Puntarska draga pripada istaknutim elementima razvedenosti na otoku Krku.
To je relativno dobro zatvoren zaljev, koji je u prošlosti bio krška uvala naknadno potopljena morem. To je prostor koji ima ...povoljne prirodne i bogate antropogene turističke resurse. Među njima treba spomenuti starohrvatsku crkvicu sv. Dunata i franjevački samostan i crkvu na otočiću Košljun.
Turistički razvoj Puntarske drage započeo je u drugoj polovici 19. stoljeća dolaženjem pojedinaca i organiziranih grupa izletnika koji su posjećivali franjevački samostan i crkvu na otočiću Košljun. Zbog toga je biskup još 1876. godine zatražio od franjevaca da vode popis stranaca koji ovamo dolaze. U naselju Punat se krajem 19. i početkom 20. stoljeća otvaraju ugostiteljski objekti, osnovano je i Kupališno društvo, a 1912. godine izgrađeno je prvo manje privatno kupalište. U razdoblju između dva svjetska rata otvaraju se pansioni i hoteli, izgrađeno je novo veliko kupalište, izvršena su pošumljavanja i nasipavanja obalne zone i dr. Nakon 1945. godine puntarski turizam karakteriziraju dječja i radnička odmarališta, novoizgrađeni kampovi i hoteli, te marina koja je postala najveća na Jadranu. U razvoju turizma i upravljanju turističkim resursima najvažniju su ulogu imala društva koja su formirana u određenim etapama razvoja turizma u Puntarskoj dragi. Najvidljivija posljedica suvremene turističke valorizacije Punta je novoizgrađeno naselje južno od stare puntarske jezgre, gdje većinu objekata čine kuće za odmor. Njih u puntarskoj općini ima oko 1000, čiji su vlasnici pretežno iz Zagreba i Rijeke.
U radu je prikazana preobrazba općine Dobrinj na otoku Krku pod utjecajem turizma. Posebno su analizirane tri skupine posljedica turizma kao faktora preobrazbe: uloga u demografskom razvoju, u ...socioekonomskom prestrukturiranju stanovništva, te u transformaciji naselja. Najjače je naglašena uloga turizma u transformaciji naselja, zatim u diferenciranom demografskom razvoju naselja uz more i naselja u unutrašnjosti te naposljetku u razvoju gospodarstva. Može se zaključiti da već sada turizam predstavlja čimbenika preobrazbe općine Dobrinj, iako njegova uloga nije toliko naglašena kao u turistički razvijenijim područjima otoka Krka.
Poslovni reinženjering kao nova filozofija menedžerske teorije i prakse, zaslužuje da mu se posveti adekvatna pažnja. Taj zahtjev naročito proizlazi zbog sadašnjeg položaja hrvatskog hotelijerstva.
...Koristeći pozitivne domete poslovnog reinženjeringa i controllinga kao servisa modernog upravljanja procesima u hotelijerstvu, hotelskom menedžmentu otvaraju se povoljne mogućnosti za ostvarenje boljih rezultata poslovanja.
Rezultati analize populacijske dinamike i strukturnih promjena stanovništva zagrebačkih općina ukazuju na izrazitu tendenciju prostornog prerazmještajastanovništva na širem području grada, odnosno ...njegove funkcionalne transformacije, najevidentnije izražene u prerazmještaju funkcije rada i funkcije stanovanja.
Kalmodulin je modulatorski protein ovisan o kalciju, koji regulira tridesetak enzimskih sustava. Do poremećaja njegove razine u stanici, a i do njegove preraspodjele između citosolne i membranske ...frakcije dolazi pod utjecajem kemijskih (ioni metala) i bioloških činilaca (hormoni, virusi). Te su pojave osobito izražene pri malignoj transformaciji stanice. Zasebno su obrađena oba razreda činilaca, a ovaj pregled ukratko opisuje i najvažnijc analitičke postupke za određivanje razine kalmodulina u homogenatima tkiva i stanica. Detaljni mehanizam djelovanja kemijskih i bioloških činilaca na razinu kalmodulina još nije poznat.
U radu se analiziraju promjene u strukturi srednjoškolskog diskursa s obzirom na promjene u političkom sustavu postsocijalističke Hrvatske. U prvom dijelu teksta analiziraju se obilježja procesa ...postsocijalističke transformacije političkog sustava kao sociopolitičkog konteksta obrazovnih promjena u Hrvatskoj. U drugome dijelu rada prezentirane su promjene u strukturi srednjoškolskih planova neposredno prije i poslije izbora 1990. godine. Analiza se zasniva na rezultatima empirijskog istraživanja nastavnih planova provedenog 1993. godine u srednjim školama. Preliminarni rezultati ukazuju na prevlast etnonacionalne ideologije nad proklamiranom liberalnom demokracijom.
As plants with Crassulacean Acid Metabolism (CAM), cacti are highly affected by artificial environmental conditions in tissue culture. Plants of Mammillaria gracillis Pfeiff. (Cactaceae) propagated ...in vitro produced callus spontaneously. This habituated callus regenerated normal and hyperhydric shoots without the addition of growth regulators. In order to compare habituated callus with the tumorous one, cactus cells were transformed with two strains of Agrobacterium tumefaciens: the wild strain B6S3 (tumour line TW) and the rooty mutant GV3101 (tumour line TR). Gene expression in cactus plants, habituated callus, regenerated shoots and two tumour lines was analysed at the level of cellular and extracellular protein and glycoprotein profiles. Proteins were separated by SDS-polyacrylamide gel electrophoresis and 2-D PAGE electrophoresis and silver stained. Concavalin A-peroxidase staining detected glycoproteins with D-manose in their glycan component on protein blots. Developmentally specific protein patterns of Mammillaria gracillis tissue lines were detected. The 2-D PAGE electrophoresis revealed some tissue specific protein groups. The cellular glycoprotein of 42 kDa detected by ConA was highly expressed in undifferentiated tissues (habituated callus, TW and TR tumours) and in hyperhydric regenerants. Tumours produced extracellular proteins of 33, 23 and 22 kDa. The N glycosylation of cellular and extracellular proteins was related to specific developmental stage of cactus tissue.
U tekstu se donosi niz novih spoznaja o povijesti izgradnje i uređenja župne crkve sv. Vida u Brdovcu, koje su rezultat usporednog iščitavanja arhivskih izvora, ponajprije izvještaja kanonskih ...vizitacija, i nalaza konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, a koje bitno mijenjaju prije objavljene teze. Iscrpno su sagledane sve povijesne faze s opisom građevnih transformacija i razvoja crkve, iz čega proizlazi zaključak da su se ključne intervencije dogodile tijekom 17. i 19. stoljeća, kad crkva dobiva današnji izgled. Razjašnjena je i građevna geneza kapele sv. Barbare, jedine bočne kapele kružnog tlocrta iz 17. stoljeća na području kontinentalne Hrvatske, a štukatura u njezinu interijeru, ovdje se po prvi put analizira i valorizira u kontekstu štukatura sjeverozapadne Hrvatske i susjednih regija. Prvi put se objavljuje i podatak o naručiteljici kapele i oltara sv. Barbare koju vizitatori izrijekom navode, a riječ je o Heleni pl. Patačić.