In searching for answers about the actual relation between two apparently incompatible concepts: the Kingdom of God and the Sustainable Development (SD), we will try to put them side by side and use ...respective comparative findings, in order to see if they can work together and possibly benefit from each other. The aim is to better understand future perspectives that are opening for the church within the contemporary context. The two concepts considered in this research, the Kingdom of God and SD, are never supposed to be separated. Although coming from different sources, using different languages, and springing out from different socio-political contexts, they tackle the same set of universal issues; both are eagerly anticipated, their fulfillment is of utmost importance, they both call for profound personal and communal transformation, both are powerfully creative and innovative, and both have the capacity to mobilize communities, peoples, and resources. The intersections between the SD and the Kingdom of God create opportunities for the church to practice shalom and to nurture hesed in the world by encouraging inclusiveness, lobbing for social justice, carrying for the poor and marginalized, and extending love and compassion onto the whole of creation, without losing its genuine identity. Within the SD framework, the role of the church is to make sure that nobody is left behind. The church might be the best part of the SD practice by persistently insisting on the same universal set of Kingdom values no matter how circumstances are changing.
Suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije pred stvaratelje i vlasnike ili posjednike dokumentarnoga i arhivskoga gradiva postavljaju složene izazove u uvjetima u kojima ih se većina još ...uvijek pretežno služi “papirnatom” dokumentacijom u poslovanju. Recentni Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva te Uredba o uredskom poslovanju (za svoje obveznike) postavili su temelje digitalne transformacije sustava upravljanja dokumentarnim gradivom. U tom pogledu njihove odredbe nisu uvijek samorazumljive i jednostavne, posebice ako se uzmu u obzir uvjeti koje postavljaju drugi provedbeni propisi koji reguliraju područje uredskoga poslovanja ili specifičnu djelatnost stvaratelja i vlasnika ili posjednika gradiva. Zato o ovoj problematici treba promišljati sustavno i dugoročno, odnosno formirati strategiju prelaska institucije na digitalno spisovodstvo. U radu su analizirani reprezentativni primjeri iz uzorka svih pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom i popisa dokumentarnoga gradiva s rokovima čuvanja stvaratelja i posjednika ili vlasnika, izrađeni prema novim propisima (i odobreni od strane Hrvatskoga državnoga arhiva), koji pokazuju kako interni normativi koji reguliraju upravljanje gradivom mogu (i moraju) postati integralni čimbenik takve strategije. Na temelju toga je razmotreno i koliko su stvaratelji i posjednici ili vlasnici uopće usvojili rješenja koja nude propisi kad je riječ o pripremi i provođenju digitalne transformacije.
Contemporary information and communications technologies pose complex challenges to public institutions and other legal persons which create, own or possess records and archives. The problems generated by these challenges are even more acute when one considers that most of the public institutions and legal persons in Croatia still predominantly rely on “paper” i.e. analogue docu-mentation in their everyday business. In that regard the recent Act on Archives and Archival Institutions (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima), the Regula-tion on Records Management of the Public Authority Bodies (Uredba o ured-skom poslovanju) and the Ordinance on the Management of Records Outside the Archival Institutions (Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva) laid out a robust foundation for the gradual digital transformation of the records management system. However, the provisions of all these regula-tions addressing these questions are not always self-explanatory and simple, espe-cially if one takes into account the conditions set by other relevant regulations which affect the area of records management of creators and owners or possessors of records and archives. That is why this issue needs to be considered in a thor-ough, systematic fashion over the long-term period. In other words, public insti-tutions and other legal persons which create, own or possess records and archives should define a strategy on how to implement a transition to digital record-keeping, which will allow for more efficient management of both analogue as well as digital records. The paper analyses a sample of internal normative acts of creators, owners or possessors of records and archives approved by Croatian State Archives since recent Act on Archives and Archival Institutions, and other relevant regulations came into force. The indicative examples of these acts (Rules for the Records Management and Records Disposal Schedules) singled out from the sample illus-trate the possibilities offered by recent legislation and regulation on how to sup-port the transition to digital records management system. That said, the paper argues that these acts can (and must) become an integral element of abovemen-tioned transition strategy in the period when paper documentation is still very much in circulation at the same time when digital records are inexorably becom-ing the new norm. Second goal of the analysis is to consider how much are the creators and owners or possessors of records and archives in Croatia prepared to adopt the described solutions offered by the regulations when it comes to implementation of the digital transformation. The paper argues that there are noticeable advancesin this area, but that many still prefer to think about records management along traditional patterns related to conventional records “on paper”.
U radu se opisuje primjena Laplaceove transformacije na određivanje osnovnih statističkih pokazatelja (očekivanje, varijanca i standardna devijacija) proizvoljne eksponencijalne slučajne varijable. ...Komentiraju se i uočene poteškoće koje studenti imaju u razumijevanju ove primjene.
Straipsnyje analizuojamos radikalios komunistinės modernizacijos kultūrinė ir politinė įtaka demokratijos raidai posovietinėje Lietuvoje ir pokomunistiniame pasaulyje apskritai. Teigiama, kad ...totalitarinis marksizmas suprastinas ne kaip modernizacijos varžymo, bet kaip smarkaus jos greitinimo padarinys, nulemtas turbomodernizacinių siekių. Istorinė postkomunistinės būties specifika ir yra jos turbomodernizacinė patirtis. Komunistinės turbomodernizacijos paveldas yra kliuviniu liberalios demokratijos įsigalėjimui tiek ir taip, kiek ir kaip jis stabdo politiškumo sklaidą, kartu jis yra tokio įsigalėjimo paskata tiek, kiek pajėgia švelninti paveldėto ir keičiamo bendrabūvio taisyklių ir struktūros kismą, socialinės suirutės apraiškas pagelbėdamas ne tik postkomunistinės visuomenės stabilumui, bet ir komunistinio bendrabūvio normų dekonstrukcijai. Senoji postkomunististinė inteligentija gali būti matoma kaip mažiausiai nuo anomijos (beįstatymystės) kenčianti ir sugebanti ją sušvelninti visuomenės dalis. Šios inteligentijos antimarksistinis nusistatymas yra ne tiek jos bešališko kritiškumo ir dešinumo rezultatas, kiek efektyvios tos pačios marksistinės ideologijos interiorizacijos sekmuo.
Straipsnyje, remiantis endogeniniu postkomunistinės Lietuvos socialinio kismo modeliu, tvirtinama, kad, pirma, tarybinis „inteligentijos tarpsluoksnis“ – struktūrinis distributyvinės ekonomikos ...socialinis sandas – buvo pagrindinis postkomunistinės revoliucijos dalyvis jos ankstyvuoju, t. y. revoliuciniu, laikotarpiu. Vėlyvuoju – evoliuciniu – laikotarpiu dėl transformacijos, viena vertus, į palyginti menką petit bourgeoisie ir, kita vertus, į gausėjančius specializuoto žinojimo sluoksnius, inteligentija vis labiau praranda savo revoliucinamąjį vaidmenį, užleisdama jį naujiesiems politiniams, intelektualiniams ir ekonominiams elitams. Tačiau, antra, socialinės morfologijos kaitos pobūdį lemia ne tik endogeninių, bet ir egzogeninių faktų samplaika, t. y. ne tik Lietuvoje užsimezgantys, bet ir jai primetami nūdienio pasaulio realijos ir procesai. Šiuo požiūriu antroji Lietuvos Respublika pasitinka XXI amžių vis labiau postmodernėjanti. Pateikiamos pagrindinės postkomunistinio bendrabūvio ir jo genezės charakteristikos. Pagrindinis normatyvinis postkomunistinės revoliucijos matmuo – pilietinė pareiga, arba pilietinė dorybė. Šios revoliucija – tai pilietinės visuomenės revoliucija, atvėrusi politinio pilietiškumo bendrabūvio dimensiją.
Godina 2020. ostaje zapamćena po pandemiji koronavirusa (SARS-CoV-2) svjetskih razmjera i radikalnoj promjeni način života. Interna komunikacija visokih učilišta postaje presudna u okolnostima ...prekida klasične nastave, zatvaranja zgrada za studente, prelaska na rad od kuće i uspostavljanja digitalnih platformi. Brza prilagodba organizacija na promjenu načina komunikacije sugerira da interna komunikacija postaje od strateškog značaja za daljnje funkcioniranje sveučilišta, fakulteta, veleučilišta i visokih škola. Cilj ovoga rada jest analiza promjene paradigme interne komunikacije u ozračju koronavirusa u visokom obrazovanju unutar stručnih studija. Svrha je upoznati se s izazovima u internoj komunikaciji prilikom digitalne transformacije nastavnog procesa te odrediti jesu li se promijenili ciljevi i instrumenti u internoj komunikaciji visokog učilišta. Za istraživačku metodu odabran je polustrukturirani dubinski intervju s dekanima ili prodekanima za nastavu na uzorku od deset odabranih veleučilišta odnosno visokih škola koje izvode akreditirane stručne studije u Hrvatskoj. Metoda polustrukturiranog intervjua odabrana je zbog mogućnosti generiranja novih ideja i pitanja na temelju odgovora i iskustava ispitanika, koji su bili odgovorni za prilagodbu nastavnog procesa na daljinu i komunikaciju s nastavnicima i studentima. Radikalna promjena oblika nastave snažno je utjecala na digitalizaciju u visokom obrazovanju, a kroz analizu odgovora ispitanika autori daju smjernice za budućnost interne komunikacije kao strateške funkcije u upravljanju visokim učilištima. Postpandemijsko razdoblje stvara „novo normalno" u funkcioniranju internih komunikacijskih procesa, koji su usko povezani s digitalnom transformacijom visokih učilišta.
Posmatrajući društvenu tranziciju kao kompleksnu mrežu društvenih promjena u svim aspektima društvenog života neizostavno je poređenje i promjena u sferi sporta u post-socijalističkim društvima u ...tranziciji u odnosu na razviijeni sistem sporta na globalnom nivou, posebno nakon kraja Hladnog rata i krupnih strukturalnih promjena početkom 90-tih godina 20. vijeka. Ako se tranzicija u postsocijalističkim društvima posmatra kao potreba napuštanja kolektivističkih vrijednosti neuspješnog globalnog projekta soijalizma u pravcu vrijednosti liberalne demokratije onda postaje vidljivo da je sportski društveni podsistem ostao netransformisan i nerazvijen, istovremeno i indikator neuspješno sprovedenih transformacija i prepreka za razvoj. U većini tranzicionih zemalja, koje još nisu dostigle društvene standarde neophodne za evropske integracije, ni sport nije ostvario onu ulogu koju treba da predstavlja u društvima liberalne demokratije i tržišne ekonomije uprkos činjenici da je postao dio evropskih i međunarodnih politika u oblasti sporta. Ovaj rad bi trebalo da ukaže na vrijednosni ovkir u kojem se ostvaruje društveni sportski podsistem u tranzicionim post-socijalističkim društvima, na odnos sporta i društva, vrijendosnu i ekonomsku ulogu sporta u političkom sistemu i da istovremeno istražuje zašto je u tranzicionim zemljama sport zanemaren kao oblast na koju se šire međunarodne integracije, odnosno koliko je to u konfliktu s vrijednostima iz kojih je proistekao sport i kako korespondira sa onima za koje su se opredijelila društva u tranziciji.
Ovaj rad daje pregled brojnih pristupa i alata koji mogu dovesti do značajne prostorne i funkcionalne transformacije gradskih ulica s ciljem poboljšanja kvalitete života u urbanim sredinama. Pristupi ...variraju od onih tradicionalnih tzv. top-down pristupa do recentnih, suvremenih, neformalnih, kreativnih i adaptabilnih bottom-up pristupa koji podrazumijevaju izravnu fizičku intervenciju i participaciju građana.
The paper presents an overview of a broad range of approaches and tools leading to the substantial spatial and functional transformation of the city streets with the aim to improve the quality of life in urban environments. The approaches range from the traditional top-down planning to the more recent contemporary, informal, creative and adaptive bottom-up approaches involving direct physical interventions and participation of citizens.
Danas je diljem svijeta zamjetan društveni fenomen u kojem putovanja služe kao katalizator kroz koji odgovorni građani nastoje promijeniti sebe i svijet u kojem žive. U ovom radu bit će predstavljen ...trend WWOOFinga kao specifičnog oblika volonterskog ekoturizma te kao potencijalnog primjera transformativnog oblika turizma u Hrvatskoj. Upotrijebljen metodološki pristup sastojao se od analize literature i podataka dostupnih na web stranici nezavisnih organizacija WWOOFa te dubinskog intervjuiranja domaćina WWOOFa u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo kako primarnu motivaciju domaćina za uključivanje u WWOOF čini osiguravanje dodatne pomoći na farmi, upoznavanje ljudi i kultura iz različitih dijelova svijeta te širenje znanja o održivom načinu života i organskoj poljoprivredi. Primarnu motivaciju volontera za sudjelovanje u WWOOFingu čini želja za učenjem i aktivnim sudjelovanjem u organskoj proizvodnji i alternativnom načinu života, bijeg od svakodnevnice te potraga za novim i autentičnim iskustvima, mogućnost jeftinijeg načina putovanja i boravka u destinaciji. WWOOFing se u značajnoj mjeri razlikuje od konvencionalnog turizma te pokazuje izrazit transformativni potencijal temeljen na iskustvu radne i kulturne razmjene, izravnom uključivanju u svakodnevnicu domaćina te učenju o organskoj poljoprivredi i održivosti alternativnog načina života.
PDF
