Matoševa fantastična proza ima antologijsku važnost unutar korpusa hrvatske fantastične književnosti. Napisana je u dosluhu s promjenom paradigme na području fantastike krajem 19. stoljeća. Namjera ...ovog rada analizirati je reprezentaciju velegrada u Matoševim novelama Miš, Ubio! i Duševni čovjek i teorijskim osloncem na radove G. Simmela, M. Bahtina, J. Lotmana i G. Bachelarda utvrditi u kojoj je mjeri pojava neobičnih, neobjašnjivih i bizarnih događaja vezana uz urbane prostore u kojima se radnja odvija.
U posljednje vrijeme u Hrvatskoj sve se vise istražuju tla urbanih, industrijskih i vojnih prostora. S obzirom da urbani stanovnici provode znatan dio vremena na tim tlima, njihove značajke postale ...su iznimno bitne pa ih je nužno poznavati i uvažavati, naročito s aspekta potencijalnog onečišćenja i mogućeg štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i životinja. Pri tome se postavlja pitanje njihove klasifikacije, s obzirom da se do nedavno u postojećim klasifikacijskim sustavima Republike Hrvatske takvim tlima nije pridavala značajnija pozornost. Cilj ovog rada je predložiti način razvrstavanja tala u urbanim, industrijskim i vojnim prostorima, uvažavajući pri tome postojeću strukturu klasifikacije tala Hrvatske (Husnjak, 2014.). Za izradu ovoga rada korišteni su postojeći podaci istraživanja tala u urbanim, industrijskim i vojnim prostorima Republike Hrvatske, temeljem čaga su utvrđene značajke tih tala. Sva tla unutar navedenih prostora, predlaže se razvrstati u skupinu prirodnih, antropogenih ili tehnogenih i tehničkih antropogenih tala. Prirodna tla nastala su u skladu s pedogenetskim čimbenicima i procesima, dok su antropogena tla meliorirana prirodna tla isključivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Ova tla bi trebalo razvrstavati prema spomenutoj klasifikaciji tala Hrvatske. Tehnogena i tehnička antropogena tla su novonastala tla isključivo zbog intenzivne tehnološke i tehničke djelatnosti čovjeka izvan poljoprivrede. Predlaže ih se razvrstati u red terestričkih tala, odnosno u razred tehnogenih ili u razred tehničkih tala. U razred tehnogenih tala, pripadaju uz tla deponija i tla flotacijskih materijala, jos dva nova tipa tla: tlo industrijskog kompleksa i tlo vojnog kompleksa. Spomenuta tla nerijetko cine tzv. ,,Brownfield" zemljišta. U razred tehnickih tala predlaze se uvrstiti pet novih tipova tala: tlo parka, tlo igrališta, tlo zona za rekreaciju, tlo stambenog okoliša i tlo prometnog okoliša. Za navedene tipove tala daju se detaljni i jasni kriteriji za njihovu podjelu na nize pedosistematske jedinice.
In recent years, soils of urban industrial and military areas have been increasingly researched in Croatia. Given that urban residents spend a considerable amount of time on these soils, soil characteristics have become extremely important. It is essential to know and appreciate those soils, especially in terms of potential contamination and possible harmful effects on human and animal health. This raises the question of those soils classification considering that, until recently, such soils have not received much attention in the existing Croatian soil classification systems. The aim of this paper is to propose a method of soil classification in urban, industrial and military areas, respecting the existing structure of soil classification of Croatia (Husnjak, 2014). For the preparation of this paper, the existing soil survey data form urban areas, industrial and military complexes were used, on the basis of which the properties of these soils were determined. All soils within urban, industrial and military areas are suggested to be classified as natural or anthropogenic or technological and technical anthropogenic soils. Natural soils were formed according to pedogenetic factors and processes, while anthropogenic soils are meliorated natural soils only for the purpose of agricultural production. This soils are proposed to be classified according to the existing Croatian soil classification. Technological and technical soils are newly formed soils solely due to the intensive human activity outside of agriculture. It is proposed to classify those soils in the order of terrestrial soils, and in the classes of technogenic or technical soils. Also, in the class of technogenic soils, it is proposed to include two new soil types in addition to landfill and flotation materials: the soil of industrial complexes and the soil of military complexes. The mentioned soils often form so-called Brownfield land. Lastly, five new soil types are proposed to be included in the class of technical soils: park soils, playground soils, soils of recreation zone, residential environment soils and traffic environment soils. For these soil types, detailed and clear criteria are proposed for the separation into lower pedosystematic units.
U ovom se radu ispituje na koje su se načine tumačenja postmodernizma bavila pitanjima značajnih promjena u urbanim prostorima. Praćenje tih promjena od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća otkriva ...da su se rasprave oko postmodernizma dominantno vodile unutar triju tematskih područja, a to su arhitektura i izgradnja grada, kapitalističke transformacije grada te reprezentiranje grada. Nakon razmatranja ključnih radova koji su se bavili postmodernom arhitekturom, suvremenim kapitalizmom i teškoćama predstavljanja urbanog prostora, analizira se utjecaj društvenih promjena karakterističnih za postmodernizam na urbane transformacije. Rekonstruiraju se tako estetizacija, privatizacija i fragmentacija grada kao rezultati pojave potrošačkog društva, potrage za novim kolektivnim identifikacijama te pojačanje brige za zadovoljenje osobnih potreba.
V prispevku se obravnava področje vidnega jezika v arhitekturi in prostorskih disciplinah, in sicer kot sredstva za komuniciranje in posredovanje informacij, znanja in zamisli o prostoru, ki jih ...problemsko zaznamuje interdisciplinarni značaj. Osredotočamo se na tisti del problematike, ki vključuje prenos sporočil od strokovne k splošni javnosti, in sicer na način, ki dolgoročno podpira izoblikovanje odgovorne in kritične publike, sposobne tvornega sodelovanja na vseh stopnjah trajnostnega načrtovanja in oblikovanja mestnega prostora. V članku predstavljamo nekatere rezultate empirične študije (N = 245), v kateri smo preverjali učinkovitost izbranih predstavitvenih tehnik pri prenosu prostorskih sporočil k splošni javnosti, ugotovitve pa umestimo v okvir obstoječega znanja na tem področju.
U radu je obrađeno prvo sustavno imenovanje ulica u Splitu 1912. godine te preimenovanja i imenovanja novih ulica od 1918. do 1928. godine. Vrijeme obuhvaćeno radom zanimljivo je po tome što se ...poklapa sa zadnjim dobom Austro-Ugarske Monarhije i dobom Kraljevine SHS te ulično nazivlje u navedenom okviru pruža uvid u tranzicijske procese tog vremena. Prvo sustavno imenovanje ulica 1912. godine održava svijest o bogatom nasljeđu prošlosti grada, ali i političke nazore stranaka iz čijih su redova dolazili tadašnji vijećnici. Vrlo jak i pomalo osebujan pečat daje mu nastojanje za isticanjem važnosti domaćih pučkih obitelji. Uočljivo je i ignoriranje austrijske vlasti pri davanju naziva. Predratno je općinsko vijeće nastavilo djelovati po završetku Prvoga svjetskog rata, ali s novim načelnikom i Upraviteljstvom. U novim nazivima ulica očituje se njihova podrška uspostavi prve jugoslavenske države.
Razprava o mestnih zelenih površinah odpira staro paradigmatsko vprašanje o razmerju med mestom in naravo. Na zdravorazumski ravni so odgovori preprosti in enoznačni, bolj poglobljena analiza pa ...naleti na arhetipsko in konfliktno razmerje med »naturo in kulturo«. Obravnavni so bolj in manj uspešni poskusi »pomiritve« tega razmerja, ki so vsi bolj ali manj redukcionistični, to je začasni in nepopolni, kar postaja vse bolj problematično. V modernih družbah je nezadovoljstvo z le simbolno reprezentacijo narave v mestu močno vplivalo na suburbanizacijske procese, ki so z okoljskega vidika prav tako zelo problematični. V sklepu je argumentirana zamisel, da je namesto o vprašanju narava v mestu smiselneje razpravljati o mestu v naravi. Mestne zelene površine naj bi torej obravnavali kot del ekosistema na regionalni ravni in ne le kot interni mestni problem.
Večanje gostote prebivalstva v mestih sili k izgradnji večjega števila objektov, kar gre prepogosto na račun javnih odprtih in zelenih površin. Kakovostno oblikovanih mestnih odprtih prostorov ni le ...enako, pač pa jih je v razmerju do pozidanih površin vse manj, kar posledično pomeni večanje potreb po odprtih javnih površinah mesta. Gradniki prostora, kot so zelene površine, vodni elementi, naravni materiali, elementi svetlih barv in prostornost odprtih površin, zvišujejo kakovost bivanja v mestih. Ob napovedih povečevanja temperatur v kontekstu globalnega segrevanja bi bilo pričakovati, da se bosta obseg in količina naštetih prvin povečevala, saj bi se na ta način zagotovil tudi zmanjšan vpliv toplotnega otoka v mestu. Zato bi bilo na vseh ravneh urbanističnega načrtovanja potrebno težiti k zagotavljanju vse več površin, namenjenim kakovostno oblikovanim odprtim prostorom.
Matoševa fantastična proza ima antologijsku važnost unutar korpusa hrvatske fantastične književnosti. Napisana je u dosluhu s promjenom paradigme na području fantastike krajem 19. stoljeća. Namjera ...ovog rada analizirati je reprezentaciju velegrada u Matoševim novelama Miš, Ubio! i Duševni čovjek i teorijskim osloncem na radove G. Simmela, M. Bahtina, J. Lotmana i G. Bachelarda utvrditi u kojoj je mjeri pojava neobičnih, neobjašnjivih i bizarnih događaja vezana uz urbane prostore u kojima se radnja odvija.
Zeleni prostori ispunjavaju mnoge funkcije u urbanom kontekstu koje unapređuju kvalitetu urbanoga okoliša i života u gradu. Priroda u gradu pruža mogućnosti za dokolicu i estetski užitak, kao i ...zdraviji život, te omogućuje psihološke i socijalne koristi koje obogaćuju život ljudima. Prvobitno privilegij povlaštenih klasa, parkovi i zelene površine demokratiziraju se u modernosti, s procesima industrijalizacije i urbanizacije, a sve veće značenje dobivaju u održivom razvoju gradova u 21. stoljeću. Aspekti poput količine javnih zelenih prostora po stanovniku, javni parkovi i rekreacijska područja spominju se kao važni čimbenici livabilnoga grada te ugode i atrakcije za njegove stanovnike. Stoga je u komuniciranju zelenih
urbanih prostora posebno važno mišljenje građana, odakle proizlazi i sociološki interes i zanimanje. Radi ispitivanja funkcija i značaja zelenih prostora, provedeno je anketno istraživanje stanovnika grada Šibenika. Rezultati su pokazali kako ispitanici najviše prepoznaju estetske, rekreativne i socijalne uloge zelenih prostora te smatraju kako bi ih u gradu trebalo biti znatno više. Nacionalni park Krka percipira se kao prirodna baština i turistička atrakcija s ekonomskim potencijalima, čije je prirodne i kulturne vrijednosti nužno očuvati. U pogledu osobnoga korištenja tim prostorom, ispitanici ga u najvećem broju posjećuju povremeno kako bi se u društvu s drugima koristili njegovim prirodnim blagodatima. Međutim, velikom broju Šibenčana cijene ulaznica su prepreka u korištenju tog prostora.
Komparativnom analizom dvaju urbanih prostora u Lisabonu namjeravam pokazati kako se prostoru mogu dodati neke vrijednosti u cilju privlačenja određenih stanara, investitora ili interesa te kako ti ...urbani prostori mogu iskoristiti takve vrijednosti ne bi li se razlikovali i promicali na razne načine. Kod razmatranja procesa gentrifikacije u središtu grada te izgradnje prostornog i socijalnog identiteta naselja u perifernom području, fokusiram se na urbane srednje slojeve i neke društvene strategije pripadanja.