U radu se navode, klasificiraju i analiziraju toponimi iz poznatih hrvatskih prijevoda Lucidara. U onomastičko-tekstološkoj raščlambi najviše je pozornosti posvećeno identifikaciji “tamnih” toponima, ...uočavanju veza s predlošcima i razlikama među različitim izvorima. Zapisi toponima u hrvatskim izvorima toga srednjovjekovnoga teksta uspoređuju se sa zapisima u dvjema češkim inačicama (koje je objavio Č. Zíbrt) te sa stanjem u novijem kritičkom izdanju njemačkoga Lucidarija (Gottschall–Steer).
Autor ovog priloga – strukom povjesničar, no uporni čitatelj onomastičkih »folija«, jednako tiskane kao i arhivske provenijencije – iznosi primjere ispisane iz sudskoga spisa Vijeća desetorice ...Državnog arhiva u Veneciji, koji se odnosi na prosvjed pučana i seljaka Labina i Labinštine, u nedjelju, 8. ožujka 1768., potaknut općim nezodovljstvom zbog povećavanja cijene vinu. Ovaj je prilog nastao iz autorova uvjerenja, ili bar nade, da stara arhivska vrela katkada mogu pojasniti neku etimologiju, ili na pravi put usmjeriti jezično razmatranje o postanju nekog toponomastičkog ili onomastičkog oblika. Ujedno je nastojao upozoriti da politička i društvena sastavnica – poglavito u graničnim područjima prostiranja nekog etnosa (u ovome primjeru hrvatskoga) – neprijeporno utječe na one etnokulturne, kompleksne i raznolike odrednice od kojih ovisi nastanak, prilagodba ili promjena imena mjesta, imena ljudi, nazivi biljaka ili životinjskoga svijeta ...
Istražuvaweto pokaža deka vo toponimjata na Tikvešijata se sre}avaat golem broj leksemi od tu|o poteklo. Vo statijava se razgleduvaat pove}e toponimi vo koi se vlo`eni apelativi od supstratnata, ...grčkata, latinskata, germanskata i turskata leksika.
Dvoimenite toponimi, narekuvani u{te i toponimiski dubleti, toponimiski varijanti ili varijantni toponimi, dosega ne bile predmet na posebni istra`uvawa vo ramkite na makedonskata toponimija. ...Dvoimenite toponimi go predizvikaa mojot interes u{te vo dale~nata 1965-66 god. koga vr{ev terenski istra`uvawa vo oblasta po slivot na Bregalnica. Motivot za pojavata na dvoimenosta be{e pra{awe koe bara{e odgovor.
U radu se, polazeći od teza semiotike prostora, pobliže ispituje
opreka između spontanog i oktroiranog imenovanja
mjesta (Skračić 2011). Analizom s pomoću greimasovska
modela semiotičkog četverokuta ...izdvajaju se četiri temeljna
tipa imenovanja: oktroirano, spontano, zonalno i pobliže
funkcionalno. Ispituju se njihova obilježja, međusobne relacije,
funkcije i konteksti upotrebe u jeziku.
Sport u urbanom pejzažu Zagreba i Splita Zupanc, Ivan; Prelogović, Vedran; Glamuzina, Nikola
Hrvatski geografski glasnik,
07/2021, Letnik:
83, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Na dodiru sportske, kulturne, historijske i urbane geografije svrha je ovoga rada analizirati hodonime (imena ulica i trgova) i ergonime (imena ugostiteljskih objekata) koji se nalaze u okolici ...sportskih centara. Istraživanje ispituje postoji li veza između hodonima i ergonima vezanih uz sport i lokacije sportskih objekata. Polazište je da prostorna bliskost (blizina) utječe na motivaciju imenovanja ulica i trgova te ugostiteljskih objekata. Time se u ovom radu sportu u gradskom pejzažu pristupa s prostornoga aspekta. Studija slučaja provedena je na primjeru Zagreba – najvećega i glavnoga grada Republike Hrvatske te Splita – drugoga najvećeg grada u državi. Osnovni je metodološki pristup korišten u analizi podataka statistički i interpretativni. Istraživanje je pokazalo da u određenoj mjeri postoji veza između hodonima i ergonima s jedne strane te lokacije sportskih objekata s druge strane. Sport transformira i oblikuje gradski pejzaž ne samo kroz sportski pejzaž (infrastrukturu) već i kroz ostale dijelove grada.
Procopius’ De aedificiis presents the most detailed description of imperial building activity during late antiquity and is devoted to an enumeration and description of the great buildings, temples, ...forts, bridges, monasteries which were erected by the emperor Justinian in all the different parts of the Roman Empire. This thesis aspires to contribute to a better understanding of linguistic situation in certain Balkan areas in the period of Late Antiquity by examing closely toponyms attested in Procopius’s panegyric work. The thesis concentrates on limited geographical area which encompasses forts in Macedonia and Thessaly, in order names of the fortresses to be examined thoroughly. Name of each fortress is linguistically analyzed in detail respecting at the same time historical tradition and other relevant facts. Procopius’s testimony is compared with other primary sources relevant for the period of Late Antiquity for each site. Bearing in mind that most of the place-names mentioned by Procopius are hapax legomena, most recent archaeological evidence, epigraphic and numismatic data are used as well. The aim of the investigation is not only accurate etymology of certain place to be unveiled, but also, if possible, location.
Prokopijevo delo O građevinama predstavlja veoma podroban opis imperatorove građevinske aktivnosti u periodu kasne antike. Posvećeno je nabrajanju i opisivanju velikih građevina, hramova, utvrđenja, mostova, manastira podignutih od cara Justinijana u različitim delovima Rimske Imperije. Doktorski rad ima za cilj da da svoj doprinos boljem razumevanju jezičke realnosti u pojedinim oblastima Balkana u poznoantičkom periodu detaljnim ispitivanjem imena mesta posvedočenim u Prokopijevom panegiriku. Rad je ograničen na geografska područja koja obuhvataju utvrđenja pomenuta u Makedoniji i Tesaliji, sa ciljem da njihova imenu budu što detaljnije obrađena. Namera nam je bila da ime svakog utvrđenja u detaljima bude razmotreno pre svega jezički, istovremeno vodeći računa o istorijskoj tradiciji i ostalim relevantnim činjenicama. Prokopijevo svedočanstvo je istovremeno upoređivano sa drugim primarnim izvorima koji su relevantni za period Kasne antike. Imajući u vidu da je većina imena mesta u Prokopijevim spiskovima hapax legomena, pri istraživanju korišćeni su i arheološki podaci, kao i epigrafska i numizmatička svedočanstva. Cilj našeg istraživanja bio je da se ispita ne samo etimologija pojedinog imena, već, ukoliko je to moguće, i njegova lokalizacija.
Ovaj je prilog nastavak razmatranja vlastitih imena iz prethodnoga broja časopisa “Folia onomastica Croatica”, u kojem su prikazana osobna imena iz Žića svetih otaca. U navedenom su spomeniku znatno ...slabije zastupljena ostala vlastita imena. Među njima pretežu toponimi, a neki će od njih – vezano uz latinski predložak djela – najvjerojatnije biti jedine hrvatske potvrde.
Predijalnim toponimima nazivaju se rimski i ranoromanski toponimi izvedeni od osobnoga imena vlasnika posjeda, obično karakterističnim sufiksom ‐(i)anus/‐(i)ana. U hrvatskoj toponimiji predijalni se ...toponimi ubrajaju u predslavenski sloj. Predijalni su toponimi u doba nastanka obično imenovali ruralna naselja, odnosno naselja manje važnosti, pa ne čudi da su u antičkim vrelima rijet-ko posvjedočeni, tj. da su prve potvrde predijalnih toponima razmjerno kasne. U radu se raspravlja o toponimima na zadarskome području za koje je u literaturi prihvaćeno mišljenje da su predijalnoga postanja. Takvi su suvremeni toponimi Bibinje, Bošana (Biograd), Bošana (Pag), Lukoran, Mrljane, Neviđane, Pašman, Povljana, Ugljan te povijesni toponim Flaveico. Osim njih, u radu se obrađuju i drugi toponimi za koje je u literaturi pretpostavljeno predijalno podrijetlo, npr. Kolan, Žigljan, Čeprljanda, Suisgian, Pagnana. Prva potvrda svakoga od tih toponima potječe iz razdoblja nakon dolaska Slavena na ova područja. Onomastičkom analizom navedenih toponima pokušava se ustanoviti je li uopće riječ o predslavenskome toponimu i je li riječ o predijalnome toponimu, zatim koji je (latinski) antroponim u osnovi predijalnoga toponima te u koje je doba lik toponima posuđen u hrvatski i kako je tekao njegov glasovni razvoj
Rad je zamišljen kao prilog metodologiji proučavanja predslavenskih toponima koji nisu posvjedočeni u antičkim vrelima. Detaljno se obrađuju imena hrvatskih rijeka koja se smatraju predslavenskima ...iako nisu posvjedočena u antici. Osnovni je cilj za svaki od tih hidronima utvrditi koliko je vjerojatno njegovo predslavensko podrijetlo. Na temelju povijesnih potvrda analiziraju se postojeće etimologije tih hidronima te predlažu neke nove.
PDF