Recepcija Koromanove poezije tijekom posljednjih šest desetljeća mijenjala se zbog čitateljskih navika, ukusa vremena, utjecaja određenih pjesničkih škola, uniformiranosti kritičkoga promišljanja, ...udaljenosti od matične hrvatske književnosti i složenih kulturno-političkih prilika te se kretala od percepcije Koromana kao zavičajnoga pjesnika do suvremenih čitanja koja bacaju svjetlo na Koromana kao metafizičkoga pjesnika. Dosadašnja istraživanja Koromanove poezije mogu se podijeliti na ona koja sustavno pristupaju njegovoj poetici nastojeći u njoj prepoznati osobitosti u jezičnome i versifikacijskome smislu te ona koja se njegovim pjesničkim djelom bave prigodno u obliku književnopovijesnih ogleda, predgovora i članaka za dnevne tiskovine i časopise, no sva potvrđuju da se Koromanova poetika afirmirala kao jedinstvena cjelina u jezičnome i versifikacijskome smislu. Godine 2017. Koromanov pjesnički opus sabran je u ediciji koja objedinjuje do tada objavljenih 12 pjesničkih knjiga s pjesmama neuvrštenima u zbirke koje su tiskane u časopisima i drugim publikacijama, prateći vremenski slijed njihova nastanka. Čitateljsko iskustvo posljednje pjesničke knjige Bit ću negdje, objavljene 2022. godine, ispituje autorovu korespondenciju s vlastitim opusom i istražuje Koromanovu poetiku u kontekstu aktualnoga trenutka te uspostavlja veze koje mjere njezine promjene i usložnjavanja, posebice onih u ranijim zbirkama ovjerenih pjesničkih mjesta koje autor iznova rekreira u recentnoj knjizi pjesama. Rad istražuje Koromanove pjesničke postupke koji ili potvrđuju organsko jedinstvo s vlastitom literarnom tradicijom ili negiraju njezine poetske kanone, što naposljetku daje bolji uvid u recepciju njegove poezije.
Ko je bil konec maja 2013 objavljen Predlog za izdelavo Slovarja sodobnega slovenskega jezika, se je tako na strokovnih forumih kot v medijih razvila debata o tem, ali naj novi slovar slovenskega ...jezika sledi leksikografski tradiciji, kot se je oblikovala s Slovarjem slovenskega knjižnega jezika, ali naj se od te tradicije oddalji. Ker so se ob tem oblikovali različni pogledi na razumevanje slovarske tradicije kot tudi na vključevanje sodobnih slovarskih praks, želimo v prispevku na podlagi analize zasnove SSKJ in SNB ter s prispevki, ki se kakorkoli nanašajo na koncept bodočega slovarja slovenskega jezika, ugotoviti, katere elemente leksikografske teorije in prakse lahko pojmujemo kot tradicionalne ter katere so predlagane novosti v slovenski leksikografiji. Vzporedno predlagamo tudi zasnovo novega slovarja v ključnih segmentih, tj. z vidika uporabnika, medija in uporabe jezikovnotehnološkega znanja, ki bi zadostila opisu sodobnega slovenskega jezika, ki kar v največji meri zadovoljuje potrebe jezikovne skupnosti v današnjem času in okoliščinah.
This paper discusses the question of historical consciousness as a determinant of identity communities in the example of Ruthenians in Serbia. The athor show special interest to the Ruthenians ...awareness of their migration to Serbia 260 years ago. The specific problem is investigated in based on the narration of historical sources (Ruthenian People's Chronicle), and literature. The conclusion of this work is that we could explain the process of the loss and the finding a new tradition based on the relative awareness of migration and the fact that it preceded
U radu je obrađeno prvo sustavno imenovanje ulica u Splitu 1912. godine te preimenovanja i imenovanja novih ulica od 1918. do 1928. godine. Vrijeme obuhvaćeno radom zanimljivo je po tome što se ...poklapa sa zadnjim dobom Austro-Ugarske Monarhije i dobom Kraljevine SHS te ulično nazivlje u navedenom okviru pruža uvid u tranzicijske procese tog vremena. Prvo sustavno imenovanje ulica 1912. godine održava svijest o bogatom nasljeđu prošlosti grada, ali i političke nazore stranaka iz čijih su redova dolazili tadašnji vijećnici. Vrlo jak i pomalo osebujan pečat daje mu nastojanje za isticanjem važnosti domaćih pučkih obitelji. Uočljivo je i ignoriranje austrijske vlasti pri davanju naziva. Predratno je općinsko vijeće nastavilo djelovati po završetku Prvoga svjetskog rata, ali s novim načelnikom i Upraviteljstvom. U novim nazivima ulica očituje se njihova podrška uspostavi prve jugoslavenske države.
Autori su istražili kontinuirani rad kopaničke škole u razdoblju od dvije stotine i šezdeset godina, između 1764. i 2024. godine. Istraživanje je longitudinalnog karaktera, a temelji se na ...relevantnoj literaturi i bogatoj izvornoj građi. Analiza i rezultati prikazani su deskriptivnom i ex post facto kauzalnom metodom.
S obzirom na školske sustave, rad kopaničke škole prikazan je unutar rada trivijalne, narodne elementarne, opće pučke, šestogodišnje, sedmogodišnje, osmogodišnje tipa A i B i osmogodišnje škole. Radi ujednačenosti u svim sustavima, praćene su iste kategorije: kopanička škola u odnosu na sustav: njezine specifičnosti, dosezi, uspjesi, ograničenja; školske zgrade, namještaj, učila; ravnatelji, upravitelji, direktori.
Ta se škola u kontinuitetu isticala u odgojno-obrazovnim rezultatima, a u pojedinim razdobljima i u izvannastavnim aktivnostima (učenička zadruga). Permanentno je bila otvorena za školske i zakonske inovacije kao i prema lokalnoj zajednici.
Usoda slovenskih klasičnih filologov, kot so bili Fran Bradač, Jože Košar, Milan Grošelj in Anton Sovre, je bila po drugi svetovni vojni v marsičem določena z njihovim razmerjem do partije. Toda po ...pričevanju sočasnih dokumentov tajne policije, kot jih je sestavljal »Andrej«, sodelavec Državne varnosti, ki se je v resnici imenoval Fran Petre, se je za njihovo težavno dvojno igro vzdrževanja ideološko sprejemljive fasade skrivalo tudi prizadevanje za ohranitev vsaj dela nekdanje avtonomije. Relativna svoboda na Oddelku za klasično filologijo je v desetletjih, ki so sledila letom skorajda popolnega uničenja stroke v drugi polovici štiridesetih, temeljila predvsem na dejstvu, da je postajal ta študij vse bolj marginaliziran.
U ovom se radu bavimo pitanjima na koji je način protestantski
teolog i egzegeta Oscar Cullmann vidio Drugi vatikanski sabor te
koja su se - prema njegovom shvaćanju - ograničenja, a koje novosti
...dogodile na njemu. U Drugom vatikanskom saboru Cullmann gleda
važan iskorak naprijed za Katoličku crkvu po pitanju približavanja
između različitih Crkava. Ono što svaka Crkva ima jesu karizme,
povjerene im od Duha Svetoga na čuvanje i razvijanje. Karizme
koje Cullmann ističe za Katoličku crkvu jesu: univerzalizam i
institucija; za Protestantsku crkvu to su usredotočenost na Sveto
pismo i kršćanska sloboda koja favorizira otvorenost svijetu, dok
za Pravoslavne crkvu kao karizme ističe teološku produbljenost
u poznavanju Duha Svetoga, te tradicionalne liturgijske forme.
Budući da su moguće i deformacije, potrebno ih je pročišćavati i
biti pozoran na njihov razvoj.
Cullmann razlikuje apostolsku od post-apostolske tradicije.
Za ovu prvu tvrdi da je legitimna i na istom rangu kao i Sveto
pismo, ova druga je manje vrijedna te može ponekad biti i lažna.
Iako, prema Cullmannu, Sabor ističe Sveto pismo kao vrhovnu
normu, ipak zaključuje iščitavajući tekstove i cjelokupni povijesni
kontekst kako ipak Sveto pismo i Tradicija za Katoličku crkvu na
koncu imaju jednaku važnost.
Novosti koje Cullmann ističe jesu: hijerarhija istina, jedna
objava, Sveto pismo kao vrhovna norma, kolegijalnost biskupa, te
naglasak na studiju Svetoga pisma.
Kao najvažniji doprinos Drugog vatikanskog sabora u
ekumenskom približavanju vidi učenje o postojanju hijerarhije
među istinama katoličke vjere. Postoje fundamentalne i izvedene
vjerske istine te nisu iste važnosti u odnosu na sam temelj vjere.
Međutim, problem je kako ustanoviti tj. ujednačiti tu hijerarhiju za
sve kršćanske Crkve. Cullmann kao rješenje predlaže da temelj
bude Sveto pismo kao vrhovna norma i sudac Crkve.
Ipak, zaključuje kako postoje i ograničenje istih ovih novosti,
jer se ipak nalazimo na katoličkom Saboru.
U radu se prikazuje teorijsko-metodološka oslonjenost Leksikona hrvatskih tradicija na kontekst poljske sociološke, historiografske, filozofske i filološke znanosti iz razdoblja od kraja 1960-ih ...godina do kraja 20. stoljeća. Ukazuje se na mogućnosti povezivanja teorijsko-metodološkoga okvira Leksikona s teorijama kolektivnoga pamćenja i s tzv. (post)modernističkim teorijama nacije i nacionalizma te se interpretira znakovitost njegova objavljivanja u izvorniku i u hrvatskome prijevodu neposredno poslije raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Domovinskoga rata i uspostave hrvatske suverenosti. Zaključuje se kako Leksikon hrvatskih tradicija potvrđuje da su puno intrigantnija i fundamentalnija od pitanja o rezu između modernosti i tradicije, ona o njihovu međudjelovanju; o tradicijskim uvjetovanjima modernizacije, te o modernizacijskim nasljedovanjima, preoblikovanjima ili generiranjima tradicije odnosno tradicija.
PDF
