Kriza predstavlja nepredviđen i neželjen ciklus koji može biti uzrokovan zdravstvenom, političkom, financijskom prirodom. Kriza 2008. godine uzrokovana je kolapsom drugorazrednih hipotekarnih ...kredita, dok je kriza 2021. godine uzrokovana virusom COVID-19. Svijet se u oba slučaja našao u nezavidnom položaju. Gledajući unatrag, zajedničko je krizi 1929. i krizi 2008. godine da je vlast u oba slučaja znala što treba poduzeti, ali je to odbila. Stoga, gledajući financijske krize u prošlosti, uviđaju se određene sličnosti te se tako lakše dolazi do rješenja problema. Razlika se može uočiti u krizi 2021. godine koja je uzrokovana pandemijom, a koja je u kratkom vremenu poprimila globalan razmjer i paralizirala svijet, stoga je i sam pristup krizi drugačiji nego kod financijske krize 2008. godine. Zdravlje je stavljeno na prvo mjesto, što je uvelike utjecalo na poslovne rezultate. No bez obzira na sav trud, nemogućnost kretanja ljudi i robe, učinila je svoje. BDP je u Republici Hrvatskoj 2020. godine pao više nego 2008. godine, što daje predodžbu kakav je galopirajući utjecaj imala zdravstvena kriza. Stoga je državna intervencija na potrošačku košaricu bila krucijalna kako bi stanovništvo što manje osjetilo njezin intenzitet. Cilj je ovoga rada staviti u odnos financijsku krizu 2008. godine i zdravstvenu krizu 2021. godine s tendencijom uočavanja različitosti i sličnosti među krizama te kako različiti uzroci nameću različite načine na koje zemlje djeluju u suzbijanju posljedica.
Autor članka na temelju arhivskoga gradiva kriminalističke policije i okružnih tužiteljstava Republike Slovenije, Povjerenstva Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta, ...izvješća izvođača ekshumacija i terenskih istraživanja te objavljenih znanstvenih djela prezentira analizu istraživanja prikrivenih grobišta u Sloveniji od demokratskih promjena 1990. do 2022. s posebnim naglaskom na grobištima s hrvatskim žrtvama. Prikrivena grobišta i žrtve u njima bila su sve do 1990. izbrisana iz javnoga sjećanja. Planska terenska istraživanja grobišta započela su tek 2006. i nakon otkrića žrtava u rudniku u Hudoj Jami 2009. su prekinuta. Novi Zakon o prikrivenim vojnim grobištima i ukopu žrtava iz 2015. omogućava i kontinuirano istraživanje i ekshumacije te uređenja grobišta s hrvatskim žrtvama.
Using archival materials from the criminal police and district prosecutor’s offices of the Republic of Slovenia, the Government Commission on Concealed Mass Graves in Slovenia, exhumation reports and field research, and published scientific works, the author of this paper presents an analysis of the investigation of concealed mass graves from the democratic changes in 1990 to 2022, with particular emphasis on mass graves containing Croatian victims. The concealed mass graves and their victims were erased from public memory until 1990. Planned field research of the mass graves began only in 2006, and ceased in 2009, after the victims in the Huda Jama mine were found. The new Law on concealed mass graves and victim burials of 2015 allows the continuous investigation, exhumation, and development of mass grave sites containing Croatian victims.
The goal of this paper is to discuss the heterogeneity of Croatian Diaspora based on a number of factors which could be used to potentially formulate and implement the politics directed toward Croats ...outside the Republic of Croatia. The paper is based on an analysis of 28 interviews and 11 focus groups, which altogether included 87 members of Croatian diaspora communities and repatriates and immigrants in Croatia. They provided us with a deeper insight into the current state of Croatian communities in the US, Canada, Argentina, Chile, Venezuela, Paraguay, Germany, Austria, Switzerland, Denmark, Norway, Sweden and Australia. From these perspectives, we have analyzed the main provisions of the Act on the Relations of the Republic of Croatia with the Croats Abroad, which is the main legislative act in terms of providing a framework for the diaspora politics of Croatia.
Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na sve segmente društva pa tako i na medije. Narušavanje ukupne ekonomije utjecalo je na ekonomsko poslovanje medija, ali i na kvalitetu programskih sadržaja ...jer su društvene aktivnosti reducirane uslijed niza mjera kojima se sprječava širenje virusa. Mediji gotovo da nisu imali o čemu izvještavati ako to nisu bile teme vezane za pandemiju i, dakako, političke teme. Cilj je ovog rada procijeniti koliko je pandemija utjecala na ukupno poslovanje elektroničkih medija u Republici Hrvatskoj. Prije svega, u teorijskom je dijelu rada bilo riječi o samoj medijskoj regulaciji općenito te u Hrvatskoj, kao i aktivnostima koje su poduzete kako bi negativan utjecaj pandemije na hrvatske elektroničke medije bio što manji. U drugom dijelu rada predstavljeni su rezultati istraživanja koje su proveli autori ovog rada u okviru Agencije za elektroničke medije upravo kako bi se dobila jasnija slika o utjecaju pandemije. Kvantitativno istraživanje, online anketa, provedeno je u siječnju 2021. godine među pružateljima različitih elektroničkih medija koji su upisani u Upisnik pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa, a koji vodi Agencija za elektroničke medije. Istraživanjem su prikupljeni podaci o financijskom utjecaju pandemije, ali i o njezinu utjecaju na kvalitetu programa pružatelja medijskih usluga. Isto tako, autori su istraživanjem dobili informacije o broju zaposlenika u ispitanim medijima koji su bili zaraženi virusom COVID-19 te broju preminulih, kao i podatke tj. ocjenu medija o načinu kako su sami mediji informirali javnost o pandemiji i kako su mjerodavne institucije informirale medije o pandemiji.
The pandemic caused by the COVID-19 virus has affected all segments of society, including the media. The threat to the overall economy likewise endangered the economic operations of media, but it has also affected the quality of their programme contents since social activities were reduced by a series of measures undertaken to prevent the spread of the virus. Media had almost nothing to report on except for pandemic-related topics and, obviously, political topics. The aim of the present paper is to analyse the impact of the pandemic on the overall business of electronic media in the Republic of Croatia. First, in the theoretical part of the paper, we discussed media regulation in general and in Croatia as well as the activities undertaken to minimize the negative impact of the pandemic on Croatian electronic media. The second part of the paper presents the results of a research conducted by the paper’s authors as a part of their work in the Agency for Electronic Media. The aim of the research was to get a better understanding of the pandemic’s impact. The quantitative research, an online survey, was conducted in January 2021 among providers of various electronic media, registered in the Registry of Media Service Providers, Electronic Publications and Non-profit Producers of Audio-visual and Radio Programmes, kept by the Agency for Electronic Media. The research collected data on the financial impact of the pandemic, as well as on its impact on the quality of media service providers’ programme contents. The authors also obtained data on the number of employees of the media which participated in the research who were infected by the COVID-19 virus, including the number of the deceased, as well as the information i.e. assessment of the media on how media themselves informed the public about the pandemic as well as how the relevant institutions informed media about the pandemic.
Posebnost hrvatskog iskustva kohabitacije pokazuje da se sukob visokog intenziteta između predsjednika Vlade i predsjednika Republike ne vodi isključivo na političkom području, već se žele izmijeniti ...i ustavne ovlasti sudionika, ustavna “pravila ratovanja”. Trajnost Ustava i ustavne diobe ovlasti između predsjednika Republike i predsjednika Vlade i Hrvatskog sabora dobivaju manju težinu i zaštitu. Odbačen je siguran putokaz za očuvanje hrvatskog ustavnog sustava, uputa iz razdoblja prve francuske kohabitacije u Petoj Republici (1986. – 1988.): Povratak na Ustav, samo Ustav i ništa osim Ustava. Ustavni sustav je zakočen.
This paper deals with the position and the powers of head of state in the legislative and the executive branch in former socialist systems. It examines the system in countries that emerged from ...socialist regimes, where the parliamentary system and the function of the President of the Republic as the individual head of state were introduced in the 1990s, namely in 10 (newest) Member States of the European Union. The paper elaborates on the position of the President of the Republic, the extent of the office’s powers, and the resulting cooperation between the office of the President, the executive and legislative bodies, which is also one of the fundamental criteria of the standard classification of political regimes. The powers of the President in the field of legislation are the powers based on which the relationship between the President of the Republic and the legislative authority is established. The analyzed powers that the President exercises vis-à-vis the parliament are the powers of the President in relation to the adoption of an Act, the powers that the President of the Republic has in the domain of announcing parliamentary elections and convening a parliamentary sitting, as well as the powers in the domain of dissolving the parliament and announcing early elections. In the second part the paper focuses on the relationship between the President of the Republic and the government, and, consequently, the President's powers in the formation of the government and the appointing of state officials.
U ovom radu se na temelju podataka o ciklički prilagođenom primarnom proračunskom saldu (CAPB) analizira karakter fiskalne politike te snaga fiskalne konsolidacije u post-kriznom razdoblju. Dodatno, ...analiziraju se temeljna obilježja fiskalne konsolidacije, s posebnim naglaskom na rashode proračuna, budući da u polit-ekonomskom smislu oko ovih kategorija postoji najveći sukob između nositelja fiskalne politike i različitih interesnih skupina. Rezultati analize pokazuju da su sve vlade, osim vlade Jadranke Kosor, vodile restriktivnu procikličku fiskalnu politiku te da je najveća fiskalna konsolidacija provedena u vrijeme socijaldemokratske vlade Zorana Milanovića, kada je CAPB poboljšan za 5,7 postotnih bodova BDP-a, što otvara i pitanje je li ova činjenica jedan od temeljnih razloga za gubitak parlamentarnih izbora 2015. godine. Također, analiza je pokazala da je veliki dio fiskalne konsolidacije proveden kroz smanjenje kapitalnih investicija, iako se radi o produktivnoj kategoriji rashoda koja je mogla imati važnu ulogu u ispunjavanju stabilizacijske funkcije fiskalne politike. Analiza ekonomske politike vlade pokazala je kako nestabilne vlade, koje ovise o nizu manjih parlamentarnih aktera koji joj održavaju većinu, teško uspijevaju biti uspješne u fiskalnoj konsolidaciji. One vlade koje su najviše pozornosti pridavale fiskalnoj politici, bile su i najuspješnije u fiskalnoj konsolidaciji. Analiza akata Vlade i Sabora pokazala je kako su sve vlade bile sklone korištenju učestalih izmjena poreznog zakonodavstva kao instrumenta fiskalne politike.
U članku se upozorava na prvorazredne osmansko-turske izvore u svezi s opsadom Sinja 1715. godine. Preliminarnim iščitavanjem bilo je moguće ustanoviti da su sveukupne osmanske snage bile dvostruko ...manje od većine do sada korištenih procjena, a pod samim Sinjem vjerojatno je bilo tek oko četvrtine maksimalističkoga nagađanja.
Rad se bavi otvorenim ustavnopravnim pitanjima, koja su uvjetovala različita tumačenja i sporove u stručnoj javnosti u postupku konstituiranja Hrvatskog sabora i formiranja vlade u Republici ...Hrvatskoj, naročito u svjetlu iskustva nakon parlamentarnih izbora održanih u studenom 2015. godine. Na temelju komparativnih iskustava s ustavnopravnim ureðenjem postupka formiranja vlade u pojedinim europskim državama predlažu se odreðene promjene Ustava Republike Hrvatske. U tom smislu trebalo bi propisati rok u kojem se Sabor mora konstituirati, od održanih parlamentarnih izbora, kao i rokove u kojima će se provoditi različiti postupci davanja mandata za sastav vlade (ili glasanja o vladi, odnosno predsjedniku vlade). Nadalje, postupak formiranja vlade treba učiniti što je moguće izvjesnijim, tj. da se, za razliku od sadašnjeg rješenja, omogući i formiranje manjinske vlade. Svakako bi trebalo tražiti ustavno rješenje prema kojem bi povjerenje obične većine zastupnika bilo dovoljno, u krajnjem slučaju, za formiranje vlade, kako ponavljanje parlamentarnih izbora ne bi bila jedina mogućnost rješavanja krize formiranja vlade. Takoðer, u postupku formiranja vlade treba osnažiti ulogu Hrvatskog sabora, a smanjiti ulogu šefa države. To se može postići na način da se omogući i odreðenom broju zastupnika da može predložiti kandidate za predsjednika vlade. Predlaže se i brisanje ustavne odredbe iz članka 112. Ustava Republike Hrvatske da predsjednik Republike ima ovlast imenovati privremenu nestranačku vladu u slučaju da nijednoj osobi nije dodijelio mandat za sastav vlade, odnosno nijedan kandidat nije dobio povjerenje ustavom propisane većine zastupnika. Predsjedniku Republike ostala bi, pritom, ovlast raspisivanja prijevremenih izbora u slučaju da se Sabor ne konstituira, odnosno da se ne formira vlada. U radu se iznosi i prijedlog mogućeg uvoðenja instituta konstruktivnog nepovjerenja predsjedniku vlade.
PDF
