U članku razmatramo koliko i do kojega stupnja su u Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK) diferencirani pojmovi medicinske etike, medicinske deontologije i bioetike i koliko praksa ...klasificiranja prati tu diferencijaciju naročito nakon proširenja i korigiranja unutar skupine 60 Biotehnologija. Nadalje, razmatramo podudaraju li se znanstvene definicije medicinske etike, medicinske deontologije i bioetike s aktualnim položajem ovih znanstvenih disciplina unutar UDK te s položajem koji im je u Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) dodijelilo Nacionalno vijeće za znanost. Iz komparativne analize znanstvenih definicija medicinske etike, medicinske deontologije i bioetike proizlazi kako se navedeni pojmovi i discipline uglavnom ne smatraju istoznačnima i kako su ova znanstvena područja uzajamno inkluzivno referentna. Nadalje, usporedbom navedenog Pravilnika sa shemom UDK, pokazali smo kako među njima postoji usklađenost, ali smo istodobno upozorili i na probleme koji se javljaju u praksi.
Cilj. Cilj je rada dati uvid u aktualnu praksu sadržajne obrade nevjerodostojne stručne građe u hrvatskim narodnim knjižnicama te propitati mogućnosti da se postojećim alatima sadržajne obrade ...napravi razlika između takve građe i građe koja je stručno i znanstveno utemeljena.
Pristup/metodologija. Sadržajna obrada stručne građe u narodnim knjižnicama tematizira se s obzirom na ulogu knjižnica u sprječavanju širenja lažnih vijesti, dezinformacija i pseudoznanstvenih ideja. Potom se razlažu obilježja znanstveno neutemeljene stručne građe te se aktualna praksa njezine sadržajne obrade ilustrira s pet primjera publikacija čije su klasifikacijske oznake, predmetne odrednice i anotacije pregledane pretraživanjem mrežnih kataloga narodnih knjižnica okupljenih u tri velika skupna kataloga s obzirom na knjižnični softver kojim se koriste: CROLIST, MetelWIN i ZaKi.
Rezultati. Kataložni zapisi odabranih primjera publikacija upućuju na to da se u hrvatskim narodnim knjižnicama klasifikacijskim oznakama, predmetnim označivanjem i anotacijama ne pravi razlika između nevjerodostojne stručne građe i građe utemeljene u suvremenim znanstvenim paradigmama, što korisnike izlaže mogućim dezinformacijama pri pretraživanju stručne građe u slobodnom pristupu jednako kao i u online okruženju.
Originalnost/vrijednost. S obzirom na važnost knjižnica u promicanju vjerodostojnih informacija i suzbijanju lažnih vijesti, ovaj rad upućuje na nužnost promišljanja o aktualnoj praksi sadržajne obrade nevjerodostojne stručne građe, čija je produkcija intenzivirana posljednjih desetljeća te ona čini dio zbirki stručne građe narodnih knjižnica. Premda na opasnost od širenja pseudoznanstvenih informacija znanstvenici upozoravaju dugi niz godina, a s problemima vezanim uz tu temu knjižničari se susreću svakodnevno u radu s korisnicima, ovo je prvi rad koji tematizira sadržajnu obradu takve građe u hrvatskim narodnim knjižnicama te u vezi s tim upozorava na društvenu odgovornost knjižničara.
U radu je ukratko prikazana nova shema Univerzalne decimalne klasifikacije za religiju koja se u knjižničnoj praksi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu primjenjuje od siječnja 2015. godine. ...U klasificiranju religije prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji sada i prije nove prakse, koja se radi prema skraćenom izdanju UDK, način klasificiranja je u velikoj mjeri različit. U prvom hrvatskom srednjem izdanju UDK 80 posto oznaka pripadalo je kršćanstvu i svim temama koje se vežu uz tu religiju, a otprilike 20 posto drugim nekršćanskim religijama. U novom izdanju postotak je proporcionalno različit, otprilike 20 posto UDK pripada kršćanstvu, a proširena je klasifikacija drugih nekršćanskih religija, posebno judaizma, islama, budizma i drugih religija i vjera čiji opseg sada zauzima gotovo 80 posto. Novi UDK knjižničarima je pored izazova donio i puno klasifikacijskih prednosti. Prednosti se odnose na raspon različitih tema koje pojedine publikacije obrađuju u praksi, a koje su raznovrsne. Prilagođavanjem tema religijama lakše je odrediti sadržaje i to je jednostavnije i jasnije nego u starijem izdanju UDK koji je najširim izborom tema pokrivao kršćanstvo. Tako nove tablice otvaraju više prostora za druge religije i njihove specifičnosti.
Proteklih pedesetak godina u hrvatskim su knjižnicama bile u upotrebi razne vrste UDK shema. Pored izvornika – skraćenih, srednjih ili potpunih izdanja na njemačkom, francuskom ili engleskom jeziku, ...koristile su se i prevedene, najčešće prerađene tablice te razni izbori prilagođeni fondovima i potrebama pojedinih knjižnica. Od početaka primjene UDK pa do danas na hrvatskom je jeziku tiskano šest izdanja tablica. Jedno je od njih izašlo kao prilog časopisu, a samo su dva prijevodi nastali na temelju službenih izdanja nadležnih tijela (BSI-a ili Konzorcija UDK). U članku je prikazana kratka povijest izdavanja tablica UDK kao uvod u predstavljanje sadržaja, strukture i veličine te namjene pojedinih shema objavljenih na hrvatskom jeziku, čime se posredno prati i razvoj klasifikacije uopće. Zaključuje se da su stvoreni uvjeti za normizaciju upotrebe UDK u našim knjižnicama, u prvom redu utvrđivanjem određenoga standarda za pojedine vrste knjižnica. Taj bi zadatak ponajprije trebalo preuzeti Hrvatsko knjižničarsko društvo kao naše glavno strukovno udruženje, odnosno njegova Komisija za klasifikaciju i predmetno označivanje.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Stv. nasl. s nasl. zaslona- Publikacija u formatu PDF; sadrži 11 str- All metadata published by Europeana are available free of ...restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Stv. nasl. s nasl. zaslona- Pristup: World Wide Web- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U sadržajnoj obradi glazbene građe razlikuje se obrada publikacija o glazbi te glazbene građe u užem smislu riječi koja se odnosi na tiskane i rukopisne note te zvučnu glazbenu građu. U radu se ...izlaže praksa klasifikacije i predmetne obrade glazbene građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te se razmatra osnovna problematika s kojom se susreću glazbeni knjižničari. Završni dio rada pregled je novih mogućnosti sadržajnog pretraživanja glazbe koje se otvaraju pojavom novih tehnologija i sustava te glazbe u digitalnom obliku.
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK), kao opći i općeprihvaćeni sustav za organizaciju znanja, našla je svoju primjenu u svim vrstama knjižnica, pa tako i u školskim knjižnicama, zbog toga što ...jednostavno i stalno slijedi razvitak znanja i prihvaća i uključuje nova znanstvena područja, bilo putem novih stručnih skupina, bilo putem preradbe postojećih skupina. UDK se i sama, kao sustav, mijenja prema suvremenim zahtjevima knjižničarske teorije i prakse – u novije doba to je pomak prema fasetnoj klasifikaciji. UDK je stabilan klasifikacijski sustav čija je čvrsta hijerarhijska struktura prilagodljiva potrebama klasificiranja i razvrstavanja svake knjižnične zbirke neovisno o njezinom sadržaju i/ili obujmu. U ovom je radu prikazan način korištenja UDK u školskoj knjižnici, i to za klasificiranje učeničkog i nastavničkog fonda, knjižne i neknjižne građe, kao i za raspoređivanje knjižnične građe na policama, odnosno za njezino signiranje.
U članku se opisuju nova rješenja i mogućnosti koje pruža Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) za stručno označivanje knjižnične građe iz genetičkog inženjerstva i srodnih znanosti ...biotehnologije i molekularne genetike. Raspravlja se o nekim aspektima UDK skupine 60 Biotehnologija (uvedene 2002. godine), vezano uz povećanje broja dokumenata iz ovog područja. Objašnjava se način klasificiranja ovog područja u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te daju relevantni primjeri.
U članku se razmatraju dvije skupine problema koji se odnose na klasifikaciju građe iz povijesti umjetnosti. Prvu skupinu čine problemi koji se mogu riješiti izradom pravilnika ili uputa unutar ...pojedine knjižnice. To je, u prvom redu, postojanje nekoliko različitih oznaka za jedan pojam unutar iste UDK skupine. Kao aspektna klasifikacija, UDK nudi mogućnost klasificiranja istog predmeta sa stanovišta različitih znanstvenih disciplina i područja, premda se pritom, kako ćemo pokazati, mogu javiti i razlike koje nisu nužne. Druga skupina problema objektivno potječe iz same sheme UDK. Ovdje se ubrajaju zastarjele oznake, neispravna periodizacija srednjovjekovne umjetnosti i zbunjuju}e nazivlje koje se koristi u hijerarhijskoj klasifikaciji moderne i suvremene umjetnosti. U članku se predlažu rješenja koja su dogovorno prihvaćena u praksi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a ukazuje se i na probleme koje bi trebalo otkloniti u dogovoru s Konzorcijem UDK.
