This paper investigates the characteristics of functionally derelict areas in Slovenia, criteria for their identification, typology and arguments for further monitoring, and regular updating of this ...new spatial and data layer. Both specifying the precise location and knowledge of characteristics of derelict areas, i.e. brownfields, are an important step towards sustainable planning and placement of activities. In 2017, we recorded 1081 functionally derelict areas in Slovenia in a total area of 3423 ha, with a prevalence of areas of industrial activities.
Since the end of the twentieth century there is a noticeable worldwide paradigm shift in future studies which are so far based mainly on statistical methods. The development of a social, not only a ...strictly scientific vision of the future has become crucial. It appears that the biggest role in this context played technology foresight programs (whose origins go back even to the 70's), integrating traditional methods of forecasting as well as those derived from the social sciences, economics, management science, etc. The paper presents a rich collection of foresight methods identified by the author, a general outline and characteristics of various types of methods, and an innovative classification of technology foresight research methods. Because of the huge complexity of the approach to technological foresight and its further evolution, the ability to classify and identify the typology of methods may be necessary for an orderly and rational way of structuring foresight projects.
„INDOEUROPIETIŠKIEJI“ DEVERBATYVAI SU *-- ‖ *-e/o (ATSIŽVELGIANT YPAČ Į BALTŲ KALBAS)ReziumėStraipsnyje nagrinėjama indoeuropiečių deverbatyvų *-- ‖ *-e/o kilme; autoriaus nuomone, ...„iteratyvai—kauzatyvai“ išriedėjo iš ankstyvesnių daiktavardinių („nomina actionis“) denominatyvų, „Zustandsverba“ — iš ankstyvesnių būdvardinių denominatyvų. Šios hipotezės grindžiamos kalbų tipologijos argumentais (tai daugiausia liečia signifikato planą).Norėdamas įvairiapusiškai išnagrinėti minėtus reiškinius, autorius analizuoja ir kitus dalykus (pvz., sufikso -a- kilmę), kurie yra glaudžiai susiję su deverbatyvų *-- ‖ *-e/o problema.
Cilj ovoga rada uspostaviti je tipologiju tlocrtno-prostorne organizacije stambenih
uglovnica građenih na zagrebačkome Gradecu (današnjemu Gornjem gradu) u 18.
stoljeću. U razmatranje je bilo uzeto ...deset uglovnica izgrađenih na središnjemu
platou Gradeca, jer uglovnice građene na bedemima zbog različita konteksta
gradnje, konfiguracije terena i temeljā građevina pokazuju neke druge značajke istovjetne onima stambenih objekatane-uglovnica koji su također izgrađeni na bedemima. U uvodnome dijelu podrobno su opisane poteškoće prisutne u istraživanjima stambene arhitekture, te su dane osnovne smjernice za njihovo provođenje. Nakon toga slijedi pregled provedenih istraživanja i kritički osvrt na stariju literaturu s ciljem (re)valorizacije prije uspostavljenih teza vezanih za tipologiju gornjogradskih stambenih palača iz razdoblja baroka. Riječ je o istraživanjima Nade Premerl, Lelje Dobronić i Sandre Križić Roban. Temeljem detaljne arhitektonske deskripcije deset odabranih objekata utvrđuju se tri tipološke skupine građevina, a u analizi se, prije svega, uzimaju u obzir broj krila i stupanj ugrađenosti zdanja u pripadajući gradski blok, stoga se ugaone osamnaestostoljetne stambene građevine na zagrebačkome Gornjem gradu mogu podijeliti na jednokrilne, dvokrilne i trokrilne, s tim da se jednokrilne dalje mogu razdijeliti na one u kojima se prostorije organiziraju kao prostorni niz i na one kod kojih je prisutno složenije grupiranje prostorija prema namjeni. Sve su dvokrilne uglovnice poluugrađene s L-tlocrtom, a one trokrilne imaju U-tlocrt te se razlikuju ugrađene od slobodnostojećih po tretmanu okolnoga prostora. Najjednostavniji formalni elementi projektiranja – broj krila i stupanj ugrađenosti u gradski blok – pokazali su se ovdje kao valjana polazna točka u razmatranju tipologije, a svi primjeri unutar (pod)skupina ukazuju na brojne analogije u tlocrtnoj dispoziciji, postavu prema komunikacijama i oblikovanju unutrašnjega prostora.
The aim of this article is to define the layout-space organisation typology of residential corner houses built in Zagreb’s Gradec (today Upper Town) in the 18th century. Ten corner houses built in today’s Gradec central plateau are considered, because due to a different building context, terrain configuration and foundations, the corner houses built on the city walls show some attributes proper of non-corner residential buildings also built on the city walls. In the introduction, the obstacles faced by researchers of residential architecture were described in detail, after which basic guidelines for conducting such research were offered. This was followed by an outline of previously conducted studies and a critical overview of bibliography aimed at a (re)valorisation of earlier theses relative to the typology of Upper Town baroque residential buildings. The studies in question were carried out by Nada Premerl, Lelja Dobronić and Sandra Križić Roban. Based on an elaborate architectonic description of the ten houses taken into consideration, three typological groups of buildings were identified. First and foremost, the analysis took into account the number of wings and the level of
buildings’ integration into a certain city block. Therefore, Zagreb upper town
18th century residential corner houses can be divided into single-wing,
two-wing and three-wing buildings, whereas single-wing houses can be further
classified into those whose rooms are organised in a row and those with a more
complex grouping of rooms spaced according to function. All of the analysed
two-wing corner houses are semi-detached and have an L line, while the
three-wing houses have a U line. What distinguishes the three-wing terraced
houses from the three-wing detached houses is the treatment of the
surroundings. The most basic formal construction elements – the number of wings
and the level of integration into the city block – resulted to be a valid
departure point when considering house typology, while all the examples within
the (sub)groups indicate to many plan disposal, grid plan and interior design
analogies.
V izjemno dolgotrajni diskusiji o izvoru, času pojava in razvoju podkev avtor s pomočjo novih najdb sestavi trenutno najverjetnejšo razlago. Podkve so se razvile v 5. st. iz kopitnih natikačev ter se ...razširile najprej po rimskem in bizantinskem cesarstvu, nato pa še naprej. Kot oblika prehodnega trajanja se konec 10. st. pojavijo podkve z valovitim robom. Novosti, ki sta v uporabi še danes, so najkasneje sredi 11. st. ozobci in najkasneje konec 12. st. žlebovi za podkovske žeblje.
Tipologija što se obrazlaže u ovom članku polazi od prozodijskih razlikovnih obilježja, od samih naglasnih počela: tona i trajanja i njihovih kombinacija u govornom lancu. Tako se dobije cjelovit ...naglasni sustav od dva tipa, četiri podtipa, tri istoslogovne i četiri neistoslogovne preinake, a sve to u krajnjem ishodu daje osamdeset i pet naglasnih jedinica nesvodljivih na jednostavnije naglasne uzorke.
Katolička Crkva u suvremenom hrvatskom društvu nalazi se pred mnogostranim izazovima. Naime, premda se suvremeno hrvatsko društvo još uvijek može okarakterizirati kao ono u kojemu, među većinskim ...katoličkim stanovništvom, i dalje dominira tradicionalna institucionalna religioznost u njemu se sve više uprisutnjuje i postmoderna individualizirana religioznost. Promičući novu evangelizaciju kojoj je cilj oživljavanje župnih zajednica, uz pronalaženje novih metoda pastoralno-katehetsko-evangelizacijskog djelovanja, Katolička Crkva nastoji se približiti vjerniku suvremenog hrvatskog društva te oduprijeti negativnim posljedicama koje takav oblik religioznosti ostavlja na društvo, na pojedinca te na kršćanstvo u cijelosti, koje je u svojoj biti zajednica vjernika. U okviru takvih nastojanja Đakovačko-osječka nadbiskupija izdala je 2008. godine Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, naslovljene „Ti si Krist – za nas i za sve ljude“. Cilj je ovoga rada pokazati na koji način fenomen višeoblične tipologije svećenika evangelizatora utječe na uspjeh u ostvarenju sinodskih izjava i odluka, kao danih smjernica za ostvarenje nove evangelizacije. Navedeno će se prikazati temeljem predstavljanja rezultata istraživanja provedenog u razdoblju od ožujka do svibnja 2018. godine kvalitativnom metodom dubinskih intervjua nad ukupno 19 župnika s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije. Rezultati pokazuju da najveći broj župnika s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije pripada kategoriji tradicionalističko-konzervativnih evangelizatora (42 %), odnosno progresivističko-puko-aktiviziranih (31 %) te rezignirano-dezerterskih (21%), dok samo jedan župnik pokazuje karakteristike Duhom Dobrog Pastira poosobljenog evangelizatora (0,05 %), što posljedično negativno utječe na mogućnosti djelovanja ove partikularne Crkve na promjene u religijskoj situaciji hrvatskog društva, a time i na ostvarenje nove evangelizacije.
Pri istraživanju arheološkog lokaliteta Vrt Relja od siječnja 2005. godine do lipnja 2006. godine pronađeno je 406 grobova iz različitih vremenskih razdoblja, od željeznodobnih do ...kasnosrednjovjekovnih. Raznolikost u načinu sahranjivanja nametnula je potrebu sagledavanja ukopa s tipološke strane, što ovaj članak i donosi. Grobovi su obrađeni tipološki i statistički s nakanom potvrde dugotrajnosti ukapanja na ovom potezu nekropole. Tipologijom se omogućuje bolji uvid u datacije grobova, a ujedno su otvorena neka nova pitanja koja su se tijekom rada na članku prirodno nametnula, vezana uz napuštanje grobnog areala početkom ranoga srednjeg vijeka i vraćanje na isti tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka.
Publikacijoje nagrinėjamas idėjos ir ideologijos santykis, sociologinės interpretacijos problema, išskiriami jos tipai. Teigiama, kad sociologinis požiūris į dvasinius turinius yra ypatingas idėjų ...išorinio nagrinėjimo būdas. Dvasinio turinio funkcionalizacija už jo esančios būties struktūros prasmių požiūriu suteikia šiai dvasinei struktūrai naują prasmę. Skirtumas tarp idėjos ir ideologijos yra pasirenkamų fundamentaliai skirtingų nagrinėjimo būdų arba nuostatų tų pačių dvasinių turinių atžvilgiu rezultatas. Pateikiama interpretacijų tipologija: skiriamos vidiniu nagrinėjimu pagrįstos (ideologinės) ir išoriniu nagrinėjimu pagrįstos interpretacijos. Pirmosios skirstomos į subjektyviai numanomos prasmės, objektyvias interpretacijas, interpretacijas kitos sistemos požiūriu, prasmės genezės, idėjų istorines, dokumentines interpretacijas, racionalizuojančias visumos rekonstrukcijas, interpretacijas, pagrįstas imanentine ideologine visuma, antrosios – į priežastinių aiškinimų tipus, idealistines, pozityvistines, individualios ir kolektyvinės supratumo psichologijos, interpretacijas, pagrįstas prasmę turinčia būties visuma ir kt.
Straipsnyje analizuojamas F. Nietzsche’s požiūris į klasikinio mąstymo paradigmą. Remiantis Nietzsche’s „valios siekti galios“ teorija, numatančia tik genealoginį, tipologinį ir simptomologinį ...pasaulio supratimą, siekiama parodyti, kad klasikinio mąstymo prigimtis yra ne racionali loginė, bet metaforiška. Todėl racionali klasikinio mąstymo raiška Nietzsche’s „galios“ filosofijoje atsiveria tik kaip niekada nepašalinamo pirmapradžio metaforiškumo liekana, kaip metaforiškumo suakmenėjimas ar neteisėta užmarštis ir kaip tik todėl racionalus klasikinis mąstymas Nietzsche‘s požiūriu ir negali apeliuoti į jokią universalią Tiesą, į jokį universalųjį pasaulio pažinimą, kylantį iš kokio nors vieno metafizinio pradžios taško. Straipsnyje siekiama parodyti, kokiomis sąmonės architektūrinėmis metaforomis Nietzche aprašė klasikinį mąstymą ir kokia šio mąstymo simptomatika nagrinėjant jį iš „valios siekti galios“ interpretatyviųjų ir metaforinių pozicijų.
PDF
