This dissertation presents forest soils of Javor Mountain in the Republic of
Srpska, based on field and laboratory research of basic physical and hemical
characteristics. Javor mountain is located in ...east part of the Republic of
Srpske, between municipalities Vlasenica, Han Pijesak and Kladanj (Federation
of Bosnia and Herzegovina). Geographical direction of massif is northwest -
southeast, and the highest peak is 1537 meters above sea namely Veliki Žep.
Geologicaly is heterogeneous, the central part is covered by limestones,
southern and southwestern slopes covers sandstones, cherts and claystones,
north and northeast slopes are covered with limestones and cherts. Localy we
found marl, lake sediments and peridotite. The area has mountain climate with
continental influences. Average value of annual temperature at the lowest
level of mountain is 6.2°C, and the highest point has 3.8°C. In vegetation
period average precipitation is 583 mm or 57.7%. According to the size of the
annual climate index, very humid climate dominated and with higher altutide
becomes perhumid. The biggest surface of Javor Mountain is covered by beech
fir and spruce forests (Piceo - Abieti - Fagetum, Stef., et al. 1983). The
following types of soil are separated: ranker, black soil, eutric brown soil,
dystric brown soil, brown soil, podzol, brown podzolized soil and illimerized
soil. The most prevalent soil type on limestones are black soil and brown
soil. Black soils are well developed, with variable depth, well structured,
humic, with a high adsorptive complex. On the ridges, steep slopes black
soils are highly endangered by erosion. Brown soil on limestone is moderately
deep, mostly with moderate humus level, and productivity is determined by
their depth and degree of rockiness and stouniness. Acid brown soil is the
dominant soil type on silicates of Javor Mountain. These are mainly
moderately to very deep soils. Humus is moder type. Loam texture with a
stable spheroidal structure provides advantageous water - air regime. Eutric
brown soil is developed on small parts of mountain. Texture depends of
character of substrate. Podzols are connected with specific acidophilic
conditions in small parts of Partizan field. Brown podzolic soils are
developed in condition of lower substrate acidity and they are not as poor as
podzols are. Illimerized soil is developed on limestone and silicate parent
rock. It is very deep, textural diferentiated with high percent of humus.
Despite textural diferentiation, due to the depth of ilimerized soil in terms
of mountain climate, this is very productive soil covered by high qualitive
forests of beech, fir and spruce; fir and spruce and beech forests.
U disertaciji su prikazana šumska zemljišta Javor planine u Republici
Srpskoj, a na bazi terenskih i laboratorijskih istraživanja osnovnih fizičkih
i hemijskih osobina. Planina Javor se nalazi u istočnom dijelu Republike
Srpske između opština Vlasenica, Han Pijesak i Kladanj (Federacija BiH).
Pravac pružanja masiva Javor jeste sjeverozapad – jugoistok, a najveći vrh je
Veliki Žep 1537 mn.v. Geološki je heterogeno, centralnim dijelom dominiraju
krečnjaci, južne i jugozapadne padine pokrivaju pješčari, rožnjaci i glinci,
sjeverne i sjeveroistočne krečnjaci – rožnjaci. Lokalno ima laporaca,
jezerskih sedimenata i peridotita. Područje ima obilježja planinske klime sa
kontinentalnim uticajem. Vrijednost srednje godišnje temperature na donjoj
granici rasprostranjenja iznosi 6,2°C, a na gornjoj granici visinskog pojasa
3,8°C. U vegetacionom periodu padne prosječno 583 mm odnosno 57,7%. Prema
veličini godišnjeg klimatskog indeksa dominira jako humidna klima, sa
povećanjem visine postaje perhumidna. Najveći dio masiva Javor pokrivaju šume
bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti – Fagetum, Stef., et al. 1983).
Izdvojeni su sledeći tipovi zemljišta: crnica, ranker, eutrično smeđe
zemljište, kiselo smeđe zemljište, smeđe zemljište na krečnjaku, podzol,
brunipodzol i ilimerizovano zemljište. Najrasprostranjeniji tipovi zemljišta
na krečnjacima crnica i smeđe zemljište. Crnice su dobro razvijene,
varijabilne dubine, struktuirane i humozne. Na grebenima, strmim padinama
veoma su ugrožene od erozije. Smeđe krečnjačko zemljište je srednje duboko,
najčešće dobro obezbijeđeno humusom, a produktivnost mu je određena dubinom,
stepenom stjenovitosti i kamenitosti. Kiselo smeđe zemljište je dominantan
tip zemljišta na silikatima Javora. Ovo je uglavnom srednje duboko do duboko
zemljište. Humus je tipa moder. Ilovasta tekstura uz stabilnu sferoidnu
strukturu obezbijeđuju povoljan vodno – vazdušni režim. Eutrični kambisol je
lokalno rasprostranjen, srednje dubok, humozan. Tekstura mu varira u
zavisnosti od supstrata. Podzoli se javljaju lokalno u Partizan polju. Ovo je
duboko, pjeskovito i veoma siromašno zemljište. Brunipodzoli se razvijaju u
uslovima manje kiselosti supstrata i manje su siromašni od podzola.
Ilimerizovano zemljište je razvijeno na krečnjačkoj i silikatnoj podlozi.
Luvisol je veoma dubok, teksturno diferenciran, obezbijenen humusom. I pored
izražene teksturne diferencijacije, zahvaljujući dubini luvisola u uslovima
planinske klime, ovo su veoma produktivna zemljišta na kojima su
rasprostranjenje visoke šume bukve, jele i smrče, jele i smrče, te šume bukve
dobrog kvaliteta.
Florističkim i vegetacijskim istraživanjem otočića Mlin (Pakleni otoci blizu otoka Hvara, srednja Dalmacija, 1,1 ha) zabilježeno je 39 svojti te tri biljne zajednice koje pripadaju halofitskoj ...vegetaciji, makiji i garizima. Otočić je bez ikakvog ljudskog utjecaja, pa su biljna raznolikost i struktura vegetacije rezultat zemljopisnog položaja, izloženosti utjecajima otvorenog mora (vjetar, valovi) te neantropogenih stohastičkih događaja.
The paper brings numerical classification of 48 new phytosociological relevés of dry grassland vegetation from the Slovenský kras Mts and the Aggteleki-karszt Mts located on the border between ...Slovakia and Hungary (Central Europe). We performed a comparison of two classification approaches (an unsupervised method - modified TWINSPAN, and a supervised approach - electronic expert system based on formal definitions of associations), which were applied on the same dataset. Four associations were distinguished: Campanulo divergentiformis-Festucetum pallentis Zólyomi (1936) 1966, Poo badensis-Caricetum humilis (Dostál 1933) Soó ex Michálková in Janišová et al. 2007, Alysso heterophylli-Festucetum valesiacae (Dostál 1933) Kliment in Kliment et al. 2000 and Festuco rupicolae-Caricetum humilis Klika 1939. A newly recorded stand of the rare Stipetum tirsae Meusel 1938 association is characterised. What is more, we established a neotype of the Alysso heterophylli-Festucetum valesiacae association.
V članku je predstavljena numerična klasifikacija 48 novih fitocenoloških popisov vegetacije suhih travnikov iz hribovja Slovenský kras in Aggteleki-karszt na meji med Slovaško in Madžarsko (srednja Evropa). Naredili smo primerjavo dveh klasifikacijskih metod (nenadzorovano metodo - modificirani TWINSPAN, in nadzorovano metodo - elektronski ekspertni sistem, ki temelji na formalnih definicijah asociacij), ki smo ju opravili na istem podatkovnem nizu. Ločili smo štiri asociacije: Campanulo divergentiformis-Festucetum pallentis Zólyomi (1936) 1966, Poo badensis-Caricetum humilis (Dostál 1933) Soó ex Michálková in Janišová et al. 2007, Alysso heterophylli-Festucetum valesiacae (Dostál 1933) Kliment in Kliment et al. 2000 in Festuco rupicolae-Caricetum humilis Klika 1939. Označili smo tudi novo nahajališče redke asociacije Stipetum tirsae Meusel 1938. Prav tako smo definirali neotip asociacije Alysso heterophylli-Festucetum valesiacae.
Na temelju terenskih istraživanja i uz pomoć Braun-Blanquet fitocenološke metode, u radu je opisana hazmofitska asocijacija Portenschlagiello ramosissimae-Campanuletum portenschlagianae ...rasprostranjena uz obalu južne Hrvatske (Dalmacija).
Tijekom 2014. godine na otoku Braču (srednja Dalmacija, Hrvatska) izvršeno je vegetacijsko i florističko istraživanje cisterni-pojila na tri lokacije. Zapuštanjem cisterni-pojila povećala se ...floristička i vegetacijska raznolikost otoka Brača. U ovom je istraživanju po prvi puta za floru otoka Brača zabilježeno 18 novih svojti vaskularnih biljaka koje dolaze u okviru četiri biljne zajednice: Potameto-Najadetum Horvatić et Micevski 1960, Potametum natantis Lkšić. et Pavlović 1976, Typhetum angustifoliae Pignatti 1953 i Cyperetum flavescentis W. Koch 1926 em. Aichinger 1933. Ukupan broj registriranih svojti za floru otoka Brača sada iznosi 1144.
Glavni ciljevi istraživanja bili su (1) utvrditi floru na željezničkim postajama s posebnim naglaskom na udio pridošlica; (2) opisati florističke značajke analizirajući taksonomski sastav, florne ...elemente, životne oblike i fitocenološku pripadnost biljnih svojti na 15 postaja u mediteranskom i submediteranskom području Hrvatske i Bosne Hercegovine (Jugoistočna Europa). Analizom florističkog sastava utvrđene su dvije glavne skupine željezničkih postaja: i) postaje na krajnjem jugu Hrvatske i Bosne i Hercegovine s višom godišnjom količinom oborina i temperaturom zraka (Ploče, Metković, Čapljina, Mostar) te ii) postaje u ruralnim područjima na isključivo višim nadmorskim visinama, uključujući i one u tri najveća dalmatinska grada Zadru, Šibeniku i Splitu. Ukupno je utvrđeno 359 svojti (336 vrsta and 23 podvrste) vaskularnih biljaka svrstanih u 230 rodova i 62 porodice. Prevladavali su terofiti te svojte mediteranskog flornog elementa s značajnim udjelom široko rasprostranjenih svojti. Udio neofita u ukupnoj flori bio je 14%, a većina imaju status invazivnih svojti. Fitocenološki, najveći broj svojti svojstvene su vegetacijskim razredima Stellarietea mediae i Festuco valesiacae-Brometea erecti ili njihovim nižim sintaksonima. Najveći broj istraživanih željezničkih postaja, osim onih u velikim dalmatinskim gradovima, pokazuju vezu s florističkim sastavom biljnih zajednica unutar svojeg biogeografskog položaja.
Vegetacija na dolomitu poslužila je kao primjer istraživanja mogućnosti da se podrijetlo i struktura vegetacije razjasne pomoću "flow" dijagrama. Prvi dijagram prikazuje opće odnose unutar dolomitnog ...sustava, dok slijedeća dva dijagrama pokazuju selektivne procese na ekofiziološkoj i ekomorfološkoj osnovi. Ta selekcija smanjuje raspoloživu količinu vrsta mjesne flore na relativno nizak broj (oko 100 vrsta), te su vrste osobito prilagođene na specifične životne uvjete dolomitnog okoliša. Na taj se način izgrađuje biljna zajednica u dolomitnom okolišu.
PDF
