In today's market conditions and in the context of sustainable business, the provision of social responsibility information to information consumers is important. This paper focuses on corporate ...social responsibility disclosure and its importance in communicating with stakeholders. It examines the problem of information asymmetry faced by companies and the possibility of signalling to the most powerful stakeholder groups about their involvement in social activities. The paper develops a model for the calculation of a corporate social responsibility disclosure index. Based on the developed model, an empirical study was carried out to calculate the social responsibility disclosure index of companies listed on the Nasdaq Baltic Stock Exchange. The study found that over the period 2017-2022, the total amount of disclosures increased by 14.85%. It also assessed the amount and dynamics of disclosures in individual areas (environmental, social and HR-related, human rights, corruption and bribery, and verification of the implementation of corporate processes). The CSR disclosure model developed is universal and can be used to calculate a CSR disclosure index for all non-financial companies.
Šiuolaikinėmis rinkos sąlygomis ir tvaraus verslo kontekste svarbią reikšmę turi socialinės atsakomybės informacijos pateikimas informacijos vartotojams. Straipsnyje nagrinėjamas įmonių socialinės atsakomybės informacijos atskleidimas ir jo svarba komunikuojant su suinteresuotomis šalimis. Nagrinėjama įmonių, susiduriančių su informacijos asimetrijos problema, galimybė signalizuoti galingiausias suinteresuotųjų grupes apie įsitraukimą į socialines veiklas. Straipsnyje parengtas įmonių socialinės atsakomybės informacijos atskleidimo indekso skaičiavimo modelis. Pagal parengtą modelį atliktas empirinis tyrimas, kurio metu apskaičiuotas Nasdaq Baltic vertybinių popierių biržoje akcijomis prekiaujančių įmonių socialinės atsakomybės informacijos atskleidimo indeksas. Tyrimo metu nustatyta, kad per 2017–2022 m. laikotarpį bendras informacijos atskleidimo kiekis padidėjo 14,85 proc. Taip pat įvertintas atskirų sričių (aplinkosaugos; socialinės ir susijusios su personalu; žmogaus teisių; korupcijos ir kyšininkavimo; įmonės procesų įgyvendinimų patikrinimo) informacijos atskleidimo kiekis ir dinamika. Parengtas įmonių socialinės atsakomybės informacijos atskleidimo modelis yra universalus ir gali būti naudojamas vertinant visų nefinansinių įmonių socialinės atsakomybės informacijos atskleidimą.
Cilj je ovoga rada analiza onih aspekata rasprave između dva suprotstavljena pristupa tumačenju vremena, A-teorije i B-teorije, koja su zaslužna za nastanak nove B-teorije. U tekstu se obrazlaže ...način na koji su implikacije A-teorije utjecale na promjene u okviru B-teorije, odnosno kako je kreiranje takozvane nove B-teorije izravna posljedica neuspjeha stare B-teorije. Uzajamni utjecaj A-teorije i B-teorije ima zanimljive posljedice i za samu A-teoriju, koju novi B-teoretičari kritiziraju zbog korištenja indeksikala u svom jeziku pa će shodno tome ovo istraživanje uključiti i kratak osvrt na ovaj problem. Nadalje, razmotrit će se i odnos novih varijanti datumske i token-refleksivne teorije, koje su izravna posljedica rasprave koja je predmet ovog istraživanja. Nakon ukazivanja na sličnosti i razlike tih pozicija, iznijet će se i kritika nove B-teorije, prema kojoj se tvrdi kako ova teorija ni u kojem slučaju ne može ponuditi ispravan opis vremena zbog svoje neusklađenosti sa semantikom prirodnoga jezika.
This article is concerned with contemporary theories of epistemological uncertainty and their ramifications for our moral lives, and more specifically with how this uncertainty undermines the ...possibilities for conceiving of, and finding assurance in, humanistic morality. First, the uncertainties brought into knowledge by poststructuralism and Luhmann’s theory of observation are examined, particularly as they relate to the issue of reconciling the double moment of morality as an at once subjective and social phenomena. Next, Habermas’s important and influential work in this area is taken as exemplifying the limits of humanistic morality; it is argued that despite his interest and importance, Habermas’s work cannot support the weight of its own moral orientation, and that this is a direct consequence of the humanist structure of his thought, which cannot be reconciled with the paradoxical nature of the relationship between the subject and the social. Finally, some possibilities for maintaining humanism’s moral orientations through uncertainty are offered, primarily through the preservation of paradox, the acceptance of partiality, and the acknowledgement of the definitively incomplete nature of moral experience.
Straipsnyje svarstoma, kaip epistemologinis neužtikrintumas, persmelkiantis mūsų dorovinį gyvenimą, užkardo galimybę suprasti humanistinę dorovę ir atrasti joje pasitikėjimo garantą. Pirmiausia analizuojama, kaip neužtikrintumo problema nušviečiama poststruktūralizmo ir Niklaso Luhmanno stebėjimo teorijose ir kaip ji sprendžiama atsižvelgiant į dvilypę dorovės – kaip subjektyvaus ir kaip socialinio fenomeno – prigimtį. Vėliau pasitelkiami Jürgeno Habermaso darbai, iliustruojantys humanistinės dorovės ribotumą.Straipsnyje teigiama, kad, nepaisant Habermaso ketinimų ir pateikiamų argumentų svarbos, jo svarstymai visgi negali pagrįsti jo asmeninės moralinės pozicijos. Taip nutinka dėl jo minčiai būdingos humanistinio mąstymo struktūros, neleidžiančios išnarplioti paradoksalaus subjekto ir socialumo santykio problemos. Straipsnio pabaigoje siūlomi keli sprendiniai, kurie, nesant užtikrintumo, įgalintų humanizmo dorovinę nuostatą. Tai galima padaryti tik pripažįstant paradoksalią dorovės prigimtį, kuri neredukuojama tik į vieną ar kitą dėmenį ir atsiskleidžia tik kaip netobula patirtis, kuriai visada bus būdingas šališkumas.
U radu se razmatra koncept ženskog i ženstvenog pisma (l’écriture feminine), njegova priroda i podrijetlo. Nastoji se nadići pojam jednakosti, ali i različitosti, odnosno binarnih (o)pozicija, ...dihotomija. Služeći se psihoanalitičkim teorijskim pristupom, kreće se od pokušaja definiranja ženskog i ženstvenog. Potom se razmatraju i opisuju karakteristike ženske i ženstvene osobnosti, odnosno ekspresije, te načini na koje ženska seksualnost prodire, odnosno izvire, u/iz prostora tekstualnog. Također, koristeći se minucioznim analizama gramatičkih kategorija, ženske i ženstvene kreativne tekstualne strategije, izlaže se teorija o uskom i nedjeljivom odnosu spolnih i jezičnih rodova. Potom se, dekonstrukcijskom metodom, dovodi u vezu jezični položaj ženskog subjekta s procesima individualizacije, identifikacije, heteroseksualizacije te biseksualnog odnosa sa stvarnošću. Ukratko, nastoji se izići iz saussureovskog koncepta jezika te ponuditi poststrukturalističko tumačenje ženskog i ženstvenog diskursa.
The paper examines the concept of female and feminine writing, its nature and origin. It strives to surpass the concept of equality but also of diversity, i.e. binary (o) positions, dichotomies. Using the psychoanalytical theoretical approach, it starts from an attemptto define the female and feminine. Furthermore, all the characteristics of female and feminine personality, i.e. expression, are considered and described, as well as the ways in which female sexuality penetrates, i.e. emerges, into/out of the textual space. Also, using meticulous analyzes of grammatical categories, female and feminine textual strategies, the theory about the narrow and indivisible relationship between sexual and linguistic genders is presented. Then, practicing the deconstruction method, the linguistic position of the female subject is connected with the processes of individualization, identification, heterosexualization and bisexual relationship with the reality. In short, trying to get out of the Saussure’s concept of language, the work offers a poststructuralist interpretation of female and feminine discourse.
U radu se sagledavaju Foucaultove analize problema državne i društvene moći iz sredine 1970-ih u kontekstu političkih i društvenih okolnosti u Francuskoj nakon zbivanja u svibnju 1968. Nasuprot ...postavci o isključivo internom metodološkom sazrijevanju, u radu se zagovara teza da su te analize mnogo više produkt svojeg doba nego što se može činiti te da su zapravo izrasle iz postavke o post-revolucionarnoj epohi u kojoj su moguće isključivo partikularne politike identiteta što će u drugoj polovici 1970-ih zagovarati Foucault.
Analitički američki filozof religije Alvin Plantinga razvio je epistemološku teoriju jamstva (warrant theory) i epistemološki model Akvinski/Calvin. Ovdje želimo predstaviti njegovu teoriju, model i ...izabrane kritičke osvrte.
The American analytic philosopher of religion Alvin Plantinga developed the epistemological warrant theory and the Aquinas/Calvin epistemological model. Here we want to present his theory, model, and selected critical reviews.
Psihološke potrebe se često navode kroz literaturu, a često se povezuju i sa nekim konstruktima kao što je sreća ili zadovoljstvo životom, ali se rijetko povezuju sa konstruktom životnog smisla. ...Gledajući kroz prizmu teorije samoodređenja, potrebe za autonomijom, kompetencijom i povezanošću su nužno povezane sa čovjekovom dobrobiti, zadovoljstvom životom i srećom. Sagledavši bitnost zadovoljenja ili frustracije osnovnih psiholoških potreba prema teoriji samoodređenja, problem ovog istraživanja je utvrditi da li su psihološke potrebe u relaciji sa životnim smislom studenata, koji je operacionaliziran preko vrijednosnog okvira i ispunjavanja vrijednosti. U uzorak je uključeno 100 ispitanika, a podaci su prikupljeni putem platforme za online anketiranje. Ispitanici su pored Upitnika sociodemografskih karakteristika, ispunili i upitnik zadovoljenja i frustracija osnovnih psiholoških potreba (Deci & Ryan, 2000), kao i Upitnik odnosa prema životu (Battista & Almond, 1973). Zaključno, posmatrajući rezultate dobivene na ovom uzorku studenata, može se reći da je regresijska analiza pokazala da zadovoljenje potreba za autonomijom, kompetencijom i frustracije potreba za kompetencijom pokazuju statističku značajnost kao prediktori životnog smisla kod studenata.
The Lithuanian syllable has not been studied comprehensively. More attention has been paid to the analysis of structural patterns of phonological syllables. The aim of this study is to identify and ...describe the characteristics of the syllable of Standard Lithuanian, to establish its structure, and syllabification regularities. The syllable is described based on constituents’ hierarchy, syllable weight, phonemic structure, sonority, and optimality theory.
Cilj ovog rada preispitivanje je određenih vidika kritike američkog filozofa prava Ronalda Dworkina upućene “snažnoj” teoriji naravnog prava. Za žarišnu točku preispitivanja autor je odabrao ...perspektivu “dobrote” prava, odnosno pitanje na koji način i do koje granice Dworkin i predstavnici “snažne” teorije naravnog prava, svatko u okvirima vlastitog pristupa, dopuštaju preklapanje pojma prava sa stajalištem prosuđivanja prava sukladno moralnim vidicima ljudskog dobra. U prvom dijelu rada prikazani su ključni argumenti Dworkinove teorije prava s naglaskom na one elemente zbog kojih se Dworkina često smatra predstavnikom teorije naravnog prava u širem smislu. Nakon toga predstavljene su temeljne tvrdnje Dworkinove kritike upućene “snažnoj” teoriji naravnog prava, s posebnim naglaskom na Dworkinovo razlikovanje “snažne” teorije od njegova naravnopravnog pristupa. U nastavku su opisani osnovni smjerovi argumentacije kojima su predstavnici “snažne” teorije naravnog prava upozorili na otklon Dworkinova “minimalističkog” jusnaturalizma od klasičnih postavki naravnopravne teorije. U posljednjem dijelu analizirani su vidici “dobrote” prava koji proizlaze iz predmetne rasprave, s naglaskom na određene manjkavosti Dworkinove kritike “snažne” teorije naravnog prava. Pritom se upućuje i na teorijske sastavnice prema kojima se, unatoč uzajamnoj kritici, ova dva pravno-filozofska pristupa mogu smatrati srodnima.
Wardovo hegelijansko shvaćanje države Dokić, Marko; Bakrač, Vladimir
Filozofska istraživanja,
09/2022, Letnik:
42, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se ispituje društvena teorija Lestera Franka Warda, jednoga od najznačajnijih predstavnika rane američke društvene teorije, s posebnim naglaskom na njegovu koncepciju države, koja se može ...smatrati hegelijanskom. U prvom dijelu rada dan je kraći osvrt na ranu američku društvenu teoriju: njezine osnovne karakteristike; pitanja koja su bila glavni predmet promatranja u tom razdoblju razvoja sociologije u Sjedinjenim Američkim Državama i njezine najznačajnije predstavnike. U daljnjem tekstu, analiziraju se osnovne karakteristike Wardove društvene teorije. Tako se ističe da je ona: pojmovno naslonjena na prirodne znanosti, utemeljena na razlikovanju čiste i primijenjene sociologije, sistematska, progresivna i naklonjena društvenim reformama. Ona je bila suprotstavljena individualističkoj tradiciji i predstavljala je svojevrsni zaokret prema kolektivizmu. Njegova teorija počivala je na vjerovanju da ljudski um može upravljati društvenim napretkom i da poredak koji se temeljio na socijalnim nejednakostima te bio produkt doktrine laissez-faire ne može osigurati slobodu i blagostanje. Osnovna institucija koja je to u stanju učiniti jest država, tako da je središnji dio rada posvećen upravo shvaćanju države Lestera F. Warda, koje je okarakterizirano kao hegelijansko. U tom dijelu iznose se ključna obilježja Wardove koncepcije države i vrši usporedba s teorijom etičke države, koja je dana u okviru Hegelove filozofije objektivnoga duha – filozofije prava i filozofije povijesti. Na kraju, ističe se da je Wardova teorija, iako je po nekim svojim karakteristikama bila atipična za američku društvenu teoriju, ukazala na opći pravac daljnjega razvoja društvenih prilika prema eri kolektivizma.
This paper examines the social theory of Lester Frank Ward, one of the most significant representatives of early American social theory, with particular attention to his conception of the state, which can be described as Hegelian. The first part of the paper gives a brief overview of early American social theory: its basic features, the issues that were the focus of attention during this period in the development of sociology in the US, and its most significant representatives. The basic features of Ward’s social theory are then presented and examined in more detail. It is pointed out that it is: conceptual and essentially based on the natural sciences; based on the distinction between pure and applied sociology; systematic; supportive of progressive and pro-social reforms. It was directed against the individualist tradition. His theory was based on the belief that the human mind can direct social progress and that the order based on social inequalities, which is a product of the laissez-faire doctrine, cannot guarantee freedom and prosperity. The fundamental institution capable of doing so is the state. Therefore, the central part of this paper is devoted to his conception of the state and makes a comparison with Hegel’s theory of the ethical state contained in Hegel’s philosophy of objective spirit – philosophy of law and philosophy of history. It concludes by pointing out that Ward’s theory indicated the general direction of development of social circumstances towards the era of collectivism, and was also atypical of American social theory in some of its features.
PDF
