which relate to exercises in planned educational environments such as clinical settings, homes for the elderly and infirm, and kindergartens. It is in these environments that it is only possible to achieve the planned educational outcomes in person and without the use of digital tools through planned activities aimed at acquiring competencies for the profession for which the student is being educated.
Potrebe i zahtjevi tržišta radna ukazuju na nedostatak mnogih zanimanja, među kojima su često i različiti profili u području tehnike i tehnologije. S obzirom da se djeca već u osnovnoj školi trebaju ...poticati i usmjeravati u takva zanimanja, izvjesno je da na njihove stavove i interese može utjecati i školovanje. Stoga su je u ovom radu provedeno istraživanje i analiza stavova i interesa učenika prema karijernom razvoju u području tehnike i tehnologije. Istraživanje je provedeno na stratificiranom uzorku (N = 2155) osnovnoškolskih učenika predmetne nastave. Analizom su obuhvaćene spolne i dobne razlike s obzirom na njihov izravni interes, stavove prema poslovima, iskustvene stavove, te karijerne težnje. Za obradu prikupljenih podataka korišten je t-test i jednosmjerna analiza varijance uz Scheffé post-hoc testove. Rezultati pokazuju da su vrlo zainteresirani za aktivnosti u tehnici i tehnologiji te da uvažavaju razloge za izbor poslova u ovom području. Ipak, po pitanju vlastitih težnji i percepcije u tim poslovima te iskustvenih stavova, uočavaju se bitne spolne i dobne razlike. Djevojčice su pritom znatno manje sklone poslovima, iskustvima i zanimanjima u tehnici i informatici u odnosu na dječake. Iako su učenici nižih razreda više zainteresirani za tehniku i tehnologiju, istodobno su manje skloni aktivnostima, poslovima i zanimanjima u ovom području u odnosu na učenike viših razreda. Ovakvi nalazi ukazuju na nužnost prilagodbe sadržaja i aktivnosti koje će podjednako afirmirati djevojčice i dječake, što uključuje promjenu pedagoških pristupa, stilova poučavanja te više istraživačkih i dizajnerskih aktivnosti u nastavi. Dobna prilagodba traži izvedbene promjene kurikuluma, osobito nastave informatike, više smislenih praktičnih, istraživačkih i integriranih aktivnosti, te više vremena za takve aktivnosti u osnovnoškolskom kurikulumu.
U ovom se članku daje pregledan uvid u dosadašnju primjenu blockchain tehnologije u medijskoj ekologiji iz znanstvenog diskursa. Cilj rada je istražiti trenutno stanje blockchain tehnologije i ...njezine primjene u medijima posebice na području medijske ekologije, zaštite i unovčenja autorskih prava u digitalnim medijima. Pregledom i analizom suvremenih znanstvenih istraživanja o blockchain tehnologiji moguće je zaključiti da bi blockchain tehnologija mogla doprinijeti rješavanju brojnih problema medijske ekologije počevši od lažnih vijesti, narušenih autorskih prava, netransparentne monetizacije autorskih prava te skrivene propagande. Ova tehnologija, kreatorima medijskih sadržaja, nameće odgovornost za objavljene medijske sadržaje jer je u svakom trenutku moguće utvrditi izvor sadržaja kao i povijest izmjena sadržaja koju nije moguće brisati niti modificirati. Zahvaljujući blockchain tehnologiji, u svakom je trenutku moguće nedvojbeno utvrditi tko je autor medijskog sadržaja i opseg korištenja autorskog djela. Kroz pametne ugovore moguće je regulirati sve aspekte autorskih prava. Zahvaljujući blockchainu i tehnologiji mikroplaćanja autori imaju mogućnost unovčavanja svojih autorskih prava sukladno opsegu korištenja autorskih djela. Kako se ovaj pregledni rad temelji na akademskim izvorima podataka, u budućim istraživanjima bilo bi interesantno analizirati i sistematizirati mogućnosti aplikacija temeljenih na blockchain tehnologiji koje se uspješno primjenjuju u medijskoj industriji, a do sada još nisu prijavljene u znanstvenoj literaturi.
Ovaj rad predstavlja rezultate empirijskog istraživanja provedenog radi ispitivanja mišljenja učitelja vokalno-instrumentalne i teorijske nastave pri hrvatskim i srpskim glazbenim školama o učenju na ...daljinu. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2020., u vrijeme kad su sve glazbene škole zbog pandemije COVID-19 u potpunosti prešle na sustav učenja na daljinu. Rezultati pokazuju da su se učitelji, usprkos brojnim problemima, osobito lošim internetskim vezama i lošom kvalitetom zvuka dobivenim elektroničkim uređajima, uspješno nosili s realizacijom nastave glazbe na daljinu. Pronađene su statistički značajne razlike u odgovorima nastavnika o učenju na daljinu s obzirom na vrstu nastave koju vode, pa su učitelji koji izvode instrumentalnu i vokalnu nastavu bili bolji u izvođenju učenja na daljinu u odnosu na one koji vode teorijsku nastavu. Usprkos vjerovanju nastavnika da je prijenos potpunog znanja nemoguć putem tehnologije, većina njih otvorena je za mogućnost smislene primjene IKT-a. Stoga se intenzivira pitanje profesionalnog usavršavanja i kontinuirane podrške učiteljima od strane nadležnih institucija Hrvatske i Srbije.
This paper presents the results of empirical research conducted to examine the opinion of teachers of vocal, instrumental, and theoretical teaching at Croatian and Serbian music schools on distance learning. The survey was conducted during May 2020, at a time when all music schools have completely switched to a distance learning system due to the COVID-19 pandemic. The results showed that teachers, despite numerous problems, especially poor internet connections and poor sound quality obtained by electronic devices, have successfully coped with the realization of distance music teaching. Statistically significant differences were found in teachers’ responses about distance learning regarding the type of classes led by teachers, so teachers who lead instrumental and vocal classes are better at performing distance learning compared to those who lead theoretical classes. Despite the belief of teachers that the transfer of complete knowledge is impossible through technology, most of them are open to the possibility of meaningful application of ICT. Therefore, the issue of professional development and continuous support to teachers by the competent institutions of Croatia and Serbia is intensifying.
Način komunikacije među ljudima znatno se promijenio razvojem komunikacijskih tehnologija, posebice društvenih mreža. Posljedice novih komunikacijskih navika zrcale se u svim sferama ljudskog života. ...One nisu samo bihevioralne prirode već su i psihološke, kognitivne, emotivne, fizičke i duhovne naravi. Kako bi se te promjene konkretizirale, u ovom radu se analiziraju i kompariraju promišljanja nekoliko suvremenih autora (S. Tubs, N. Carr, M. Spitzer, S. Turkle, U. Galimberti, K. K. Reardon, M. McLuhan i F. Colombo) koji detektiraju znanstvene i (bio)etičke izazove u vezi čovjek-komunikacijske tehnologije. Nadalje, poštujući pluriperspektivnost kao metodološku odrednicu integrativne bioetike, identificiraju se posljedice zatvorenosti čovjeka prema čovjeku, s filozofskog, antropološkog, komunikološkog, medicinskog i teološkog aspekta. Na koncu, iz bioetičke perspektive valoriziraju se dijaloška filozofija M. Bubera i poruka pape Franje sadržana u enciklici Fratelli tutti. Cilj je pronaći orijentire u humaniziranju i bioeticiziranju (digitalne) komunikacije u svrhu revitaliziranja interpersonalnih JA-TI odnosa te izgradnje humanije „ekologije medija”.
The way of communication between people has changed significantly with the development of communication technologies, and especially social networks. The consequences of new communication habits are reflected in all spheres of human life. They are not only behavioural but are also psychological, cognitive, emotional, physical, and spiritual nature. In order to concretize these changes, this paper analyses and compares the reflections of several contemporary authors (S. Tubs, N. Carr, M. Spitzer, S. Turkle, U. Galimberti, K. K Reardon, M. McLuhan, F. Colombo) which detect scientific and (bio)ethical challenges in the relationship human being-communication technology. Respecting pluriperspectivity as a methodological determinant of integrative bioethics, the consequences of closedness between people is analyzed from the philosophical, anthropological, communicological, medical and theological aspects. Finally, the philosophy of dialogue of M. Buber and the message of Pope Francis from the encyclical Fratelli tutti are valorized from a bioethical perspective. The aim is to find orientation in humanizing and bioethicizing (digital) communication. The purposes are revitalizing interpersonal I-YOU relationships and building “media ecology”.
Le malo arheologov je v drugi polovici dvajsetega stoletja tako vplivalo na razvoj metodologije arheološkega dela ter interpretacije prazgodovine kot François Bordes. Na eni strani je sicer pomembna ...njegova raziskovalna usmeritev v izboljšanje terenskih tehnik raziskav, predvsem pa je revolucionarna njegova standardizacija tipoloških opisov kamnitih orodij oziroma razvoj statističnih metod za primerjavo rezultatov analiz iz posameznih kontekstov. Prav na osnovi njegovega dela razumemo, da je potrebno opazovati dva vidika variabilnosti arheoloških zapisov – formalno tipološko variabilnost kamnitih orodij znotraj konteksta ter variabilnost v relativnih pogostnostih tipih orodij med različnimi plastmi oziroma najdišči. Danes, ko so številne njegove interpretacije zastarele oziroma neustrezne, se moramo zavedati kontekstov, v katerih so nastale, ter raziskovalnih vprašanj, na katera so pomagale odgovoriti.
PDF
