U radu su prikazani rezultati sinekološko-fitocenoloških istraživanja šumske vegetacije Požeške i Babje gore. Istraživano područje kao južni dio slavonskoga gorja izuzetno je vrijedan objekt u ...vegetacijskoj slici Republike Hrvatske. Šumske sastojine, nažalost, do sada nisu dostatno istražene i opisane te vrednovane. Pri terenskim istraživanjima korištene su klasične fitocenološke metode. Ukupno je istraženo dvjestotinjak lokaliteta u svim oblicima šumske vegetacije te su provedene multivarijatne statističke analize podataka pomoću kompjutorskih programa SinTax2000 i Juice 6.3. One su pokazale međusobno vrlo slične rezultate i iste opće zakonitosti. Kao rezultat toga jasno su definirane sve šumske zajednice na istraživanome području te sinekološki čimbenici presudni za pridolazak i rasprostranjenost pojedine zajednice. U okviru opisanih šumskih zajednica ukupno je evidentirano 240 vrsta, od kojih su neke i na crvenom popisu ugroženih biljaka Republike Hrvatske u skupini rizično ugroženih i u skupini nisko rizično ugroženih. Spektar flornih geoelemenata potvrđuje uvodne pretpostavke i stajališta da se istraživano područje nalazi na raskrižju vrlo raznolikih utjecaja. To jasno pokazuje iznimno velik broj vrlo različitih flornih geoelemenata i njihovih kombinacija. Općenito gledano, na relativno maloj površini s vrlo sličnim općim ekološkim uvjetima imamo vrlo raznolike mikroklimatske i mikroreljefne uvjete, što se vidi na velikim razlikama u vrstama i broju biljaka koje pridolaze u pojedinoj zajednici. Kada bismo generalno opisali cjelokupno istraživano područje kroz ekoindikatorske vrijednosti biljnih vrsta koje pridolaze u šumskoj vegetaciji, mogli bismo zaključiti da su ekološki uvjeti iznimno povoljni za razvitak vegetacije. To se izvrsno reflektira kroz veliku biološku raznolikost i bogatstvo šumske vegetacije Požeškoga gorja.
Osim što ugrožavaju proizvodnju šumske biomase, požari mogu poremetiti i ekološku ravnotežu te narušiti trajno održivi razvoj. Uz to mogu imati i tragičnije posljedice kao što je to bilo na Kornatima ...u ljeto 2007. godine. U vezi s tim obavljena su istraživanja vegetacije i testiranje njene zapaljivosti i gorivosti. Testiranje zapaljivosti obavljeno je u laboratoriju u Makarskoj prema metodologiji koju je opisao Valette (1990). Samim uzorkovanjem na terenu odmah je uočeno da grmlje nije izgoreno, odnosno drvenasti dijelovi vegetacije debljine iznad 5 mm ostali su vitalni i živi. Suhi dijelovi travne vegetacije koji su zaklonjeni kamenom ostali su također neizgoreni. Iz rezultata testiranja vidljivo je da je vegetacija bila krajnje zapaljiva. Travna vegetacija imala je sadržaj vlage od 10 do 16 %, a vrijeme zapaljenja je bilo 2 s. Kod drvenaste vegetacije vrijeme zapaljenja kretalo se od 18 do 22 s, dok je sadržaj vlage bio od 13 do 53 %. Pokrovnost vegetacijom kretala se od 3425 kg/ha do 4948 kg/ha kod travne vegetacije i od 2180 kg/ha do 3425 kg/ha kod drvenaste vegetacije.
Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj pri kraju 19. stoljeća pošumljeni su pijesci s običnim i crnim borom. Nakon nekog vremena na području pijesaka počeo je pridolaziti i obični ...bagrem. Pošumljavanje je rađeno u svrhu smirivanja pijesaka u tadašnjoj “Hrvatskoj pustinji” te kako bi se pripremili ekološki uvjeti za prirodnu obnovu i rast šuma na tom području. Srednja godišnja količina padalina je 950 mm, srednja godišnja temperatura 10,1 Co. Matični supstrat sadrži 78–80 % SiO2i 2-4 % CaO + MgO. U ovome radu istražuje se utjecaj vegetacije na tla tijekom 27 godina rasta šume crnog i običnog bora te bagrema. Istraživano područje po vegetacijskim obilježjima pripada u šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš 1969). Prema podacima istraživanja može se zaključiti kako postoji utjecaj šumske vegetacije na arenosole na području Đurđevačkih pijesaka. Na pijescima je rasprostranjen tip tla Arenosol, a recentna pedogeneza i evolucija tala odvija se progresivno prema tipovima tala: sirozemima (Regosol) i dalje prema rankerima.
Članak je primjer analize prostora Posebnog rezervata Đurđevački peski. Ovo je područje nastalo djelovanjem fluvijalnih i eolskih procesa krajem posljednjeg ledenog doba na prelasku iz pleistocena
u ...holocen (prije oko 11.000 godina). U prošlosti veliko područje, danas je ograničeno na malo područje Posebnog rezervata istočno od grada Đurđevca. Prirodni fenomen tog područja predstavljaju pijesak, za njega vezani geomorfološki procesi, i oblici i vegetacija pijesaka. Zbog prirodne sukcesije područje Rezervata sve više nastanjuju nepješčarske vrste biljaka koje potiskuju vegetaciju pijeska. Na području Rezervata obavljeno je proučavanje brzine sukcesije kojim je dokazano da se vegetacija brzo širi te zatrpava pijesak. Također, napravljen je plan poučne staze koja prolazi kroz Rezervat.
Mosor se s obzirom na svoj fitogeografski položaj odlikuje nekim specifičnostima u biljnom pokrovu. Iako ima visinu od 1340 m/nm, vegetacija na Mosoru pripada u cijelosti mediteranskoj regiji.
Šumska ...zajednica Carpinetum orientalis adriaticum zauzima ondje položaje od 400 do 900 m/nm, a zajednica Seslerio-Ostryetum od 900 m/nm naviše.
Na obroncima Mosora zajednica Andropogoni-Diplachnetum serotinae dosiže, koliko je dosad poznato, najjužniju granicu svoje raširenosti. S druge strane, zajednica Erico-Cistetum cretici i Brachypodio-Trifolietum stellati imaju, prema dosadašnjim istraživanjima, na području Mosora i široj okolici Splita svoju sjevernu granicu raširenosti. Isto tako, po podacima iz literature, zajednica Campanulo-Moltkietum petraeae ima na Mosoru (uz Kozjak i Dinaru) svoju sjeverozapadnu granicu.
Inače biljni pokrov Mosora, iako jako utjecajan, odlikuje se gotovo svim najznačajnijim tipovima vegetacije mediteranske regije.
U graničnom području između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine smjestio se Troglav, najveća i najviša planina središnjih Dinarida. Florističko istraživanje nešumskih staništa subalpinskog ...pojasa Troglava, s kratkim osvrtom na vegetaciju, provedeno je u srpnju 2011. g. Zabilježena je 151 svojta vaskularne flore razvrstana u 48 porodica. Značajnijim udjelom vrsta ističu se porodice: Poaceae (9,9%), Asteraceae (9,3%), Rosaceae (8,6%), i Fabaceae (7,6%). Analiza životnih oblika ukazuje na izrazitu dominaciju hemikriptofita, a fitogeografska analiza ukazuje na relativnu prevlast euroazijskog flornog elementa. Jedanaest je svojti endemično. U radu je analizirano pet stanišnih tipova s Dodatka I Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore: 6170 Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci, 62A0 Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae), 6230 *Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama, 4070 *Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum) i 4060 Planinske i borealne vrištine, ali i oni stanišni tipovi koji nisu uključeni u ekološku mrežu Europske unije Natura 2000, poput zajednica šumskih čistina (red Atropetalia), nitrofilna i skiofilna vegetacija (red Lamio albi-Chenopodietalia boni henrici) te pretplaninskih zajednica visokih zeleni (red Adenostyletalia). S obzirom da današnji izostanak ljudske djelatnosti na Troglavu omo-gućuje odvijanje prirodnih procesa sukcesije, bilo bi poželjno podržati ekstenzivno stočarenje u svrhu očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti.
PDF
