Stambene karijere u Hrvatskoj Rodik, Petra; Matković, Teo; Pandžić, Josip
Revija za sociologiju,
02/2020, Letnik:
49, Številka:
3
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Visok udio kućevlasništva malo govori o tome na koje načine pojedinci i kućanstva u Hrvatskoj rješavaju svoje stambeno pitanje, a krossekcijski podatci o strukturi stambenih statusa, stambenim ...politikama te predtranzicijskim istraživanjima stambene opskrbe daju nedostatne odgovore na to pitanje. Oslanjajući se na koncepte stambenog statusa, stambene tranzicije i stambene karijere te na periodizaciju dominantnih sustava stambene opskrbe od 1975. do 2015., u radu adresiramo sljedeća pitanja: prvo, koji su dominantni oblici stambenih tranzicija u Hrvatskoj, drugo, kako su stambene karijere povezane s ishodišnim statusima te treće, koji su dominantni obrasci stambenih karijera u Hrvatskoj. Navedena pitanja potom dovodimo u odnos s obilježjima stambene opskrbe u pojedinim razdobljima te ih, naposljetku, razmatramo iz perspektive međukohortnih razlika. Rad se temelji na analizi retrospektivnih anketnih podataka o stambenim karijerama koristeći metode povijesti događaja (eng. event history) i analize sekvence. Anketiranje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku (N=1000) u sklopu IPSOS Pulsovog Omnibus istraživanja u studenome 2016. godine. Analiza je usredotočena na identifikaciju obrazaca stanovanja u Hrvatskoj te na prikaz stambenih karijera pojedinaca u razdoblju socijalizma i postsocijalizma (1975. – 2015.). Kroz cijelo promatrano razdoblje dominira obiteljski tip stambene samoopskrbe, slijede stambene tranzicije s osloncem na tržišnu opskrbu, čiji je broj u porastu, a perzistentno su najmanje zastupljeni, i do razdoblja krize gotovo iščeznuli, socijalizirani modaliteti tranzicija. Stambene tranzicije iz roditeljskog doma počinju kasno, a trajanje jednom otpočetih stambenih statusa, napose onih vlasničkih, vrlo je dugotrajno. Stambene karijere relativno su jednostavne te u većini slučajeva vode vlasništvu kuće ili stana, često kroz ostanak u roditeljskoj nekretnini.
High homeownership level shows little about how individuals and households in Croatia resolve their housing issue, while cross-sectional
data on tenure structure, housing policies, and pre-transitional research studies provide insufficient answers to this question. By relying on the concepts of housing tenures, housing transitions, and housing careers, as well as on the periodisation of dominant housing provision structures from 1975 to 2015, this paper addresses the following questions: first, what are the dominant forms of housing transitions in Croatia? Second, how are housing careers connected to the
resulting tenures? And third, what are the dominant patterns of housing
careers in Croatia? These questions are then related to housing provision characteristics in certain periods and, lastly, considered from the perspective of intercohort differences. This paper is based on an analysis of retrospective survey data on housing careers, which was carried out using event history and sequence analysis methods. The survey was conducted on a national representative sample (N=1000) as part of the IPSOS Puls Omnibus research in November 2016. The analysis is focussed on the identification of housing patterns in Croatia, and the account of individuals’ housing careers during the socialist and post-socialist periods (1975–2015). Throughout the whole period, family-type self-provision of housing was dominant, followed by housing transitions based on market supply that were rising in numbers. Persistently least represented and almost vanquished by the start of the
crisis period were socialised transition modalities. Housing transitions from parents’ home started late and the duration of once-started tenures was very long, especially in the case of homeownership. Housing careers are relatively simple and mostly lead to homeownership, often also through staying in a family home.
Stopa rastave braka porasla je od 1960. godine i u SAD-u i
u većini europskih zemalja. Briga javnosti i znanstvene
zajednice o posljedicama rastave i njezinim učincima na
odrasle i djecu rezultirala ...je opsežnom istraživačkom
literaturom. U većini studija utvrđeno je da rastavljene
odrasle osobe imaju više mentalnih i fizičkih zdravstvenih
smetnji nego što to imaju udane / oženjene. Većina studija
upućuje i na to da djeca rastavljenih roditelja imaju više
mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema nego djeca čiji su
roditelji stalno u braku. Dostupna istraživanja pokazuju da
su ove tvrdnje djelomično lažne (zbog učinaka selekcije), a
dijelom i zbog stresa što ga uzrokuje prekid braka. Reakcije
ljudi na rastavu vrlo su različite, jer brzina i stupanj
prilagodbe ovise o raznim mogućnostima i okolnostima koje
nastaju nakon rastave. U Sjedinjenim Američkim Državama
postoji nekoliko vrsta sudskih programa, kao i onih unutar
lokalne zajednice, koji roditeljima i djeci olakšavaju
prilagodbu na rastavu.
Cilj je rada analizirati demografska kretanja stanovništva Župe Vid krajem 19. stoljeća. Utvrdit će se razlike u stopi nataliteta i mortaliteta od 1869. do 1900. godine po desetljećima. Detaljnije će ...se analizirati posljednje desetljeće u kojem će se obraditi natalitet, mortalitet i nupcijalitet. Pokušat će se utvrditi kakav je utjecaj naglog razvitka obližnje luke Metković te vinske klauzule iz 1891. godine imao na demografska kretanja župe.
The analysis of the demographics of the population of the parish of Vid from 1891 to 1900 showed that mortality of population remained as low as in previous decades, but the birth rate increased dramatically. The child mortality rate, however, remained as high as in the rest of Dalmatia. However high birth rate caused significant growth of population. The inactive migration balance slowed down population growth. Despite the infamous wine clause (1891.) and the development of Metković, the nearby parish of Vid did not record a significant increase in population emigration from 1891 to 1900 compared to previous decades. Apparently, the collapse of the most widespread economic branch in Dalmatia came after 1900. The end of the 19th century in the parish of Vid seems to be the last decade of relative economic prosperity which enabled the growth of birth rates to the biological limits of the population.
Just sustainability requires the transition of modern societies to a different organization of energy and material flows and a different distribution of well-being in the developed countries of the ...global North, including Croatia. One of the reasons for this is a fair contribution to global efforts to mitigate climate change at the state, regional and city level (as advocated, for example, by the METAR project). Systematic mitigation of climate change and societal adaptation to unavoidable disasters require mental models of the socio-ecological impacts of current and desired flow, derived from a comprehensive scientific paradigm of sustainable prosperity. However, the existing (causal-mechanistic) paradigm for understanding the interaction between ideological aspirations, the economic process and the natural environment is based on an unsustainable linear model of economic growth driven by fossil fuels for the accumulation of (economic) surplus value. Based on the precedent of a radical paradigm shift in the natural sciences, this article presents a mental model and analytical visualization derived from the so-called "donut" or "lifeline" economies. The degrowth doughnut encompasses biophysical, socio-economic and cultural elements that highlight the boundaries within which socio-metabolic processes can achieve sustainable and equitable outcomes compatible with climate stabilization and sustainable social well-being. The article shows the application of "doughnut" analytics to assess the social impact of interventions developed within the "METAR" network for the cities of Pula, Slavonski Brod, Zadar and Zagreb
Komparativna analiza utvrdila je slicnost tranzicijskih demografskih procesa u Ukrajini i Hrvatskoj kao posljedicu specificnih povijesnih, drustvenih i ekonomskih uvjeta razvoja u okviru bivsih ...drzavnih zajednica. Razmatranjem posttranzicijskih obiljezja i demografskoga naslijeda potvrdena je i usporedivost suvremenih demografskih obiljezja i procesa u ovim dvjema drzavama. Recentna geopoliticka dogadanja na istoku Europe vezana uz rusku agresiju na Ukrajinu uzrokovala su pojacana, prisilna razmjestanja stanovnistva na ukrajinskom i europskom prostoru u kontekstu prognanickih i izbjeglickih kretanja. Pritom su definirana glavna izvorista migracijskih valova, smjerovi i intenzitet pojedinih oblika prisilnih (ratnih) migracija na teritoriju Ukrajine i izvan njega. Osim povecane prostorne pokretljivosti stanovnistva (unutarnje i vanjske) i izravnih demografskih gubitaka, ostale demo-grafske posljedice vidjet ce se s odgodenim efektom, a nakon zavrsetka rata i stabilizacije prilika u Ukrajini. Kljucne rijeci: Hrvatska, izbjeglice, prisilne migracije, prognanici, tranzicija, Ukrajina
Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije trenutačno sudjeluje u energetskoj tranziciji, odnosno u procesu dekarbonizacije gospodarstva transformacijom energetskog sektora u kojemu ...obnovljivi izvori energije zamjenjuju fosilna goriva. U tom procesu biomasa kao najsloženiji oblik obnovljive energije ima važnu ulogu s obzirom na brojne pozitivne okolišne i ekonomsko-socijalne aspekte uporabe. Sukladno ciljevima EU-a, Hrvatska je ostvarila potrebnih 20 % udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora, no udio proizvodnje energije iz biomase još nije zadovoljavajući. Najiskorištavaniji izvor biomase jest kruta biomasa, posebice peleti, proizvođači kojih su izvozno orijentirani. Unatoč tome, Hrvatska još uvijek ovisi o uvozu biomase, kao i sve članice EU-a. Stoga je za unapređenje proizvodnje i potrošnje energije od biomase potrebna sinergija i zajedničko djelovanje svih sudionika energetskog sektora, a donositelji odluka odgovarajućim mjerama trebaju stvoriti preduvjete za razvoj tržišta biomase. U ovom se radu na temelju analize tržišta biomase te njezine uloge u nacionalnim i europskim energetskim politikama analizira trenutačni položaj i značenje biomase u energetskoj tranziciji Hrvatske. Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je jasno vidljiv pomak prema niskougljičnoj energetici, u čemu upravo biomasa ima važnu ulogu, iako je stopa upotrebe biomase u Hrvatskoj još uvijek ispod ambicioznog scenarija koji predviđa EU.
The Republic of Croatia, as a full member of the European Union, is currently participating in the energy transition, i.e. the process of decarbonization of the economy through the transformation of the energy sector in which renewable energy sources replace fossil fuels. In this process, biomass as the most complex form of renewable energy plays an important role given the many positive environmental and economic-social aspects of use. In accordance with the goals of the European Union, Croatia has achieved the required 20 percent share of production from renewable sources, but the share of energy production from biomass is still unsatisfactory. The most commonly used sources of biomass are solid biomass, especially pellets whose producers are export-oriented. Nevertheless, Croatia is still dependent on biomass imports, as is the case at EU level. Therefore, the improvement of production and consumption of energy from biomass requires synergy and joint action of all stakeholders in the energy sector, and decision-makers should create appropriate preconditions for the development of the biomass market. This paper analyzes the current position and importance of biomass in the energy transition of Croatia, based on the analysis of the biomass market, and its position in national and European energy policies. The research concludes that, although the rate of biomass use in Croatia is still below the ambitious scenario envisaged by the European Union, there is a clear shift towards low-carbon energy in which biomass plays a signifi cant role.
Tri desetletja samostojne države so vsekakor doba, ko lahko podamo mnenje o tranzicijskem procesu, ki se je na formalni ravni končal z vstopom v EU, tudi z zgodovinskega gledišča. Če se je vse do ...formalnega zaključka slovensko gospodarsko tranzicijo označevalo zlasti kot zgodbo o uspehu, so po letu 2004 v ospredje vse bolj stopala vse prej kot pozitivna mnenja in ocene. Knjiga obravnava osrednje procese gospodarske tranzicije, ki so spremenili gospodarsko sestavo, jo učvrstili in posodobili do te mere, da je slovensko gospodarstvo lahko hitreje dohitevalo razviti svet. Cilji avtorjevega zgodovinskega iskanja in spraševanja so pot v tranzicijo, vstopanje Slovenije v različne mednarodne integracije, makroekonomska stabilizacija, privatizacija in prestrukturiranje gospodarstva. Osvetli tudi problematiko regionalnega razvoja in razloge, zaradi katerih v obravnavanem obdobju ni prišlo do zmanjševanja medregionalnih razlik. Posebno pozornost namenja tudi gospodarski kriminaliteti, ki je tako posameznikom, kot podjetjem in državi povzročala veliko škode. Avtor v argumentirani pripovedi predstavi tudi značilnosti in dosežke procesa gospodarske preobrazbe v Srbiji ter na Hrvaškem, Češkem, Madžarskem in Poljskem.;Three decades of an independent state are certainly a long enough period to give an opinion on the transition process, which formally ended with the country’s accession to the EU, even from a historical point of view. Until its formal conclusion, the Slovenian economic transition was described primarily as a story of success, but the period after 2004 was marked by everything but positive opinions and assessments. The book discusses the central processes of economic transition, which changed Slovenia’s economic structure, strengthening and modernizing it to such an extent that the country was able to catch up with the developed world much more quickly. The aims of the author’s historical search and inquiry are the path to transition, Slovenia’s entry into various international integrations, macroeconomic stabilization, privatization, and economic restructuring. He also sheds light on the issue of regional development and identifies the reasons why the intended reduction of interregional disparities did not take place in the period under examination. Special attention is paid to economic crime, which caused enormous financial damage to citizens, companies, and the state as a whole. In a substantiated narrative, the author also presents the characteristics and achievements of the process of economic transformation in Croatia, Serbia, the Czech Republic, Hungary, and Poland.
Three decades of an independent state are certainly a long enough period to give an opinion on the transition process, which formally ended with the country’s accession to the EU, even from a historical point of view. Until its formal conclusion, the Slovenian economic transition was described primarily as a story of success, but the period after 2004 was marked by everything but positive opinions and assessments. The book discusses the central processes of economic transition, which changed Slovenia’s economic structure, strengthening and modernizing it to such an extent that the country was able to catch up with the developed world much more quickly. The aims of the author’s historical search and inquiry are the path to transition, Slovenia’s entry into various international integrations, macroeconomic stabilization, privatization, and economic restructuring. He also sheds light on the issue of regional development and identifies the reasons why the intended reduction of interregional disparities did not take place in the period under examination. Special attention is paid to economic crime, which caused enormous financial damage to citizens, companies, and the state as a whole. In a substantiated narrative, the author also presents the characteristics and achievements of the process of economic transformation in Croatia, Serbia, the Czech Republic, Hungary, and Poland.
Kulturna politika Republike Hrvatske na području audiovizualne djelatnosti, prolazeći kroz tranziciju na različite načine ostavila je neizbrisive posljedice na ukupno područje audiovizualne ...djelatnosti. Uslijed raspada socijalizma, što predstavlja sistemsku tranziciju bivših država socijalističkog sistema prema (različitim modelima) kapitalističkog sistema, desila se i strukturna tranzicija kao rezultat globalnih promjena, pa je došlo do promjena kulturne politike u odnosu na audiovizualnu djelatnost Republike Hrvatske. Dezorijentirana kulturna politika usporila je razvoj audiovizualne djelatnosti prema kreativnoj industriji ili ga potpuno zaustavila. Dezorijentiranost kulturne politike nastala je uslijed neodgovornog društvenog ponašanja, nepoštivanja kulturne raznolikosti, nerazvijenog odnosa javnog, privatnog i civilnog sektora, odnosno strategijskih dilema kulturne politike. Kako bi se razvijala kreativna industrija potrebno je audiovizualnu djelatnost provoditi učinkovito i djelotvorno, a za što je neophodno redefinirati, razvijati i provoditi set strategija i instrumenata kulturne politike Republike Hrvatske na području audiovizualne djelatnosti.Interdisciplinarnim pristupom povezujući integrativnu teoriju društvenog ugovora i dilema suvremenih kulturnih politika na području audiovizualne djelatnosti ukazujem na važnost društveno odgovornog ponašanja, posebice privatnog sektora, koji ima veliku ulogu u razvoju filmske industrije kao profitno orijentirane kulturne industrije.Prijedlog: Razvoj kreativne industrije na području audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj nije moguć bez uravnoteženja djelovanja strateških dilema kulturne politike, te na taj način uspostave ravnoteže između estetskih i tržišnih vrijednosti audiovizualne djelatnosti.
The cultural policy of the Republic of Croatia in the field of audio-visual activities210, as the nation has passed through transition, has left an indelible mark on the overall area of audio-visual activities in a number of ways. Following the fall of Socialism, which implied the systematic transition of the former countries within the Socialist system towards various models of Capitalism, structural transitions also occurred as a result of global changes. With these changes, the national cultural policy pertaining to audio-visual activities was also affected. The disorientation of cultural policy decelerated, or completely halted, the development of audio-visual activities towards the creative industry. The disorientation of cultural policy arose as the result of irresponsible social conduct, the lack of respect for cultural diversity, underdeveloped ties between the public, private and civil sectors, and an absence of strategic cultural policy. In order to develop the creative industry, it is necessary to implement audio-visual activities both efficiently and effectively. To do so, it is necessary to redefine, developcand implement a set of strategies and instruments in the cultural policy of the Republic of Croatia in the field of audio-visual activities.An interdisciplinary approach that ties together the integral theories of social contractsvand dilemmas of contemporary cultural policy in the field of audio-visual activities indicates the importance of social responsibility, particularly for the private sector, which plays an important role in the development of the film industry as a profit-oriented cultural industry.Proposal: the development of the creative industry in the field of audio-visual activities in the Republic of Croatia is not possible without balanced activities of a strategic cultural policy, which will aim to create a balance between the aesthetic and market values of the audio-visual activities.
Učinkovit stečajni sustav neophodni je dio tržišne ekonomije jer pruža sigurnost vjerovnicima, nižu kamatnu stopu, oporavak poduzeća s financijskim poteškoćama i brže vraćanje blokiranih sredstava u ...uporabu. U kvalitetnom stečajnom postupku svi dobivaju - i vjerovnici i dužnici i društvo u cjelini. Europska zakonodavstva sve više akceptiraju mogućnost reorganizacije poduzeća putem stečajnog plana i na taj način, kroz učinkovitu preraspodjelu zarobljenih sredstava, postavljaju preduvjet za brže i uspješnije ozdravljenje cjelokupne privrede (i očuvanja radnih mjesta). Ipak, nama zanimljiva tržišta u svojim početnim fazama razvoja prolaze tranziciju iz socijalistički planirane ekonomije u tržišnu ekonomiju. U takvoj početnoj etapi razvoja, optimalni model kao i implementacija učinkovitog sustava generalne egzekucije, predstavlja ključan korak u postavljanju temelja uspješnog korporativnog upravljanja postkomunističkih ekonomija. Dosadašnja iskustva istočnoeuropskih i centralno europskih zemalja sa stečajem jasno naznačuju da ovakav korak, još, nije u potpunosti uspješno napravljen. U konačnici, takvo nešto se nije niti očekivalo od istih. Naime, kompariranjem stečajnih zakona pojedinih država uočava se orijentiranost i favoriziranje pojedine strane u stečajnom postupku. Iz takve perspektive i diskusija o optimalnoj proceduri za postizanje stečajnih ciljeva nije jedinstvena. Takvo stajalište posebno dolazi do izražaja ako znamo da će ciljevi svakog stečajnog zakona zavisiti od brojnih institucionalnih čimbenika, prvenstveno unapređenja postupka specijalne egzekucije, reforme sudstva, te niza zakonskih rješenja koja će utjecati, primjerice, na mogućnost prisilne naplate. Stoga svjesni ograničenja stečajnog zakona, odnosno bolje rečeno njegovih ciljeva, želja je autora u kratkim naznakama prikazati, kroz komparativno pravnu metodu, da je proces stvaranje adekvatnog stečajnog sustava, u današnjim kompleksnim i rapidno mijenjajućem ekonomskom okružuju, postupak koji traje i usklađuje različite interese. Čak i kada se interesi sudionika nepodudaranju, cilj bi trebao biti stvaranje koherentnog sustava koji u sebi implementira šire društvene ciljeve. U osnovi članak ima tri dijela. Prvi dio rada objašnjava ekonomske razloge stečaja. Drugi dio se oslanja na opća iskustva tranzicijskih zemalja uz područje insolventnosti. Treći dio je usmjeren na Hrvatsku. Osim rasprave o pravnim aspektima, koje daju pravni i proceduralni okvir, naglasak je stavljen na ulogu države i njeno sudjelovanje u stečajnom postupku. Pažnja se posvećuje i potrebi harmonizacije stečajnog zakonodavstva. Posljednje, ali ne i najmanje važno, je želja autora da u zaključku sažmu glavne ideje i da daju preporuka za poboljšanje stečaja u Hrvatskoj.
PDF
