Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Kolektiv Železarne Jesenice čakajo v letu 1962 težke naloge ob obsežnih načrtih za rekonstrukcijo in ...razširitev železarne. Preteklo nedeljo je imela sindikalna organizacija 14. redni letni občni zbor, na katerem so poudarili smelo vključitev v proces demokratizacije v ekonomskih in družbenih procesih. Tehnični direktor železarne tov. Bogo Homovec je seznanil navzoče z načrti za rekonstrukcijo in gradnjo novega nasipa, ki bo povezal železarno na Jesenicah z jeklarno v Javorniku. Zvonko Pogačnik pa je spregovoril o problemu higiensko tehničnega varstva in opozoril na veliko število obratnih nezgod v preteklem letu. Kolektiv Železarne Jesenice namerava v letošnjem letu ustvariti družbeni produkt v višini 35 milijard 700 milijonov dinarjev.- Information:- Jesenice: plans for increasing ironworks production in 1962; a general assembly of the ironworks workers committee; production and safety at work.- Original language summary:
Jesenice: načrti razširitve proizvodnje železarne v letu 1962; občni zbor sindikata železarne, proizvodnja in varnost pri delu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Problem vođenja škole dugo je aktualan u procesu reformiranja školskog sustava, pri čemu se propituje autonomija ravnatelja škole, ali i uključenost ostalih dionika u donošenje odluka koje ih se ...tiču. Pritom se nastoji napustiti model individualnog vođenja škole, koji podrazumijeva ravnatelja kao jedinog nositelja odlučivanja u vođenju škole. Umjesto toga, zagovara se model distribuiranog vođenja u procesu kojega se moć odlučivanja dijeli sa svim dionicima odgoja i obrazovanja, a radi povećanja kvalitete odgoja i obrazovanja. Postavlja se pitanje kako se u taj proces uklapa delegiranje, koje je kulturalno uvjetovano i manifestira spremnost zaposlenika na prakticiranje takve prakse u procesu donošenja odluka. Sukladno tomu, cilj je bio provesti analizu teorijskih modela vođenja škole da bi se ovim radom doprinijelo razumijevanju položaja delegiranja na razmeđu individualnoga i distribuiranog školskog vođenja. Iako delegiranje sadrži elemente distribuiranog vođenja jer su u vođenje uključeni i drugi dionici, još uvijek je u ovom modelu vođenja naglašeno individualno vođenje ravnatelja i autoritet koji proizlazi iz njegove formalne pozicije u hijerarhiji škole. Ono je još uvijek zastupljeno u školama i odolijeva suvremenim nagnućima, budući da viša razina aktivnog uključivanja zahtijeva spremnost svih zaposlenika na dijeljenje odgovornosti, iz čega onda proizlazi zahtjev za demokratizacijom cjelokupne kulture škole.
The issue of school leadership has been accompanying the on-going school reform discourse, focusing on the autonomy of school leaders and the involvement of other stakeholders in the decision-making process. At the same time, an effort is being made to abandon the model of leading school independently, meaning that the headteacher is the sole bearer of power in school. Instead, the model of distributed leadership is advocated implying that the power is shared with all stakeholders in the decision-making process, with the aim of school improvement. The question arises as to how delegation fits into this process, which is culturally conditioned and shows the willingness of school employees to get involved in the decision-making process. Therefore, the aim was to analyses theoretical models of school leadership in order to contribute to the understanding of the position of delegation at the borderline between individual and distributed school leadership. This paper places delegation on the border between independent and distributed school leadership. Although delegation contains elements of distributed leadership (with numerous stakeholders involved in leading), this model of leadership still emphasizes the headteacher’s independent actions based on the authority derived from his formal position in the school hierarchy. As such, it resists modern tendencies and continues to exist in contemporary schools, due to the reluctance of other stakeholders to take on further responsibilities and get more actively involved in the process of creating a more democratic school culture.
Godinama su žene bile ograničene u mogućnostima napredovanja i razvoju karijere, no s vremenom dolazi do sve većeg uključivanja žena u menadžment. Češće uključivanje žena u upravljačke strukture u ...značajnoj mjeri utječe na sve izraženije promjene u strukturi i funkcioniranju menadžmenta, načinima komuniciranja, rješavanju problema te donošenju odluka. Temeljem uzorka srednje velikih i velikih hrvatskih poduzeća, provedenim istraživanjem se ispituje udio žena menadžera ljudskih resursa (LJR) te se analizira razina znanja, vještina i osobina kojima raspolažu, ujedno ih uspoređujući s istovjetnim podacima prikupljenim o muškarcima koji su zaposleni na pozicijama menadžera LJR-a. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su žene zastupljenije na rukovodećim pozicijama u području upravljanja ljudskim resursima. Nadalje, utvrđeno je da žene imaju veći stupanj obrazovanja te razvijenije menadžerske vještine u odnosu na muškarce, menadžere LJR.
Pedagoško se vođenje sve više promiče kao participativni oblik vođenja
koji predstavlja odmak od tradicionalnog razumijevanja da je samo
jedan vođa u ustanovi. U slučaju predškolske ustanove, uz ...vođenje
na razini čitave ustanove, i odgojitelji bi trebali prakticirati pedagoško
vođenje na razini pojedine skupine djece. Za to su im potrebne određene kompetencije kako bi bili spremni za primjenu različitih aspekata pedagoškog vođenja u svakodnevnoj praksi. Stoga se spremnost
promatra kao posjedovanje potrebnih znanja i vještina za djelotvorno
rješavanje različitih profesionalnih izazova u sklopu pedagoškog vođenja, ali i odgovoran pristup, tj. svjesnost o važnosti kompetencija
pedagoškog vođenja.
Provedeno je istraživanje s ciljem detektiranja kakvoće spremnosti
odgojitelja za rad u odgojno-obrazovnim skupinama primjenom
pedagoškog vođenja mjerena samoprocienom razvijenosti kompetencija vođenja te procjenom važnosti pojedinih kompetencija
za pedagoško vođenje. Provjerena je i značajnost grupnih razlika
u navedenoj (samo)procjeni. Rezultati pokazuju da se odgojitelji
procjenjuju najspremnijima uvažavanju različitosti i multikulturalnosti te izgradnji povjerenja i suradničkog odnosa s djecom, dok se
najmanje spremnima procjenjuju za primjenu novih tehnologija u
radu, ulaganje truda u profesionalni razvoj te uključivanje roditelja
u rad ustanove. Utvrđene su određene statistički značajne razlike u
procjeni važnosti pojedinih aspekata pedagoškog vođenja i samoprocjeni njihove razvijenosti u odnosu na stručnost odgojitelja, radno
iskustvo i uvjete rada.
Razvoj suvremenog demokratskog društva temelji se na integriranju temeljnih demokratskih vrijednosti u sve njegove sfere i dimenzije, pa tako i u područje odgoja i obrazovanja. Ovakvi se zahtjevi ...stavljaju i pred škole, a pritom se ključna uloga daje ravnatelju, koji je nositelj i voditelj svake inovacije u svojoj školi (Fullan, 2005; 2007; Bush i Middlewood, 2013; Pont, Nusch i Moorman, 2008; Stein, 2015). Jedan od tipova školskog vođenja koji odgovara ovim zahtjevima naziva se demokratsko školsko vođenje, čiji razvoj s jedne strane utječe na razvoj školske kulture koja se temelji na demokratskim vrijednostima i demokratskim normama, dok s druge strane, ono omogućuje svim uključenima, učenicima i odraslima, stjecanje znanja i razvoj vještina koje će ih učiniti aktivnim građanima. Cilj ovoga rada je analizirati dosadašnje spoznaje u području specifičnog tipa školskog vođenja pod nazivom demokratsko školsko vođenje. Posebna pozornost usmjerit će se na teorijsko-praktičnu operacionalizaciju konstrukta demokratskog školskog vođenja u dosadašnjim istraživanjima. Predstavit će se i analizirati istraživanja koja nude odgovore na pitanja zašto razvijati demokratsko školsko vođenje, kako se ono može razvijati te koja je njegova uloga u razvoju demokratske školske zajednice.
The development of the modern democratic society depends upon the successful integration of main democratic values in all its spheres, including education. Schools are faced with these challenges as well. The main role in the process of school change is given to the school principal, who is the leader of every innovation in school (Fullan, 2005; 2007; Bush, Middlewood, 2013; Pont, Nusch, Moorman, 2008; Stein, 2015). One out of many types of school leadership is called democratic school leadership. One of the goals of such leadership is the development of school culture that is based on democratic values and practices. Further on, the development of democratic school leadership opens an opportunity for students and teachers to gain knowledge an develop skills needed for them to become active citizens in their communities. The main purpose of this paper is to analyze the existing literature in the field of democratic school leadership. Special focus is on the theoretical and practical operationalization of the democratic school leadership as it is presented the literature. Further, we shall analyze the possible answers to the questions of why and how to develop the democratic school leadership, and what is its role in the development of the democratic school community.
The motivation for this text are the outcomes of the First research days on supervision that were organized by the Doctoral Program “Social Work and Social Policy” (PDS SWSP) and the Postgraduate ...University Specialist Study Program “Supervision in Psychosocial Work” in April, 2023. The plenary lecture on the conceptualization of qualitative research on the doctoral level and two panel discussions with doctoral students and their mentors showed that the process of preparation of doctoral theses on supervision is an intense process during which a transition of the roles from supervisors into researchers occurs, with a gradual integration of these two roles into a new, expanded professional identity. Apart from that, the preparation of a qualitative doctoral thesis is often a lonely process accompanied by numerous insecurities, and therefore it is necessary to develop new forms of support for doctoral students that would enable a creative space and time for doctoral students to reflect on the development of their supervisory and scientific-research identity. The analysis of methodological aspects and outcomes of specialist final papers, as well as a panel discussion among supervisors, decision-makers and users of supervision in different systems (e.g. social welfare education, penal system) pointed out the need for further improvements, for example designing more complex research projects in which a team of postgraduate students and their mentors would take part. To maintain the quality of specialist final papers and doctoral theses, methodological workshops for students and mentors are needed. Key words: research on supervision; development of scientific-research identity of supervisors; applied value of research on supervision; workshops for qualitative research.
Primarna je funkcija škole odgoj i obrazovanje učenika, stoga odgojnoobrazovne
promjene u kulturi škole trebaju biti usmjerene tome cilju. S
obzirom na to da kratkotrajno i nedovoljno obuhvatno ...stručno usavršavanje
odgojno-obrazovnih djelatnika ne dovodi do dubinskih odgojno-
obrazovnih promjena, a ponajprije do poboljšanja nastavne prakse
i do boljeg učenja učenika, nužno ih je osnažiti na pokretanje bitnih
promjena u kulturi vlastite ustanove. Pritom se kao ključan pojam ističe
kolektivna učiteljska učinkovitost, dominantan čimbenik u pospješivanju
učeničkih postignuća. Taj pojam naglašava važnost stvaranja
kohezivnih zajednica praktičara konstantno usmjerenih vlastitom profesionalnom
razvoju i unaprjeđenju vlastite nastave, a time i učeničkog
učenja. U radu se prvotno teorijski razmatraju pojmovi kulture škole
usmjerene na odgojno-obrazovne promjene te uloga kolektivne učiteljske
učinkovitosti u takvoj kulturi. Ti se pojmovi potom raslojavaju na
tri stavke koje su važne za razvoj kulture škole usmjerene na promjene:
profesionalne zajednice učenja, suradnička istraživanja učitelja i vođenje
odgojno-obrazovnih promjena u kulturi škole.
U radu je prikazano istraživanje u kojem se ispitivala razvijenost i karakteristike određenih obilježja demokratske školske kulture i demokratskog školskog vođenja u osnovnim školama. U istraživanju ...je sudjelovao 651 učitelj iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem putem upitnika koji je sadržavao Instrument za mjerenje obilježja demokratskog školskog vođenja (izrađen za potrebe istraživanja) i Instrument za mjerenje obilježja demokratske školske kulture (preuzet iz: Spajić-Vrkaš, 2016). Ukupno gledano, rezultati pokazuju da učitelji percipiraju vođenje u njihovoj školi kao umjereno demokratsko do vrlo demokratsko. Procjenjujući obilježja školske kulture, učitelji primjećuju umjerenu razvijenost demokratskih, ali i nedemokratskih obilježja školske kulture. Međutim, ipak u većoj mjeri smatraju da njihova školska kultura posjeduje ona obilježja koja je čine demokratskom. Veću razvijenost obilježja demokratskog školskog vođenja percipiraju učitelji koji su na početku svoje karijere i oni koji su zaposleni u školama u kojima je aktualni ravnatelj na toj poziciji kraće od pet godina. Veću razvijenost obilježja demokratske školske kulture percipiraju učitelji zaposleni u prigradskim i malim školama.
This paper describes research into the development and characteristics of particular qualities of democratic school culture and democratic school management in primary schools. The research involved 651 teachers from the City of Zagreb and Zagreb County. Research involved a survey that used a questionnaire containing the Instrument for measuring characteristics of democratic school management (created for the needs of this research) and the Instrument for measuring the characteristics of democratic school culture (taken from Spajić- Vrkaš, 2016). Overall, the results show that teachers perceive management in their schools as moderately democratic to very democratic. Rating the characteristics of school culture, teachers note the moderate development of both democratic and non-democratic characteristics of school culture; however, they more greatly consider their own school culture to possess democratic characteristics. Teachers at the beginning of their careers and those employed in schools whose current headmaster has been in his/her position less than five years perceive higher levels of democratic school management. Teachers employed in suburban or small schools perceive higher levels of characteristics of democratic school culture.
Dobro vođenje važno je za uspjeh organizacije, stoga zabrinjava da je oko polovica menadžera neuspješna u svom poslu. Dio razloga za to može se pripisati lošoj procjeni njihovih kompetencija za ...vođenje u praksama upravljanja ljudskim potencijalima kao što je odabir ili napredovanje/nasljeđivanje. Cilj ovog rada bio je dati kratak pregled pet poznatih modela generičkih menadžerskih kompetencija nastalih u okviru psihologijskih istraživanja te preporučiti model koji bi bio dobra polazna točka u razvoju znanstveno utemeljenog sustava za procjenu i razvoj potencijala za vođenje. Nakon usporedbe pet modela, ispostavilo se da svi uključuju tri vrste kompetencija koje su primjenjive na svaku menadžersku poziciju neovisno o razini hijerarhije i sektoru poslovanja te predstavljaju potencijal osobe za vođenje: strateške kompetencije, interpersonalne kompetencije i kompetencije vođenja. Zbog dobre teorijske utemeljenosti, kriterijske valjanosti i implikacija za razvoj menadžera, Hoganov model kompetencija istaknuo se kao najprikladniji za procjenu i razvoj potencijala za vođenje. Ovo je prvi rad koji je dao pregled i evaluaciju ovih poznatih i dobro utvrđenih modela menadžerskih kompetencija te naglašava važnost korištenja znanstveno utemeljenog pristupa u postupku odabira i razvoja menadžera.
Good leadership is important for organizational success. Therefore, it seems alarming that about half of managers fail at their jobs. Some of this can be attributed to poor assessment of leadership potential competencies in human resource management processes such as selection or advancement/succession. The aim of this paper was to give a qualitative review of the five well–known psychological models of generic managerial competencies and to identify the most appropriate model for the development of a scientifically valid system for the assessment and development of leadership potential. After comparing the five models, it was found that they share three types of competencies applicable to any managerial position: strategic competencies, interpersonal competencies and leadership competencies. These competencies represent the leadership potential of an individual. The model that emerged as the most appropriate for assessing and developing leadership potential was Hogan's model. This was the first paper that reviewed and evaluated these well-established psychological managerial competency models. This review explored and laid a solid scientific base for the assessment and better understanding of leadership potential. This can result in both better research of leadership and better practices.
Izbor zanimanja na mnogo načina uvelike utječe na društveni život pojedinaca. Ipak, izbor odgovarajuće karijere postaje sve teži kad se uzme u obzir postojanje sve većeg broja zanimanja i mogućnosti ...usmjeravanja. Shodno tome, sve je veća važnost profesionalnog usmjeravanja. U ovom se radu razvija sustav pomoću kojega se automatski može ponuditi profesionalno usmjeravanje. To je WEB-CGS (web-based carrier guidance system) koji funkcionira kao web usluga koja se zasniva na neizrazitoj (fuzzy) logici. Cilj je olakšati pojedincu izbor odgovarajućeg zanimanja. U tom sustavu integrirani su prethodni uspjesi u obrazovanju učenika i mišljenja nastavnika te je omogućeno prepoznavanje profesionalnih interesa i mogućnosti učenika. Sustav predviđa interes učenika za usmjeravanje u području informacijske tehnologije, elektrike-elektronike, računovodstva i industrije automobila. Postignuti su obećavajući rezultati usmjeravanja za 300 neopredijeljenih studenata 9. razreda u strukovnoj srednjoj školi.
PDF
