U radu se na temelju analize definicija odabranih toponomastičkih naziva u onomastici i drugim nejezikoslovnim znanostima upozorava na nužnost ujednačivanja temeljnoga hrvatskog onomastičkog nazivlja ...sukladno načelima dogovorenim u međunarodnim onomastičkim tijelima.
Od početaka institucionalizirane geografije u Hrvatskoj potkraj 19. st. do posljednjih nekoliko desetljeća 20. st. toponimi nisu bili u fokusu geografskog interesa. I danas su podzastupljena ...geografska tema premda se svakodnevno upotrebljavaju u geografiji. Uslijed nelogičnosti koja proizlazi iz odnosa (česta) uporaba – (slabi) interes, nameće se pitanje: trebaju li se geografi uopće baviti toponimima, njihovim pisanjem, izgovorom, usustavljivanjem, simboličkim značenjima? Instinktivan odgovor mnogih, ako ne i većine geografa, nesumnjivo bi bio: da, jer nije li samorazumljivo, logično i očekivano da upravo geografi proučavaju, ali i oblikuju nešto što se naziva „geografsko ime“? Ipak, ali ne i neobično, njima se daleko više od geografa bave jezikoslovci toponomastičari. U članku se predstavlja odnos toponomastike i geografije u proučavanju toponima.
Rad je prikaz priprave i izvođenja nastavne jedinice Imena koja se obrađuje u okviru nastavnog predmeta Hrvatski jezik u nastavnom programu gimnazija u četvrtom razredu. Nastavna jedinica nalazi se u ...predmetnom području jezik u nastavnoj cjelini / temi Onomastika.
Priprava i izvedba nastavne jedinice sadrži sljedeće elemente: nastavnu cjelinu/temu, nastavnu jedinicu, tip nastavnog sata, metodički sustav, cilj nastavne jedinice, ključne pojmove,odgojno-obrazovna postignuća / ishode učenja: kognitivno područje, psihomotoričko područje i afektivno područje, unutarpredmetnu i međupredmentu korelaciju, nastavne izvore, sredstva i pomagala, nastavne oblike, nastavne metode i metodičke postupke, literaturu za učenike i nastavnike, dramsku igru i plan ploče.
Prikaz izvedbenog dijela nastavne jedinice sadrži tri dijela: uvodni dio (5 minuta) kojega čini: doživljajno-spoznajna motivacija (dramska igra Baka i Anica, 1. dio), emocionalno-intelektualna pauza, objava doživljaja, najava teme nastavne jedinice, najava ishoda nastavnog sata; središnji dio (30 minuta): obrada novoga gradiva, rješavanje zadataka na nastavnom listiću i čitanje riješenih zadataka; zaključni dio (10 minuta): sinteza (ponoviti i objasniti osnovne pojmove iz onomastike, navesti nove primjere, zadavanje domaće zadaće te izvedba dramske igre Baka i Anica, 2. dio).
Metodički kreativan i dinamičan nastavni sat, osmišljen raznovrsnim oblicima i metodama te nastavnim sredstvima i pomagalima, naveo je učenike da marljivo rade tijekom cijelog sata. Dramska igra s ginjol-lutkama dodatno je motivirala učenike.
Gledanjem i slušanjem, čitanjem i pisanjem, kao i rješavanjem različitih zadataka, učenici su postupno usvojili pojmove iz područja onomastike, razvrstali nove primjere, a zatim su povezali pravopisnu normu s pisanjem imena.
U radu se opisuju poljski ojkonimi oblika pluralia tantum, njihova zastupljenost,
geneza i tipologija. Ti su ojkonimi nastajali od jedninskih apelativa i imena
(osobna imena, imena voda, imena ...područja) kao rezultat onimizacije ili transonimizacije
koju je pratila pluralizacija (izražena flektivnim oblikom ili množinskim
sufiksom) te od množinskih apelativa i imena kao rezultat „čiste” onimizacije ili
transonimizacije. Množinski oblik patronimijskih, obiteljskih, etničkih i uslužnih
ojkonima bio je povezan s kolektivnim karakterom naseljavanja, dok je na topografske,
kulturne i relacijske množinske ojkonime utjecala raznolikost elemenata
od kojih se sastoji referent. Skupina prvotnih ojkonima pluralia tantum obogaćena
je ojkonimima koji su tijekom svojega razvoja promijenili jedninski oblik
u množinski, što je najčešće bilo povezano s podjelama referenata. Množinska
imena čine oko 20 % ukupnoga broja poljskih ojkonima.
U ovome se radu razmatra proces stvaranja novih toponimskih elemenata na
temelju postojećih zemljopisnih imena. Analiza poljskih toponima popraćena je
teorijskim razmatranjem termina transonimizacije ...u slavenskoj onomastici. Transonimizacija
se tumači kao proces nastanka imena na temelju nekih drugih imena
pomoću semantičke, paradigmatske i sufiksalne tvorbe. Prikazuju se odabrana
toponimska „gnijezda” s hidronimom u osnovi, ojkonimi izvedeni iz hidronima te
potamonimi izvedeni iz ojkonima. Ta zemljopisna imena služe kao osnova za buduću
tvorbu toponima.
U radu se na temelju analize definicija odabranih toponomastičkih naziva u onomastici i drugim nejezikoslovnim znanostima upozorava na nužnost ujednačivanja temeljnoga hrvatskog onomastičkog nazivlja ...sukladno načelima dogovorenim u međunarodnim onomastičkim tijelima.
Prilog se bavi posebnim aspektima toponomastike u kontekstu pomoćnih povijesnih znanosti. Svjesni da zapravo »posuđujemo« toponomastiku, koja je u kontekstu onomastike svrstana u lingvističke ...znanosti i discipline, svojim radom želimo promovirati i koristiti aspekte toponomastike po kojima ona ima neporecive prerogative pomoćne povijesne znanosti, koja povjesničaru otvara značajne i dosad manje korištene prostore i podatke rubnih područja u kojima vlada manjak primarnih pisanih izvora.
Analizirano je područje srednjovjekovne Križevačke županije te malo manje Zagrebačke i Varaždinske županije, i to na primjerima izabranih toponima iz dvije grupe: nazivi voda, poglavito rijeka (hidronimi), te toponimi proizišli iz imena drveća i biljaka općenito. Ni ovaj ograničeni dio neće biti obrađen sveobuhvatno kataloški jer to nije ni namjera našeg istraživanja, a i opseg građe svakako nadilazi zadane okvire. Međutim, neki odabrani korijeni i toponimičke osnovice, poput duba i jalše, te neki hidronimi, poput Drave, Koruške, Čazme i Bednje, otvaraju sami po sebi toliko pojedinačnih i općih problema da na njima možemo otvoriti mnogo zanimljivih pitanja te naravno, nepretenciozno, predložiti i određene odgovore.
Obrađeni su toponomastički problemi Križevačko-kalničke regije sa stanovišta povjesničara. Pojedini su toponimi obradeni u svjetlu povijesno-jezičnog razvoja kroz najranije spomene. Imena lokaliteta, ...uglavnom poznata po imenima naselja, u povijesnom razvoju najčešće podrijetlo vuku od nekog prirodnog oblika, rijeke, brda i sl., ili pak od patrona crkve kojoj selo gravitira. Nekim je toponimima podrijetlo teško očitati, jer se kroz predaju uvriježilo tumačenje bez povijesne podloge, ali nas snažno sputava u istraživanju, kod drugih toponima problemi su jezične prirode, jer zbog dubokih jezičnih promjena, ili zbog inojezičnog korijena toponima, neko jednostavno tumačenje ostaje nam teško prepoznatljivo. Obrađeni su posebno toponimi Kalnik i Križevci, te pored toga izbor manjih naselja, i geomorfoloških formi. Iznenađuje da je većina toponima koji se danas koriste, velike starosti, te postoje indicije da se formiraju u 11.-13. stoljeću.
Autori u ovom radu pokazuju na primjerima iz jezične, ovdje toponomastičke građe da lingvistička istraživanja mogu biti od velike pomoći drugim znanostima, ovdje geografiji. U radu se opširno navode ...i djelomično objašnjavaju krški termini sadržani u toponimskim likovima karakterističnim za zadarsku regiju u XIV. i XV. stoljeću i danas. Korpus se analizira po geografskim (geonimi, oronimi, hidronimi) i jezičnim kriterijima; semantičkim (standardni geografski termini i metaforički leksemi) i dijakronijskim (predromanski, romanski i hrvatski jezični sloj).
PDF
