Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos mračnih osobina ličnosti, moralnog rasuđivanja i stavova prema varanju čestini varanja u akademskom okruženju. U istraživanju su sudjelova-li studenti ...tri fakulteta u Osijeku (N = 331). Korišteni su Test moralnog rasuđivanja, Kratka skala mračne trijade, Upitnik sadističkih tendencija, te modificirana Skala varanja u školi. Utvrđene su rodne razlike u iskazanoj čestini lakših oblika varanja, pri čemu su muškarci bili skloniji ovoj vrsti varanja. Značajnim prediktorima lakših oblika varanja pokazali su se psihopatija i pozitivni stavovi prema lakšim oblicima varanja, a značajnim prediktorima težih oblika varanja vrsta fakulteta, sadizam te stavovi prema težim oblicima varanja. Stavovi prema lakšim, odnosno težim oblicima varanja pokazali su se najsnažnijim prediktorima i lakših i težih oblika varanja u aka-demskom okruženju.
The aim of this study was to examine the relationships between motivational beliefs (achievement goals, self-efficacy, self-efficacy in self-regulated learning), as well as contextual factors, and ...academic cheating in midterm and final exams at technical faculties of the University of Zagreb. The participants were 398 students enrolled in all five years of the study. Data were collected by the Achievement Goals Scale, the Self-Efficacy Scale, the Self-Efficacy for Self- -Regulated Learning Scale, the Contextual Reasons for Cheating on Exams Scale, and the Academic Cheating Scale. The results demonstrated that, compared to lower- -year students, higher-year students had higher self-efficacy and self-efficacy in self-regulated learning, but lower performance-avoidance and work-avoidance goals. There were no differences in other motivational beliefs, frequency of academic cheating and reliance on contextual factors. Frequency of academic cheating was positively related to work-avoidance goals and contextual factors, and it was negatively related to average grade in previous academic year, self-efficacy in self-regulated learning, and mastery- -approach goals. The analysis of incremental validity of contextual factors revealed that they explained 28.6% of the variance of academic cheating above and beyond motivational beliefs. Moreover, the results showed a greater independent contribution of contextual factors in explaining academic cheating compared to the contribution of motivational beliefs.
Cilj rada bio je konstruirati upitnik za procjenu percipirane
legitimnosti nesportskoga ponašanja, utvrditi njegove mjerne
karakteristike i provjeriti teorijske pretpostavke o relacijama
percipirane ...legitimnosti nesportskog ponašanja sa spolom,
sportskim stažem i rangom natjecanja. Konstruirani upitnik sadrži
14 čestica, koje opisuju specifična nesportska ponašanja iz
kategorija fizičke agresije, verbalne agresije i varanja. Stupanj
percipirane legitimnosti nesportskoga ponašanja može se
interpretirati analizom odgovora na pojedine čestice upitnika,
rezultatima na podskalama Legitimnost težih prekršaja,
Legitimnost lakših prekršaja i Legitimnost verbalne agresije ili
ukupnim rezultatom. Mjerna svojstva upitnika utvrđena su na
uzorku od 251 studenta Kineziološkoga fakulteta u Zagrebu.
Komponentnim modelom faktorske analize, pri čemu je
primijenjen Guttman-Kaiserov kriterij za redukciju broja glavnih
komponenata i oblimin rotacija s Kaiserovom normalizacijom,
utvrđena je jednostavna i semantički interpretabilna faktorska
struktura. Cronbachov koeficijent pouzdanosti kretao se od 0,77
do 0,86, a test-retest pouzdanosti od 0,67 do 0,85. Serijom
multiplih regresijskih analiza utvrđena je različita povezanost
spola, sportskoga staža i ranga natjecanja s pojedinim
podskalama upitnika. Rezultati istraživanja pokazuju da
konstruirani upitnik ima zadovoljavajuća mjerna svojstva te da se
može rabiti za procjenu percipirane legitimnosti težih prekršaja,
lakših prekršaja i verbalne agresije u sportu.
Cilj istraživanja bio je utvrditi stupanj prihvatljivosti nesportskog ponašanja na uzorku studenata Kineziološkog fakulteta. U istraživanju je sudjelovalo 60 studentica i 140 studenata koji su ...ispunili Upitnik percipirane legitimnosti nesportskog ponašanja, demografski upitnik te su odgovorili na niz pitanja o vlastitom sportskom iskustvu. Na temelju provedenih analiza utvrđeno je da, u situaciji odlučujućeg sportskog natjecanja, mladići više toleriranju lakše prekršaje i verbalnu agresiju sportaša. U usporedbi sa sportašima koji se bave sportovima bez fizičkog kontakta te sportovima u kojima je fizički kontakt direktno zastupljen, sudionici sportova s dozvoljenim fizičkim kontaktom statistički značajno više odobravaju lakše sportske prekršaje. Dobiveni rezultati upućuju na potrebu za sustavnom edukacijom budućih trenera i nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture o uzrocima i posljedicama nesportskog ponašanja.
Akademsko poštenje studenata u nas se rijetko istražuje unatoč iznimno visokoj prevalenciji nečestitog ponašanja na svim razinama obrazovanja, kako pokazuju dosadašnja istraživanja. U ovom ...istraživanju ispitan je osobni doživljaj ponašanja, stavova i vrijednosti povezan s akademskom čestitošću 1088 studenata nekoliko veleučilišnih studija. Rezultati ukazuju na umjerenu pojavnost nečestitog ponašanja, osobito na ispitima znanja. Studenti se najčešće ponašaju nepošteno zbog slabog nadzora na ispitu, a osnovni motivator je prolaz na ispitu ili dobivanje više ocjene. Uvidom u značajne prediktore akademskog nepoštenja zaključujemo da se stariji studenti ponašaju čestitije. Ujedno, što im je nepoštenje u izvedbi akademskih zadataka manje prihvatljivo i što navode manje razloga za nepošteno ponašanje, a više za pošteno, to je njihovo ponašanje čestitije. Ipak, studenti nisu spremni preuzeti odgovornost za vlastito čestito ponašanje, te očekuju kontrolu nastavnika i obrazovne institucije. U radu su iznijete preporuke za poticanje i usvajanje čestitog akademskog ponašanja u visokoobrazovnim ustanovama.
Fenomen varanja u školama u Hrvatskoj sveprisutan je, ali se o
njemu malo govori, a još manje istražuje. Cilj ovoga istraživanja
bio je utvrditi prevalenciju i prihvatljivost varanja, razloge zbog
...kojih se varanje javlja te postojanje eventualnih razlika u varanju
s obzirom na državu u kojoj učenici žive i stav o prihvatljivosti
varanja. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 390 učenika
srednjih škola u Republici Hrvatskoj (Zadar) i 353 učenika
srednjih škola u Bosni i Hercegovini (Žepče). Učenici su tijekom
jednoga školskog sata popunili Upitnik sociodemografskih
obilježja, Skalu varanja, Skalu razloga varanja i Upitnik
percepcije socijalne nepravde. Rezultati su pokazali da je varanje
u srednjim školama visoko zastupljeno i u Hrvatskoj i u Bosni i
Hercegovini. Razlozi zbog kojih se varanje javlja dijele se u dvije
skupine: internalni i eksternalni. Učenici u Republici Hrvatskoj
skloniji su varanju u školi i varanje im je prihvatljivije nego
učenicima u Bosni i Hercegovini. Oni učenici kojima je varanje
prihvatljivije više varaju (u obje države), što je u skladu s
Turielovim modelom moralnosti koji pretpostavlja da učenici na
varanje ne gledaju kao na problem moralnosti, nego kao na
jednostavno kršenje društvenih normi.
U radu se razmatra valjanost prevara u sportu kao i posljedice takvih postupaka. U fokusu istraživanja je, najprije, kontroverzna teza nekih filozofa da varanje može učiniti sport dinamičnijim i ...privlačnijim za publiku i time posredno donijeti veću do(bro)bit njegovim sudionicima. Autori su stajališta da varanje ni u kakvoj „fleksibilnosti” pravila sporta ne može biti bioetički opravdano niti moralno prihvatljivo, s obzirom da bi se time osporila ideja sportskog natjecanja kao takvog. Potom se analizira konkretan čin varanja koji je napravio Thierry Henry na uzvratnoj utakmici natjecanja za odlazak na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. godine u Južnoj Africi između reprezentacije Francuske i reprezentacije Republike Irske. Zaključak je autora da je francuski napadač, pomažući da se na prevaru postigne gol i kasnijim odbijanjem priznavanja pogrešnosti vlastitog postupanja, derogirao konstitutivna pravila nogometa i pravila sportskog ponašanja, narušio referentne moralne vrijednosti u sportu i dimenziju fair-playa, te doveo u pitanje integritet same aktivnosti odnosno igre.
PDF
