Televizija i ljudska duša Blaževska, Daniela
In medias res,
05/2020, Letnik:
9, Številka:
16
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
“What is the benefit of the human if he obtains the whole world and damage the soul? Or what kind of ransom will give the man for his soul?” (Mt 16, 26, Mk 8, 36-37).The goal of the human life is the ...salvation of the soul. The human must save his soul from the harmful sights. The aim of this paper is to research how the television as mass media influence on the human soul. Thus, the author analyzes the influence of television on the mind, wish and will of the human that is exposed to media contents. In the paper are offered conclusions about the negative effects of television on human souls and it is recommended selective and as short as possible exposure to television programs.
Sport i mediji Rodek, Jelena
Skolski Vjesnik,
06/2018, Letnik:
67, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj ovoga rada bila je analiza kompleksnog odnosa između sporta i medija, posebice tiskanih medija, radio-emisija i televizijskih emisija. Uz povijesnu genezu problema posebna pozornost bila je ...usmjerena na inscenacijske dimenzije medijskog sporta – emocionalizaciju i personalizaciju kao bitne oznake medijske dramaturgije. U zaključnom dijelu pobliže se elaboriralo društveno značenje novostvorenog sustava sport-mediji i naznačene su moguće promjene u odnosu između medija i stvarnosti koje sve više postaju i predmetom istraživanja suvremene sociologije sporta.
V članku ugotavljamo, da aktualne razmere kognitivnega kapitalizma, ki v procese medijske produkcije vnašajo začasnost delovnih pogodb, razpotegnjeni delovnik čez ves dan, zahtevo po brezpogojni ...predanosti delu idr., prednost dajejo ženskemu delu. Preverjamo tezo, da povečano število žensk v medijski industriji ustreza profitabilni naravnanosti sodobnega kognitivnega kapitalizma in imaginaciji dela, ki jo predpostavlja, s čimer se reproducirajo spolne neenakosti. Pozornost posvečamo demitologizaciji medijskega dela kot brezspolnega, in sicer z analizo feminizacije v povezavi s porastom individualizacije, z vzponom »podjetniške subjektivitete«, za katero je značilno zanikanje neenakosti, in s prekarizacijo produkcijskih procesov ter z njo povezane devalvacije ugleda poklica novinarja oziroma novinarke. V analizi obravnave t. i. razspoljene uspoljenosti medijev se opiramo na 21 intervjujev, ki so bili opravljeni z zaposlenimi na treh televizijah v Sloveniji: javni TV SLO, komercialnih POP TV in Planet TV.
Tehnološki napredak duboko je utjecao na evoluciju odnosa s javnošću, mijenjajući modele i praksu u tome području. Započeto je s pamfletima, lecima i plakatima u press-agenturi. Phineas Taylor Barnum ...bio je začetnik i „otac“ modela press-agenture i publiciteta te je znao kako iskoristiti pamflete za promociju svoga posla. Iako se pamfleti, letci i plakati nikada nisu prestali koristiti, razvoj tiska omogućio je brže širenje poruka i veće mogućnosti publiciteta i promocije. Dolazak radija dodao je novu dimenziju komunikaciji, a televizija je šezdesetih postala dominantna u vizualnome oblikovanju poruke. Razvojem interneta 1990-ih odnosi s javnošću suočili su se s potrebom prilagodbe. Internet je donio brže i nove načine širenja poruka, a društvene mreže i interaktivnost postale su ključne za uspješne odnose s javnošću. Odnosi s javnošću suočili su se s izazovom promjena. Te se promjene s internetom događaju svakodnevno. Rastu društvene mreže i oblikovanje stavova javnosti. Interakcija je postala naglašenija, a dvosmjerna komunikacija uvjet bez kojega se ne mogu primjenjivati moderni i uspješni odnosi s javnošću. Umjetna inteligencija daje nove mogućnosti. Prilagodba na sve ove promjene zahtijeva stalno učenje, educiranje i osposobljavanje. Samo oni koji uspiju integrirati sve tehnološke mogućnosti uspjet će ostati i opstati u promjenjivome tehnološkom i društvenom okružju. Cilj je rada analizirati i razumjeti utjecaj tehnologije na razvoj odnosa s javnošću te kako se praksa i modeli u ovome području mijenjaju uslijed napretka tehnologije. Metodologija ovoga istraživanja temeljit će se na kvalitativnome pristupu, fokusirajući se na analizu i sintezu relevantnih informacija. Analizirat ćemo utjecaj tehnološkoga napretka na modele i prakse odnosa s javnošću te istražiti kako su se ti odnosi mijenjali tijekom povijesti. Ključne riječi: razvoj tehnologije, pamfleti, televizija, umjetna inteligencija
Prisutnost ženskih lica, glasova i karaktera u medijima, osobito audio-vizualnim, ima značajan utjecaj na perpetuiranje i/ili kreiranje vrijednosti, stavova i ponašanja publike (građana) koji se tiču ...roda te rodno stereotipnih obrazaca. U fokusu je ovog istraživanja rodna reprezentacija u središnjim informativnim emisijama HTV-a, Nove TV i RTL-a. Cilj je bio utvrditi postoji li međusobna korelacija između autorstva i zastupljenosti žena i muškaraca u vijestima – tko i o kome izvještava, koga se (re)prezentira, čiji se glasovi čuju? Autorice su istražujući rodnu reprezentaciju nastojale utvrditi je li i u kojoj mjeri spomenuta televizijski posredovana slika svijeta rodno označena. Kvantitativna analiza sadržaja provedena je na uzorku od 3 148 vijesti iz 180 središnjih informativnih televizijskih emisija emitiranih u razdoblju od pet godina (2009. – 2013.). Istra- živanje pokazuje kako su žene u središnjim informativnim emisijama zauzele vodeće pozicije: autorice su 42,6 % analiziranih vijesti, dok su muškarci njih 23, 9 %; uredničke pozicije ostvaruju u gotovo jednakome omjeru (38,33 % žene i 39,44 % muškarci). Međutim, muškarci su vidljiviji kao autori vijesti – ispred kamera pojavljuju se u autorskoj ulozi u četvrtini analiziranih vijesti, dok su žene vidljive tek u jednoj petini. Muškarci se kao voditelji pojavljuju u 60 % analiziranih informativnih emisija. Žene su izrazito podzastupljene kao nositeljice sadržaja vijesti – u toj se ulozi pojavljuju u tek 8,3 % slučajeva, a muškarci u četiri puta više – 33,4 %. Izjave muškaraca triput su češće u dnevnicima, dok ženskih glasova uopće nema u 40 % priloga koje potpisuju novinarke te u više od polovine priloga koje potpisuju muškarci.
Koji se motiv krije u pozadini skupe i obvezatne tranzicije u smjeru digitalne zemaljske televizije u državi s nekoliko kanala koji pokrivaju cjelokupan teritorij, a svi su u vlasništvu javnog ...medijskog servisa? Ovaj rad nastoji dati dubinski uvid u začetke te tranzicije i njezin širi zamah prema digitalizaciji Doordarshana, indijskog javnog medijskog servisa. Oslanjajući se na institucionalne pristupe koji pomažu razjasniti zašto određeni interesi imaju prioritet u odnosu na druge, ovaj članak razotkriva što se zapravo krije iza službenog objašnjenjenja prelaska na digitalno emitiranje u Indiji. Autori zaključuju kako će za marginalizirane društvene skupine, za koje je Doordarshan jedini pristupačan pružatelj TV usluga, ta obvezatna tranzicija predstavljati najveći izazov. Osim toga, prelazak na digitalni zemaljski prijem signala nije vođen javnim interesom koji uključuje unapređenje kvalitete sadržaja, što bi za Doordarshan mogao biti ključni mehanizam pridobivanja gledateljstva izgubljenog zbog privatnih satelitskih kanala.
Extended description:
<!--if !mso>
<mce:style><! st1:*{behavior:url(#ieooui) } -->
Pokaži kaj znaš na televiziji; občinstvo, otroška folklora, arhitekt Mušič, maskiranje, Mirč Kragelj, strokovna ...komisija: Marjan Kozina, Lidija Wissiak, Filip Kumbatovič, Marjan Kralj, mala pianistka, violinistka, ploskanje, harmonikar. Uslužbenci RTV Ljubljana 1958 - Helena Zorka, Boris Kuhar, Rado Cilenšek, Niko Jeras, Olga Bedjanič. Radiodom - zgradba, zunanjost, park nasproti Radia, gugalnica, tobogan.
Information:
Viewers showed their knowledge and skills in the “Pokaži kaj znaš” programmes. The excerpt is presents the Televizija Ljubljana staff of 1958.
Original language summary:
V oddajah pokaži kaj znaš, so svoja znanja in veščine pokazali gledalci. V odlomku so predstavljeni uslužbenci Televizije Ljubljana leta 1958.
Ciljevi su rada ukazati na mogućnosti internetske televizije kao jednoga od potencijalno najsnažnijih
audiovizualnih obrazovnih kanala te potaknuti i nastavnike i institucije na primjenu internetske ...televizije i njezinih mogućnosti u svome radu. Ovaj se rad, uz teorijske prikaze internetske televizije, bavi
analizom rada SUM TV-a i, u istome kontekstu, mogućnostima koje modernomu obrazovanju pružaju
nove medijske tehnologije. Svako novo vrijeme, okružje ili utjecaji viših sila, primjerice pandemija
koronavirusa, donose nove izazove za sve društvene procese, posebice za sustav obrazovanja. Obrazovanje je temelj svakoga društva bez kojega nema niti napretka niti razvoja. Međutim, u kriznim vremenima prve su „žrtve“ obrazovni procesi. Kako odgovoriti tomu izazovu, na koji se način oduprijeti
i sačuvati, prilagoditi novomu vremenu i umreženomu okruženju?
U studijima Sveučilišne televizije, SUM TV-a, snimala se i u prikazivala videonastava za niže razrede
osnovnih škola u Bosni i Hercegovini, zatim nastava za potrebe visokoškolskih obrazovnih institucija
i brojne druge aktivnosti – u snimljenome obliku ili izravnome prijenosu. U praksi se pokazalo da
takav model potpore obrazovnim procesima uistinu funkcionira; gledatelji (korisnici) su prihvatili
taj oblik komunikacije u obrazovnome procesu, a time i rad Sveučilišne televizije kao jednoga novog
obrazovnog medija. Činjenica da živimo u umreženome, internetski ovisnome društvu daje priliku
za ublažavanje otuđenosti u vremenu izoliranosti. Spoj s novim tehnologijama daje nove dimenzije
komunikacije, a u vrijeme krize najveća je potreba za komunikacijom. Internetska televizija, novi
medij, zahvaljujući svojim brojnim modelima prilagodbe publici, nudi se kao jedno od rješenja za
ublažavanje komunikacijskih jazova u obrazovanju.
Članak donosi sažetak najvažnijih stajališta iz ekonomske teorije o javnoj radio-televiziji kao javnom dobru i osiguranju njezine ponude tijekom analognog i digitalnog razdoblja televizijskog ...emitiranja.
Zbog čestih tehnoloških promjena koje značajno utječu na elektroničke medije rasprava o javnom radio-televizijskom servisu kao javnom dobru, koju je 1958. godine započeo američki ekonomist Paul A. Samuelson, nastavila se do danas. U članku se također prikazuje koncept javnog medijskog servisa kao javnog dobra u globalnom, višeplatformskom, korisnički usmjerenom medijskom okruženju. Na kraju se promišlja o budućem razvoju javnog medijskog servisa kao javnog dobra u digitalnom dobu emitiranja.
PDF
