Rad se bavi pitanjem uloge faustovske tematike u Jugoslaviji između 1981. i 1984. godine tako što se raščlanjuju i uspoređuju Hrvatski Faust Slobodana Šnajdera te Ženski Faust Vuka Vuče. Budući da je ...rad tematološke prirode, on se bavi analizom navedenih djela te njihovim uspoređivanjem pokušavajući zaključiti zašto se faustovska tema u to vrijeme koristila u literaturi.
Analiza kreće od provjere svojstava hrvatske književnosti i kazališta u kontekstu europske kulture XVIII. stoljeća na repertoaru kazališnih izvedaba hrvatskih izvođača. Na općoj razini povijesti ...književnosti moguće je problematizirati status XVIII. stoljeća, tj. njegovu pripadnost tzv. starijoj povijesti. S druge strane, postoje argumenti za napuštanje simplifikacije o XVIII. stoljeću kao stoljeću predugoga hrvatskog baroka. Osobitosti XVIII. stoljeć vidljive su u raznovrsnim bilješkama i zapažanjima vezanima uz izvedbe koje se odnose koliko na pripreme izvedbe toliko na reakcije tj. recepciju gledatelja na izvedeno, i u auditivnom i u vizualnom aspektu. Njihova analiza otkriva da je, nakon uspostavljenoga korpusa znanstvene literature primijenjene na romantizam, kronologiju ideje „književne nacije“ i nacionalnoga identiteta potrebno usmjeriti na XVIII. stoljeće: svojstva koja se pripisuju XIX. stoljeću kao novome dobu, svojstva romantizma, ilirizima, narodnoga preporoda i sl., prisutna su već u XVIII. stoljeću.
U članku autorica podastire kritički pregled književno teoretskih dostignuća u hrvatskoj komparatistici od njihovih začetaka do danas, s posebnim naglaskom na pregled problemskih punktova i lakuna u ...prvim teoretskim radovima inozemnih i hrvatskih komparatista. U raspravi se uspostavlja diferencijacija između tradicionalne
komparatistike često nazivane francuskom školom i suvremene komparatistike. Na iskustvima tih opisa i uvida u radu se predviđa daljnji razvoj komparativne književnosti posebno u svjetlu novih strujanja u teoriji književnosti, a sve s obzirom na termine interdisciplinarnosti i nadnacionalnog motrišta, kao i s obzirom na
aktualne književno teoretske i metodološke pravce kao što je novi historizam, te kulturološke i rodne studije.
PDF
