Teamwork is not a new topic in social work. In a bid to further advance the field, this paper has three aims: to identify the factors most relevant to the definition of teamwork in social work, to ...define a team in social work and propose a definition of teamwork in social work, and to provide a typology that accounts for important aspects of teamwork in social work. The focused review (relying on certain aspects of a scoping study and systematic review) of 84 papers revealed four main factors of relevance to the definition of teamwork and team in social work: size, composition, aim (purpose) and the role (participation) of users. Definitions are given of team and teamwork in social work that are in harmony with contemporary concepts of social work like a working relationship (co-creation). A typology entailing three of four identified important factors is proposed while four types of teamwork in social work are illustrated with examples from a small European country.
Prijedlog nove tipološke sheme japodskih i liburnskih antropomorfnih privjesaka pruža novu perspektivu i nove spoznaje o ovoj zanimljivoj vrsti ukrasa. Osnovnim, najstarijim i ujedno prostorno ...najraširenijim čini se tip Prozor, s analogijama i s druge strane Jadrana. Daljnji razvoj odvijao se u japodskom i liburnskom području odakle su se pojedini primjerci proširili samo na područje Bele krajine i istočne Dolenjske. Vremenski ih možemo smjestiti između 8. i 6. stoljeća pr. Kr. U Lici su se stariji oblici nosili prišiveni na pojedine dijelove odjevnog predmeta (npr. kape i/ili pojaseve), dok su se mlađi nosili kao prsni privjesci. Liburnjanke su ih vjerojatno nosile (i) kao naušnice. Naravno, nije isključeno da su se pojedini primjerci rabili kao zasebni predmeti, na primjer amajlije, osobito izvan japodskog područja. Iako je riječ o geografski vrlo ograničenoj vrsti ukrasa, ona se dobro uklapa u shemu privjesaka u obliku potnie theron, koji je u 7. stoljeću u nekoliko oblika bio prisutan na Apeninskom poluotoku.
U ovom radu obrađuje se korpus reprezentativne stambene arhitekture Rijeke s kraja 18. i samog početka 19. stoljeća koji je velikim dijelom danas gotovo iščeznuo. Uz nekoliko poznatih građevina, ovom ...se prigodom neke prvi put identificiraju, utvrđuju se njihovi vlasnici te vrijeme izgradnje. Nastanak palača povezuje se s proširenjem grada i rušenjem gradskih zidina unutar kojih izostaje reprezentativna izgradnja, a tek s formiranjem blokova Novog grada omogućeno je podizanje većih i kvalitetnijih kuća za stanovanje. Središnja zona postaje Korzo, duž i oko kojega palače podižu imućni trgovci, brodovlasnici i činovnici. Prostorna organizacija palača razmatra se većinom na temelju arhivske dokumentacije iz vremena kada je još bila sačuvana, ili se barem mogla iščitati, a uočava se nekoliko karakterističnih prostornih obrazaca čiji se koncepti povezuju s položajem i nastankom u gradskom bloku te tipskim modelima iz regije. Pročelja kao relevantni parametar u definiranju građevina kao palača pokazuju znatnu uniformnost, ali i razlike, osobito oblikovanjem zabatnih zaključaka koja im daju vizualni identitet i reprezentativnost, a slijedom kojih se mogu odrediti njihova tipološka obilježja.
Dvorište kao arhitektonska kompozicija u tradicijskoj arhitekturi trajno je prisutno u povijesti graditeljstva. Svojom praktičnom i logičnom organizacijom prostora, dvorište je oduvijek omogućavalo ...zaštitu i privatnost. Kako iz lokalne tako i iz strane perspektive, tradicijska palestinska kuća s dvorištem predstavlja važan tip stambene arhitekture pa bi ga stoga trebalo pomnije istražiti kako bi se omogućile promjene tijekom procesa obnove.
U članku se analiziraju prostorna obilježja upravne zgrade šećerane u Rijeci – palače Tršćansko-riječke privilegirane kompanije, s obzirom na dvije ključne faze njezina građevnog razvoja, razdoblje ...izgradnje 1752. i obnovu nakon požara 1785. – 1786. godine. Razmatra se funkcija pojedinih etaža i prostorija u zgradi, te utvrđuju namjenski prostori za stanovanje, poslovne sadržaje i skladišta. Palača se dovodi u vezu s korpusom arhitekture reprezentativnih poslovnostambenih palača izgrađenih u Trstu u drugoj polovini 18. stoljeća, koje nose vrlo slične prostorne karakteristike, a one se mogu iščitati iz arhivskih nacrta, jer same palače uglavnom nisu sačuvane. Navedene usporedbe upućuju, nadalje, na postojanje konkretnog tipskog obrasca za prostorno rješenje zgrada poslovno stambene namjene, bilo da ih podižu imućni trgovci za vlastito stanovanje i djelatnost, ili pak velike privilegirane kompanije koje su imale sjedišta u Trstu tijekom 18. stoljeća.
The aim of this paper is to provide an overview of semantic typology as a separate discipline with an interdisciplinary background. Semantic typology is presented as a novel emerging field in ...linguistic typology that combines semantic theory with typological methodology for a systematic cross–linguistic investigation of meaning. We present and discuss theoretical and methodological precursors to the development of semantic typology as an independent field at the crossroads of several traditions – typological, semantic and anthropological. We discuss the influence that kinship studies, color research, morphosyntactic typology and structuralist semantic traditions had on the development of semantic typology, as well as the limitations current methodological approaches based on these studies may encounter. We point out two main ways in which the term semantic typology is used in extant literature: a) synonymous with lexical typology and b) synonymous with semantically based typological classification of grammatical categories. Furthermore, we point out two main approaches to defining lexical typology. One is concerned with the demarcation of categories in various languages, while the other focuses only on those lexical features which are grammatically relevant. Finally, we argue for a broad conception of semantic typology that unifies the two uses of the term. Semantic typology under this view has the following goals: a) to make generalizations and classifications about “semantic types”, especially with regard to grammatical categories, b) to seek out potential universal semantic features and the way that they are coded in the languages of the world, c) to investigate potential universal semantic relations (e.g. polysemy, synonymy) and the way they operate upon language structures synchronically and diachronically, d) to investigate regularities in the formation of lexical and grammatical structures and e) to investigate the lexicon–grammar continuum and the way meanings are distributed across this continuum, with special attention to regularities across languages.
U radu donosimo rezultate empirijskog istraživanja kojem je cilj bio ispitati oblike podrške i sudjelovanja hrvatskih srednjoškolaca u prosvjedima za klimu "School Strike for Climate Hrvatska", kao i ...neke individualne i kontekstualne determinante njihovih stavova i sudjelovanja. Istraživanje je provedeno metodom online ankete 2020. i 2021. godine na prigodnom uzorku završnih razreda hrvatskih srednjih škola (N=534). Rezultati pokazuju da je oko 8% učenika bilo na neki način aktivno povezano s pokretom. Pomoću analize glavnih komponenata utvrdena su tri tipa stavova učenika prema prosvjedu i prosvjednicima, nazvana: "borbeni stavovi za zaštitu okoliša", "univerzalnoaktivistički stavovi" i "podržavateljski stavovi". Dodatno, multivarijatnom analizom testiran je efekt socio-demografskih obilježja zajedno s konstruktima percepcije kolektivne učinkovitosti, ekološke zabrinutosti, ekološkog svjetonazora te stavova o Greti Thunberg kao inicijatorici globalnog pokreta Fridays for Future na utvrdene stavovske strukture. Pokazalo se da su uključene determinante statistički značajni prediktori, ali ne na isti način za svaku od tri stavovske dimenzije.
Straipsnyje siekiama išnagrinėti F. Nietzsche‘s „valios siekti galios“ principu grindžiamos filosofijos prigimtį, parodyti šios filosofijos ypatumus, lyginant ją su metafizine ir pozityvistine ...laikysenomis, „valios siekti galios“ sukeliamą novatoriškumą, sietiną su „perspektyvistinio (interpretacinio) patinimo“ samprata, išryškinti būdingiausius ir neįprastus šios sampratos bruotus, lyginant ją su tradicine tiesos patinimo problematika. Siekiama atsakyti į klausimą, ar „ valia siekti galios" gali būti laikoma substancija tradicine šios sąvokos prasme? Ryškinant šio principo prigimtį pabrėtiama, kad jis numato ne tapatybę, bet skirtį. Skirtį gimdanti ir šioje skirtyje gimstanti „ valia siekti galios" funkcionuoja svarstant moralės kilmę. Kartu keliamas utdavinys parodyti, kad „ valios siekti galios" principu grįstas ir moralės kilmės svarstymas, kuris, beje, kaip ir kiekvienas kitas svarstymas, tegali būti tik interpretatyvus, t. y. Negalintis pretenduoti į vieną universalią tiesą, į vieną visiems privalomą normatyvumą.
PDF
